StoryEditor
BiznisLIJEPA NASHA 2.0

Društveni marketing za zajedničko dobro: Gorana Banda i Alma Čakmazović u jeku pandemije koronavirusa osnovale tvrtku ‘Re:public‘

29. kolovoza 2020. - 13:52
Gorana Banda i Alma Čakzmazović: Ne ovisimo o mjestu rada, dovoljni su struja i internetDamir Krajač/HANZA MEDIA

Malo tko bi se nakon dugogodišnjeg rada u određenom području odlučio za upuštanje u nešto novo, i to u jeku pandemije koronavirusa. Upravo to učinile su u Zagrebu Gorana Banda i Alma Čakmazović osnovavši tvrtku Re:public koja se bavi društvenim marketingom.

Što je to društveni marketing, čime se zapravo bavite?
– Re:public djeluje od lipnja 2020. godine i, prema tome što znamo, prva smo konzultantska tvrtka u Hrvatskoj, a moguće i u regiji, specijalizirana za područje društvenog marketinga. Za razliku od komercijalnog marketinga namijenjenog ostvarivanju profita, društveni je marketing usmjeren na dobrobit društva. Davno se u razvijenim zapadnim društvima, prvenstveno anglosaksonskim, počelo razmišljati na sljedeći način: ako poznamo i koristimo koncepte, metode i alate da bismo uspješno prodali šampon ili automobil, zašto te iste koncepte, metode i alate ne bismo koristili za ostvarivanje društvenih ciljeva?

Ukratko, društveni marketing počiva na ideji da se moć marketinga može iskoristiti za zajedničko, opće dobro. Tipična područja u kojima se primjenjuju koncepti i alati društvenog marketinga su zdravlje, sigurnost, okoliš i zajednica. Društveni marketing u pravilu je uvjetovan kontekstom, što znači da ne postoji univerzalni pristup ni jednoznačna definicija. Zanimljivo je kako se u Hrvatskoj prvi (i zasad jedini) udžbenik iz društvenog marketinga pojavljuje 1994. godine, u doba kada Hrvatska usvaja novu ekonomsku paradigmu i prelazi na tržišnu ekonomiju, pa njegov autor, prof. dr. sc. Marcel Meler, govori o implementaciji marketing-instrumentarija na području društvenih djelatnosti.

Neki, pak, autori u središte stavljaju promjenu ponašanja kao cilj društvenog marketinga. Tako je na svakom od nas koji djelujemo unutar ove industrije da bira svoje teoretičare i donekle uokviruje odgovor na vaše pitanje. Ponekad se koristi i izraz socijalni marketing prema anglosaksonskom izvorniku, ali nas dvije prednost dajemo društvenom marketingu. Također, nije isključeno da ćete naići na tumačenje društvenog marketinga kao marketinga na društvenim mrežama, što je, naravno, pogreška – kažu Gorana i Alma.

S kime surađujete?
– Re:public surađuje s organizacijama unutar civilnog i javnog sektora koje djeluju za opće dobro, promiču javni interes i nastoje svijet učiniti boljim mjestom. U prosincu prošle godine, prije formalnog osnivanja Re:publica, Savez društava "Naša djeca" Hrvatske pozvao nas je na suradnju na humanitarnom projektu u partnerstvu s Hrvatskom radiotelevizijom, čiji je cilj bio prikupiti sredstva za djecu na dugotrajnom liječenju u KBC-ima Osijek i Rijeka te osobe s invaliditetom u Centru za rehabilitaciju Stančić u Dugom Selu. Prikupljena sredstva premašila su ciljana za čak 70 posto, što je bila velika, dobra vijest, ponajprije za institucije koje će ih koristiti na dobrobit svojih malih pacijenata i korisnika. Naša se suradnja sa Savezom društava "Naša djeca" nastavila projektom obilježavanja 70 godina ove najveće i najstarije organizacije za djecu u Hrvatskoj, osnovane 1950. godine.

Ljudska prava

Sredstvima iz natječaja Agencije za elektroničke medije i u partnerstvu s Učiteljskim fakultetom, Društvom "Naša djeca" i UNICEF-om razvijamo prvi multimedijski priručnik iz područja medijske pismenosti za odgojitelje i učitelje djece predškolske i ranoškolske dobi. Publikacije iz ovog područja nisu novost, ali ovo je prvi pokušaj da se napravi materijal za obrazovne djelatnike koji će im pomoći da tako malu djecu podučavaju o medijima, što je poseban izazov u radu. Početkom kolovoza započele smo suradnju s newyorškom konzultantskom tvrtkom na projektu edukacije iz područja ljudskih prava u Namibiji, Sejšelima i Esvatiniju. Upoznavanje novih kultura, svladavanje kompleksne metodologije projekta, partnerstvo s kolegama iz SAD-a i potpuno oslanjanje na telekomunikacijske aplikacije vidimo kao sjajne prilike za učenje.

S hrvatskom Udrugom gradova i Savezom društava "Naša djeca" Hrvatske planiramo anketu o tome kako lokalne zajednice komuniciraju s građanima te djecom i mladima. Iza ovog projekta stoji naše čvrsto uvjerenje kako kvalitetna komunikacija i dobri odnosi između građana i predstavnika lokalne samouprave ne samo da pridonose razvoju zajednice, nego i jačaju njezinu otpornost na vanjske utjecaje, pa i šokove poput krize izazvane koronavirusom. U tome vidimo ključnu ulogu komunikacije koju oblikuju donositelji odluka.

Šiza Kriza

Pandemija koronavirusa, sve veća životna neizvjesnost, osjećaji straha i tjeskobe kojima smo okruženi, nagnali su nas i na razmišljanje o tome kako, uz već dostupnu individualiziranu pomoć, psihosocijalnu podršku učiniti dostupnom cijeloj lokalnoj zajednici. Iz toga je nastao medijski javnozdravstveni projekt Šiza Kriza – radijska emisija o mentalnom zdravlju koja slušateljima omogućuje da putem maila, društvenih mreža ili telefona postavljaju pitanja i komuniciraju sa stručnjacima za mentalno zdravlje koji gostuju u emisiji. Projekt od rujna pilotiramo u Slavonskom Brodu u partnerstvu s prvom community radiopostajom za osobe s invaliditetom u Europskoj uniji i lokalnim javnozdravstvenim stručnjacima za mentalno zdravlje. Nakon evaluacije, u planu je širenje Šize Krize na druge lokalne zajednice.

Kakva je potreba za društvenim marketingom?
– Što se tiče potreba za društvenim marketingom, ako uzmemo u obzir teorije na koje se oslanja (teorija promjene, socijalno-kognitivna teorija, teorija razmjene...), kao i njegove tipične alate poput strategijskog planiranja, identificiranja dionika, segmentacije ciljnih skupina, istraživanja potreba, pozicioniranja, komunikacijskih modela i drugo, čini nam se da ne postoji društveno pitanje ili problem koji ne bi imao koristi od ovog instrumentarija i načina razmišljanja. Svjesne smo, s druge strane, da taj način razmišljanja ne prodire ni brzo ni lako u područja koja se tradicionalno ne povezuju s marketingom, ali to samo znači da je ispred svih nas golemi prostor za međusobno upoznavanje, učenje i razvoj.

Čime ste se prije bavili, zašto ste se odlučile za ovaj novi korak?
– Ideja o ovom poslu postoji dulje od pet godina, dobro je odležala sve dok se sve okolnosti nisu sretno poklopile. Naša je zajednička crta žilava potreba da djelujemo izvan pukog vlastitog interesa. Privlače nas svi koji osim GPS-a koriste i etički kompas, vjeruju u zajednicu i javni interes, uporno djeluju za opće dobro i popravljaju svijet, makar u svom haustoru, s pogledom uprtim u budućnost. Moglo bi se reći da smo u biznisu koji svijet čini divnim mjestom za one koji se još nisu rodili.
Obje smo većinu radnog vijeka provele na rukovodećim pozicijama u marketinškoj i komunikacijskoj struci, koja nas je opskrbila raznovrsnim i dragocjenim znanjima i vještinama u rasponu od brendinga do zagovaranja. Imale smo sreću izbliza upoznati kako na tržištu funkcioniraju i komuniciraju organizacije poput Hrvatskog telekoma ili UNICEF-a.

Projekti koji stvari mijenjaju nabolje

Alma je, doznajemo, u reklamnoj industriji osvojila više od 60 nagrada na festivalima od New Yorka do Moskve, a Gorana stekla golemo internacionalno iskustvo iz Armenije, Bugarske, Crne Gore, Kirgistana i SAD-a.
– Re:public je bio prirodan sljedeći korak: profesionalno osamostaljivanje i posvećivanje onome što su naši zajednički afiniteti, bavljenje relevantnim društvenim pitanjima, djelovanje u zajednici i poslovanje u skladu s vlastitim vrijednostima i etičkim standardima.

Kakvi su vam bili ciljevi?
– Ciljeve smo postavile u odnosu na mjerljive i nemjerljive pokazatelje. Mjerljive ciljeve odredile smo kroz prihode planirane za jednogodišnje i trogodišnje razdoblje, tržišta na kojima želimo poslovati, broj i strukturu klijenata te broj novozaposlenih suradnika. U kvalitativnom smislu usmjereni smo prema kontinuiranom razvoju profesionalnih i osobnih vještina i učenju, dobrim međusobnim odnosima, poštovanju, poštenju i otvorenosti u odnosima s klijentima, radu s entuzijastičnim, posvećenim i srčanim ljudima, poslovima koji odgovaraju našem senzibilitetu, projektima koji doista mijenjaju stvari nabolje, dobrom omjeru između samostalnog i timskog rada i neovisnosti o svemu osim o vlastitu radu.

Kako se korona-kriza odrazila na vaše planove i poslovanje, jeste li koristile državne mjere?
– Imamo tu povlasticu da uglavnom ne ovisimo o mjestu rada, dovoljni su struja i internet. Posljednjih nekoliko mjeseci, a posebno zbog sezone godišnjih odmora, gotovo svakodnevno održavamo sastanke putem telekomunikacijskih aplikacija. Naravno da ti sastanci nemaju kvalitetu i duh komunikacije uživo, ali u nuždi, ili iz čisto praktičnih razloga, korektna su alternativa.

Tragikomedija

Što se državnih mjera tiče, ispisale smo pravu malu tragikomediju. S uvjetima za korištenje poticaja za samozapošljavanje, prošle smo kroz razgovore i edukacije, napravile poslovni plan, obavile individualne konzultacije i prikupile svu potrebnu dokumentaciju. Trenutak prije nego što predajemo prijavu, proglašava se pandemija i država obustavlja poticaje. Nalazimo se pred dilemom: čekati ili ne čekati. Ne čekamo, nego utemeljujemo Re:public, prolazi mjesec dana i mjere se vraćaju na snagu. Čestitale smo jedna drugoj kao Mat i Pat. No, za razliku od njih dvojice, moramo reći, u tom trenutku mi surađujemo s već četiri organizacije, proslavljamo prvu plaću i usvajamo krilaticu: što god odlučiš, pogriješit ćeš!

Kakvi su planovi za budućnost, namjeravate li zapošljavati nove suradnike?
– Dosad smo pozvale na suradnju i angažirale desetak izvrsnih profesionalaca, od pravnika do dizajnera. Upravo smo zajedno s našim suradnicima za dizajn proslavile vijest da se na listi najboljih svjetskih logotipa Logo Loungea, jedne od najvećih online platformi za dizajn koja prati i nameće trendove, u konkurenciji od preko 43.000 radova iz više od 60 zemalja našao i logo Re:publica. U skladu s našim poslovnim senzibilitetom, usvajamo svojevrsnu politiku da suradnike tražimo i izvan Zagreba, u manjim i ekonomski slabije razvijenim sredinama s namjerom da senzibiliziramo svoje profesionalno okruženje za pitanje neravnomjernog razvoja, a u budućnosti planiramo okupiti i vlastiti tim – kažu Alma i Gorana.

Pet prioriteta za bolju Hrvatsku

Ne postoje jednostavni odgovori na složena pitanja pa na pitanje o pet prioriteta možemo podijeliti samo naše želje:
– Nacionalni prioriteti trebaju se donositi kroz društvene i stručne razgovore i dogovore. Dobrobit društva ne smije biti u rukama pojedinaca.
U tom smislu vidimo i potrebu da se više ulaže u promicanje demokracije i društveni dijalog, političku pismenost i veću izlaznost građana na izbore.
– Svaka javna politika treba imati jasne kriterije uspjeha, razvijenu kulturu evaluacije i preuzimanja odgovornosti za distribuciju javnih resursa.
– Komunikacija javnih tijela i službenika s građanima treba biti kvalitetna i redovna, informacije relevantne, a razgovori u javnom političkom prostoru uljuđeni.
– Lokalne zajednice trebaju pratiti i predviđati potrebe svojih građana, a odluke donositi iz perspektive budućih generacija, umjesto iz perspektive četiri ili pet godina.
– Znanju se treba pristupati transdisciplinarno, a ministarstva, discipline i struke usko surađivati donoseći društveno relevantna i društveno odgovorna rješenja sve složenijih pitanja koja nadilaze jedan resor ili struku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

18. rujan 2020 21:27