StoryEditor
Biznislijepa nasha 2.0

Ekonomist Petar Vušković o oporavku gospodarstva od posljedica korona-krize: Izbori su za nama, sada je vrijeme da se ponovno stavi fokus na ekonomiju

11. srpnja 2020. - 12:00
Željko Puhovski/HANZA MEDIA

Ekonomist Petar Vušković kaže da krizu koju proživljavamo ni jedan prognostički model ne bi mogao detektirati, a prije korona-krize bilo je evidentno tek usporavanje ekonomije. Tvrdi da nismo slučajno krizi najizloženije europsko gospodarstvo. Razlog je manjak strateškog promišljanja o ekonomiji i oslanjanje na prirodne resurse na kojima nam počiva turizam.

Po novoj prognozi Europske komisije, Hrvatska će ove godine imati pad BDP-a od 10,8 posto te će, uz Italiju i Grčku, biti najviše pogođena korona-krizom. Sve su glasniji oni koji kažu da se za nekoliko godina nećemo vratiti na razinu iz 2019.

– Procjene će se dodatno prilagođavati novim podacima, tako da ne možemo sa sigurnošću reći kolika je izloženost naše ekonomije krizi. Sigurno je da smo ušli u recesiju i sada moramo naći optimalne mjere da bismo se vratili na ekonomsku razinu iz 2019. S kolegama ekonomistima analiziram potencijalne efekte krize i oporavak te zaključujemo da su mogući svi scenariji oporavka. Čini se da je ipak brzi oporavak oblika V sada malo manje vjerojatan scenarij. Izgledniji je oporavak oblika U, koji podrazumijeva od jedne do tri godine oporavka od krize. Ne možemo predvidjeti duljinu krize jer je ovo kriza vanjskog faktora koji nije ekonomske prirode, a to je virus. Ekonomija je u nemilosti brojeva zaraženih, a o tim brojevima ovise mjere koje direktno utječu na ekonomske procese: kretanje robe, ljudi, kapitala. Jedno je sigurno, nitko nam nije ukazao tako dobro na slabosti ekonomije kao COVID-19. Ako budemo radili na našim slabostima, iz ove krize možemo izići jači.

Sada je svima jasno koliko je opasna velika izloženost gospodarstva turizmu. Što učiniti da ne ovisimo toliko o njemu?

– Nismo slučajno krizi najizloženije europsko gospodarstvo. Razlog je manjak strateškog promišljanja o ekonomiji. Lako je Poljacima, oni imaju tržište od 40 milijuna stanovnika, industriju, država s kojom graniče je najjača europska ekonomija – Njemačka. Mi se oslanjamo samo na prirodne resurse, a u tu kategoriju spada turizam. Ne proizvodimo, ne prerađujemo. Uz to imamo visoku javnu potrošnju i neefikasnu javnu upravu, a ne vidim razlog da naša uprava ne bude kao u Estoniji.

Vrijeme najvrjedniji resurs

Izbori su za nama, imat ćemo novu staru Vladu. U predizbornim obećanjima HDZ je najavio određene reforme. Jesu li one dovoljne?

– Sada je vrijeme da se ponovno stavi fokus na ekonomiju. Sreća je ta što će biti lakše s postojećom političkom opcijom nastaviti dalje iz više praktičnih razloga: bolje poznaju procese, imaju dostupne informacije, imaju povjerenje postojećih zaposlenika, jednostavno bolje poznaju organizaciju. To je sve važno kako bi što prije mogli reagirati. Vrijeme u ekonomiji je najvrjedniji resurs. Prosječno novom zaposleniku je potrebno od tri do šest mjeseci kako bi se uklopio u novu poslovnu sredinu. Kada govorimo o politici, onda je još teže, jer kada se mijenja jedan ministar, onda često to znači i odlazak još nekoliko povezanih ljudi, primjerice, tajnika ili pomoćnika. Treba priznati da je Vlada dobro odradila državni intervencionizam iz prvog vala korona-krize. Njihove kratkoročne mjere su nagrađene dobrim izbornim rezultatom. Kako su kratkoročne mjere kratkoročnog efekta, one neće biti dostatne za popravak loše makroekonomske slike. Vlada će se morati zadužiti kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj zbog pokrivanja očekivanih budžetskih neravnoteža uslijed pada osobne potrošnje i rasta nezaposlenosti. Javni dug će ići preko 90 posto BDP-a i približit ćemo se granici od 100 posto BDP-a. To su veliki izazovi za političare i jedva čekam vidjeti kako će se snaći u novim uvjetima.

image
Željko Puhovski/HANZA MEDIA

Što bi trebali biti prioriteti?

– Prioriteti reforme su sljedeći: uvesti euro radi nižeg troška kapitala, odnosno kamatnih stopa na kredite, privatizirati vlasničke udjele u poduzećima gdje država ima vlasničke udjele, nastaviti s administrativnim rasterećenjem ekonomije (dvije milijarde kuna do sada napravljeno), jednako tako i s parafiskalnim nametima (smanjen je komunalni doprinos za 50 posto), porezno rasteretiti plaće, doći do 10 milijardi eura EU pomoći za brži oporavak ekonomije. To je novac koji će biti uvjetovan strukturnim reformama. Tu je svakako i pronalazak rješenja za mirovinski sustav, za koji procjenjujem da će biti goruća tema sada na jesen, odnosno čim prođemo brojku od 200.000 nezaposlenih.

Poduzetnici traže rasterećenje i kažu da nas čeka novi val otpuštanja. Je li to izgledno i može li se, i kako, njima pomoći da opstanu, da ne otpuštaju i stvaraju nove vrijednosti?

– Do vala opuštanja će neminovno doći. Pitanje je samo u kojem intenzitetu. Bojim se da smo kredite prema poduzetnicima ispucali. Više nema novca i sada će mjere biti sve selektivnije. Državi preostaje još samo porezno rasteretiti tržište. Cilj bi trebao biti da se ostavi što više novca na tržištu da se ono krene oporavljati samo od sebe. Intervencionizmom kroz novac bavili su se makroekonomisti Hayek i Keynes. Dakle, znanja i iskustva postoje. Moje mišljenje je da je svaka kriza primarno kriza optimizma, sekundarno kriza brojeva. Novca na tržištu ima, HNB je deviznim zamjenama osigurao likvidnost banaka, a preko kojih dolazi novac do građana, smanjio im je i stopu obvezne rezerve; na kraju krajeva banke su pokazale slab interes za kredite niskih kamatnih stopa (0,05 posto) na otvorenom tržištu, što očigledno znači da je potencijal likvidnosti gospodarstva dobar. Sad je pitanje kako potaknuti građane da troše i poduzetnike da investiraju. Sve je stalo. Nitko nikome ne vjeruje. Čekamo da se probije taj psihološki zid pesimizma. Država je suočena s drastičnim padom broja fiskaliziranih računa od 15 do 20 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što se odražava i na manjak poreznih prihoda. Državni zavod za statistiku će 28. kolovoza objaviti podatke o dodatnom padu BDP-a. To sigurno ne ide u korist psihološkom oporavku tržišta.

Odgovorno ponašanje

Kakvima ocjenjujete najavljena porezna rasterećenja vezana uz PDV, dohotke i dobit?

– Ono što je bitno našim sugrađanima da znaju jesu izmjene poreza na dohodak. Dakle, mijenjamo stope poreza na dohodak: stopa od 36 posto spušta se na 30 posto, stopa od 24 posto spušta se na 20 posto. Mijenjamo i stopu poreza na dobit za one koji imaju do 7,5 milijuna kuna dobiti, s 12 posto na 10 posto. Imajte na umu da je ta stopa prije bila 20 posto za sva društva, za sve tvrtke u Hrvatskoj neovisno o njihovim prihodima. Svi oni koji se bave biznisom znaju što to za njih znači. Ujedno, promijenit ćemo i stopu PDV-a na svu hranu – s 25 na 13 posto. Prema tome, idemo za rasterećenjem i građana i gospodarstva. Cijeli paket išao bi fazno, ali sve stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Kako bi se građani u ovim vremenima neizvjesnih plaća i izvjesnih otpuštanja trebali ponašati?

– Građani se moraju odgovorno ponašati. To znači da ne bi trebali dizati kredite, pogotovo ne kratkoročne za potrošnju, kakvih je u zadnjih pet godina bilo sve više u bilancama banaka. Kada nemate novca za hranu, onda je logično okrenuti se domaćoj proizvodnji hrane. Treba aktivirati vrtove i dolce. Barem ćemo se zdravije hraniti. Sramota je da višnje na Braču nema tko brati, a smokve padaju s grana. Možda se sve to promijeni pa budemo više znali cijeniti ono od čega su živjeli naši djedovi. Savjetujem građanima koji imaju ušteđenog novca da investiraju u nekretnine ili zlato. Poanta je investirati u imovinu koja najbolje čuva svoju vrijednost, koja je najotpornija na ekonomske šokove. Sad će biti nagrađeni građani koji su štedjeli novac jer će gotovinski novac vrijediti više. Bilo bi dobro da oni koji su dobili otkaze razmisle o samozapošljavanju. Zavod za zapošljavanje nagrađuje dobre poduzetničke inicijative novčanim potporama. Kriza može biti dobra prilika za osobni zaokret pojedinca. Kriza osobnog budžeta vas može natjerati da drukčije razmišljate. Još uvijek postoje grane ili djelatnosti koje rastu. Takva je, recimo, informatička djelatnost. Trebate samo imati laptop, alate za programiranje i ideju. Treba željeti provesti dobre ideje. Jednako tako je i s državom.

I ona bi se trebala odgovorno ponašati?

– Želimo veće ekonomske skokove od preko dva posto rasta, onda treba rješavati probleme u strukturi. Ako sam pohvalio ranije kratkoročne mjere, tada se treba jasno kritizirati da nismo proveli ni jednu strukturnu reformu. Nismo se bavili ničim što u nazivlju ima riječ sustav. Dakle, ni mirovinskim, ni zdravstvenim, ni obrazovnim sustavom. Veći ekonomski rast možemo bilježiti jedino uz pogon 4x20, 20 posto zaposlenih u javnoj upravi postupno otpustiti i zapošljavati u realni sektor, 20 posto smanjiti decentralizaciju novca uz omjer državna-lokalna razina s 90/10 na 70/30, za 20 posto smanjiti državnu potrošnju, odnosno na barem 35 posto BDP-a, te javni dug na barem 60 posto BDP-a. To su uvjeti u kojima bi hrvatska ekonomija mogla najbrže rasti. Bio bih zadovoljan da Vlada u novom mandatu ispuni barem dva od ta četiri uvjeta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. rujan 2020 19:23