StoryEditor
HrvatskaPREDUVJET ZA ‘KRPANJE’

Europska komisija: Porez na nekretnine uvedite u 2016. godini

Piše PSD.
22. veljače 2014. - 00:03
Nove informacije govore kako će Europska komisija ipak pozitivno ocijeniti naš prijedlog da se prihodi od prebacivanja novca iz drugog u prvi mirovinski stup radnika s beneficiranim stažom uvrste u redovite prihode proračuna i kao takvi utječu na smanjenje deficita državnog budžeta.

To znači da neće biti potrebne nikakve dodatne mjere na prihodovnoj strani proračuna kako bi EK prihvatila naš prijedlog rebalansa, kazao nam je u četvrtak izvor iz Vlade, dodajući kako bi se u tom slučaju Hrvatska morala obvezati da će zbilja provesti uvođenje najavljenih poreza u 2016. - na nekretnine, kamate i kapital.

Pri tome većina naših izvora nije htjela ništa reći o “planu B”” u slučaju da EK ipak ne prihvati prebacivanje oko 3,2 milijardi kuna iz drugog u prvi stup “beneficiranih radnika” ove godine i 3,2 milijardi kuna iduće godine. Ipak, neki su spominjali mogućnost da će se “plan B” provoditi na način da se dodatno režu rashodi u ovoj godini, mada su drugi izvori to izričito demanitali tvrdeći kako je nemoguće dodatno srezati rashode za 1,5 do dvije milijarde u 2013.

Uz to su se pojavile i spekulacije o povećanju (vraćanju) doprinosa za zdravstvo s 13 na 15 posto, ali za to također nismo dobili nikakvu potvrdu. Podsjetimo, Branko Grčić, potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, je u par navrata govorio kako Vlada ima “plan B” u slučaju da EK ne prihvati prebacivanje novca iz drugog u prvi stup kao redoviti prihod, ali za sada o tome ne želi izravno govoriti tvrdeći kako su svi napori Vlade usmjereni na to da se EK uvjeri da je Vladin prvotni plan rebalansa proračuna održiv i u skladu s računovodstvenim standardima EU-a.

Rezanje rashoda

Kada je posrijedi rezanje rashoda, lako je moguće da će se uz uštede na plaćama državnih službenika i putem raznih dodataka na plaću od 500 milijuna kuna, provesti i dodatne uštede od 800 milijuna kuna putem ukidanja dodataka od četiri, osam i 10 posto za “vjernost poslodavcu”.

Navodno bi bez tih dodataka ostali svi zaposlenici osim učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama, ako se na rashodovnoj strani ne pronađu druge stavke za uštedu 3,6 milijardi kuna. Osim najavljenih šest posto rezanja plaća državnih dužnosnika, premijer Milanović je u četvrtak na sjednici Vlade decidirano izjavio kako neće biti odustajanja od indeksacije mirovina.

“To je zadnja crta obrane”, ponovio je premijer, iako je, kako smo neslužbeno doznali, dobar dio ministara već sada zagovarao tu opciju.

Zdeslav Šantić
, glavni ekonomist Splitske banke, nam je kazao kako ne bi bilo čudno da EK da zeleno svjetlo Vladi u provođenju nauma da se prebace sredstva “beneficiranih radnika” iz drugog u prvi mirovinski stup. “No, ako će se kao produžetak te mjere u 2016. ići na nove poreze tada bi bilo dobro da se ne oporezuju samo kamate ili nekretnine ili kapital, nego da se ide na oporezivanje svega navedenog, kako ne bi došlo do prelijevanje sredstva iz jednog sektora u drugi”, ustvrdio je Šantić.

Tako bi se provela i metoda “vrućeg krumpira”, odnosno oporezivanjem svih sredstava prihoda i kapitala bi se onaj dio stanovništva koji ima štednju i nekretnine destimuliralo za daljnju štednju, a “stimuliralo” bi se potrošnju, pa bi to trebalo pozitivno utjecati na rast gospodarstva.

“Ipak, tek sad se dobro vidi koliko bi bilo lakše Vladi i gospodarstvu da je još prije pozvan MMF ‘u pomoć’, jer bi jeftiniji krediti koje bi omogućio MMF rezutirali za nekoliko milijardi manjim troškom kamata, a vjerojatno bi se prije izišlo iz recesije”, zaključio je Šantić.

Frenki Laušić

Prekomjerni deficit

Postupak prekomjernog deficita korektivni je mehanizam EU-a, osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a. Taj postupak pokrenut je protiv svih država članica, osim Estonije i Švedske. Trenutačno je u tom postupku 16 zemalja članica, a Hrvatska će biti 17. po redu. Europska komisija u tom postupku ima mogućnost da ocjenjuje vjerodostojnost predloženih ekonomskih i fiskalnih mjera zemalja članica i da ih “vraća na razmatranje” sve dok se ne postigne konsenzus.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. srpanj 2022 12:34