U Hrvatskoj mi znamo kolika je prosječna, kolika je medijalna plaća i minimalna, znamo i prosjeke po djelatnostima, ali jednu stvar ne znamo – kolike su najveće plaće. Iz poreznih podataka znamo da oko 1,5 milijuna ljudi plaća porez na dohodak po nižoj poreznoj stopi i da je među njima 17 tisuća ljudi koji plaćaju porez na dohodak po većoj stopi.
Državni zavod za statistiku uredno objavljuje razne podatke o plaćama. Prema najnovijim, u travnju ove godine je 1,4 milijuna ljudi koji rade u pravnim osobama prosječno zaradilo po 1550 eura, njihova medijalna neto plaća iznosila je 1319 eura a to je iznos koji točno na pola dijeli sve zaposlene na one koji su visinom plaća ispod i iznad medijalne plaće. Statistika kaže da je po djelatnostima, najveća prosječna mjesečna isplaćena neto plaća od 3077 eura isplaćena u računalnoj infrastrukturi, obradi podataka, uslugama poslužitelja i ostalim informacijskim uslužnim djelatnostima a najniža od 986 eura u proizvodnji odjeće.
Plaće statistika računa i objavljuje podatke u decilima i kvartilima. Kvartilne mjesečne plaće izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na četiri jednaka dijela nakon rangiranja od najniže do najviše. Prvi kvartil pokazuje da 25 posto zaposlenih ili njih 366 tisuća prima plaću koja ne prelazi 1010 eura, u trećem kvartilu plaće iznose od 1319 eura do 1776 eura, a u četvrtom više od toga ali do kojeg iznosa – ne zna se.
Prosjek i stvarnost
Za decile se plaće zaposlenih dijele na deset jednakih dijelova nakon rangiranja od najniže do najviše. U travnju je u prvom decilu 146 tisuća zaposlenih koji imaju najniže mjesečne plaće što ne prelaze 875 eura, u devetom su decilu oni s plaćama od 1906 do 2339 eura.
Kolika je najveća plaća u Hrvatskoj u posljednjem decilu u kojem se nalazi 146 tisuća ljudi s plaćama preko 2339 eura, možemo samo nagađati. Statistika te podatke ne objavljuje zbog povjerljivosti. Na webu Državnog zavoda za statistiku ističu da poštuju privatnost i štite podatke izvještajnih jedinica, korisnika, zaposlenika i svih osoba s kojima ostvaruje poslovnu suradnju te čije osobne podatke prikupljaju i obrađuju u obavljanju svojih službenih dužnosti. Podaci o plaćama se prikupljaju iz porezničkih podataka i dobiveni su obradom podataka iz Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja....
Možda bi u zavodu mogli razmisliti da objavljuju dodatne, detaljnije podatke o tome kolike su plaće primjerice za 95. ili 99. percentil... Jer, sada znamo da su među najvećim plaćama one od 2400 eura i one od 10.000 i više eura. Najveće plaće podižu prosjek svih zaposlenih a mnogi neće cijelog radnog vijeka primiti taj prosjek. Jer, manje od prosječne plaća zarađuje 880 tisuća zaposlenih, a slabije bušte od medijalne njih 733 tisuće. Znamo da smo po razinama cijena hrane premašili europski prosjek i one su na 102 posto tog prosjeka pa smo preskočili Sloveniju, Nizozemsku, Portugal, Poljsku... Standardom te zemlje nismo preskočili, lani nam je BDP po stanovniku u paritetu kupovne moći bio na 78 posto europskog prosjeka, a tako je i s plaćama.
Top topova
Nekad je Porezna uprava objavljivala podatke o najvećim prijavljenim dohocima, vrstama dohodaka i mjestima gdje su ostvareni pa su onda malo po malo s tih lista skidali vrste dohodaka pa mjesta gdje su ostvareni da se ne bi prepoznalo o kome se radi... Danas iz njihovih podataka znamo da od svih obveznika poreza na dohodak samo 17 tisuća ljudi plaća porez po većoj poreznoj stopi, a u Splitu ih je 750 i plaćaju porez po većoj stopi od 32 posto. U škare više stope dolaze Splićani bez uzdržavanih članova obitelji koji primaju neto plaće veće od 4525 eura, osobe s jednim djetetom i više od 4825 eura neto plaće i osobe s dvoje djece i neto plaćom iznad 5245 eura.
Gotovo 8000 ljudi koji plaćaju porez po višoj stopi živi u Zagrebu što ne čudi ako se zna da je u glavnom gradu sjedište ne samo Vlade i brojnih institucija, banaka nego i mnogih tvrtki i poduzetnika.
Oni koji će odmah tipovati da su najveće plaće premijerske, ministarske, guvernerske, viceguvernerske... bolje je da se ne klade jer će izgubiti. Proteklih godina bilo je i privatnih tvrtki s većim prosječnim plaćama, a među njima su bile poznate farmaceutske kompanije kao i holding kompanije koje upravljaju tvrtkama...
Prema podacima o neto plaćama iz imovinskih kartica dužnosnika što su prijavljene uglavnom u siječnju ove godine, ima i većih plaća od plaća premijera ili guvernera. Na primjer, premijer je prijavio 5738 eura mjesečne neto plaće, predsjednik države 6470 eura, ministarske plaće kreću se od 5047 do 5711 eura, guverner Hrvatske narodne banke zarađuje 8964 eura, zamjenik guvernera 8147 eura, viceguverneri od 7634 do 7922 eura... Članovi uprave Hrvatske poštanske banke primaju od 8729 eura do 8978 eura, a predsjednik uprave 10.009 eura. Riječ je u banci u državnom vlasništvu koja je peta po veličini među 19 domaćih banaka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....