StoryEditorOCM
Hrvatskasvinjarija

Dok građani gledaju kako uštedjeti koju kunu, podvaljuju im meso pred istekom trajanja: ‘Kako je to moguće?! To su viškovi niže kvalitete koji su umjesto u Kini završili kod nas‘

16. listopada 2022. - 12:04

Prošle godine u Hrvatskoj je zaklano 700 tisuća svinja. Ove jeseni taj broj će biti značajno manji jer domaći farmeri smanjuju proizvodnju, neki čak i potpuno gase farme zbog enormnih poskupljenja energije i stočne hrane, dok je istodobno cijena svinjetine rekordno niska.

Osim povećanja troškova proizvodnje, farmere uništava uvoz jeftinog svinjskog mesa, koje je preplavilo mesnice i trgovačke centre. Riječ je o uvozu viškova iz zemalja Europske unije koje je najčešće niže kvalitete i pred istekom roka trajanja. Takva svinjetina se nudi osiromašenim hrvatskim građanima koji gledaju kako kupiti što jeftinije meso bez obzira na podrijetlo i kvalitetu, pa i rok trajanja.

- Europske zemlje imaju zalihe svinjskog mesa koje se uglavnom izvozilo u zemlje Dalekog istoka. Međutim, zbog poremećaja na tržištu uslijed koronakrize uobičajeni tokovi su bili prekinuti a tržište suženo. Tako je svinjetina po dampinškim cijenama završavala na unutarnjem, pa i hrvatskom tržištu - ističe Krešimir Kuterovac iz Hrvatske udruge proizvođača svinja, koji naglašava da su u Hrvatsku stizale lošije kategorije mesa i upitne kakvoće kada se mogu prodavati po tako niskim cijenama od dvadesetak kuna.

Dakle, Hrvatska ima najnižu cijenu svinjskog mesa u Europskoj uniji. Svinjetina je značajno skuplja, primjerice u Njemačkoj, gdje se u trgovačkim centrima prodaje po akcijskim cijenama od četiri do pet eura.

- I zamislite, kod nas se svinjetina doveze iz Njemačke i u hrvatskim dućanima se prodaje po tri eura. Pa gdje je tu računica - pita se Kuterovac.

Nema tu realne trgovačke matematike. To su viškovi najvjerojatnije upitne kvalitete koji su umjesto u Kini završili kod nas. S takvom robom po trgovačkim centrima spušta se cijena, a domaći proizvođači svinja propadaju.

- Hrvatski proizvođači svinja imaju najjeftinije svinje u Europi. Jeftiniji smo od farmera u Njemačkoj za 10 posto, a od španjolskih za 26 posto. I onda odete u neki trgovački centar i vidite da su police zatrpane svinjskim mesom iz Španjolske. Pa kako je to moguće? Imaju skuplje svinje, a to meso prodaju u Hrvatskoj po tako niskim cijenama, 27-28 kuna za kilogram - pita se Kuterovac.

- Nama domaćim proizvođačima bi bilo bolje da prodamo naše svinje vani pa da onda uvezemo jeftino meso - rezolutan je Kuterovac.

Hrvatski apsurdi

Čini se da je Hrvatska jedina država koja nije uredila tržište svinjskog mesa prema EU direktivama. Zato se događaju ovakvi apsurdi s cijenom svinjetina u dućanima gdje se tko zna kakva uvozna svinjetina prodaje po dampinškim cijenama nižima od nabavne cijene, dok istodobno domaći proizvođači propadaju jer je njihovo meso skuplje. Svaka proizvodnja košta, ali ona mora biti zaštićena ako se država želi razvijati. A ako neće, onda imamo ovo što se danas događa u Hrvatskoj.

- Bez obzira na mjere i financijske potpore zbog korone ili rata u Ukrajini, država nije nadoknadila niti 50 posto gubitaka proizvođačima pa je logičan slijed da proizvodnja pada - pojašnjava Kuterovac.

Hrvatski proizvođači svinja žrtve su i Vladine politike ograničavanja cijena pojedinih namirnica gdje je svinjsko meso limitirano po cijeni od 24,99 kuna (plećka bez kosti i vrat s kostima). Tako misle brojni proizvođači koji već ove jeseni smanjuju proizvodnju i zbrajaju gubitke. Smatraju da bi im Vlada trebala nadoknaditi razliku do realne prodajne cijene.

- To vam je čisti populizam. Zašto nisu limitirali cijenu dizela na sedam kuna ako su već nešto htjeli napraviti? Limitirane su cijene samo za dvije kategorije mesa, a šta je s ostalim? - naglašava Kuterovac.

Hrvatski farmeri proizvode polovinu hrvatskih potreba za svinjama i svinjskim mesom, ali nažalost ni to što proizvedu ne mogu prodati po tržišnim cijenama. Općenito gledano, zbog rekordno niskih cijena svinjetine uz visoke cijene repromaterijala i stočne hrane, u Hrvatskoj je trend smanjenja proizvodnje i gašenja svinjogojskih farmi pa će samodostatnost domaće proizvodnje biti još i manja, a uvoz mesa lošije kvalitete veći.

Domaćim proizvođačima ne piše se dobro ako se žurno ne uredi stanje na tržištu svinja i svinjskog mesa, posebno ugovorni odnosi između trgovaca i proizvođača, koji bi trebali znati što će proizvoditi i po kojoj cijeni prodavati.

Trgovačka posla

Iako je Vlada zaštitila dvije kategorije svinjetine (plećka bez kosti i vrat s kostima), građani se masovno žale da takvog mesa u dućanima nema. Ako trgovac ne može iz uvoza nabaviti plećku bez kosti pa da se uklopi u cijenu 24,99, onda takvog mesa jednostavno nema.

Prodaju se druge vrste mesa koje nisu zaštićene, but, kare, gdje oni imaju neku svoju maržu. Najčešće izigravaju Uredbu Vlade prodajući prodaju plećku s kostima i vrat bez kosti kako ne bi morali poštovati propisanu cijenu od 24,99 kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. siječanj 2023 16:17