Ovoga tjedna mnogima su stigli računi za električnu energiju i ponovno su se po Facebook grupama počele nizati objave ljudi koji u nevjerici gledaju iznose na uplatnicama. "Kako je ovo moguće?“ jedno je od pitanja koje se najčešće ponavlja. Mnogi tvrde da nisu promijenili navike, a neki posebno ističu kako su nedavno kupili nove hladnjake, perilice rublja ili druge uređaje koji bi, prema oznakama proizvođača, trebali trošiti manje struje od starih.
Pa ipak, iznos na računu ponovno je veći nego što su očekivali.
Problem je u tome što većina ljudi potrošnju električne energije procjenjuje prema tome koliko dugo neki uređaj radi. Hladnjak je uključen cijeli dan, televizor se često pali čim se dođe kući, perilica radi nekoliko puta tjedno. Logično je zato pomisliti da upravo takvi uređaji najviše opterećuju kućni budžet.
No, kod električne energije važna je još jedna stvar – snaga uređaja.
Nije uvijek krivac hladnjak
Upravo tu mnogi rade pogrešnu procjenu. Uređaj koji radi satima ne mora nužno potrošiti više od onoga koji radi znatno kraće, ali pritom koristi puno veću snagu.
Prema podacima koje prenosi portal Geaorganic, indukcijska ploča za kuhanje jedan je od uređaja čiju potrošnju građani često podcjenjuju. U anketi koju navodi taj portal, oko 35 posto ispitanika prepoznalo je indukcijsku ploču kao najvećeg potrošača električne energije u kućanstvu.
Perilicu posuđa kao najvećeg potrošača izdvojilo je tek oko deset posto ispitanih, dok se hladnjaku često pripisuje veća potrošnja nego što je stvarno ima.
Razlog je jednostavan: hladnjak doduše radi praktički neprestano, ali ne radi cijelo vrijeme punom snagom. Kompresor se uključuje i isključuje kako bi održavao zadanu temperaturu.
Kod uređaja s grijačima situacija može biti sasvim drukčija.
Jedan sat kuhanja i potrošnja se gomila
Indukcijska ploča posljednjih je godina postala gotovo standard u brojnim modernim kuhinjama. Brzo zagrijavanje, jednostavno održavanje i precizna regulacija temperature učinili su je vrlo popularnom.
Ali upravo visoka snaga potrebna za zagrijavanje posuđa znači da se potrošnja može relativno brzo povećavati.
Snaga pojedine indukcijske ploče, ovisno o modelu i načinu rada, može se kretati otprilike između 1000 i 3000 W po aktivnoj zoni, odnosno ukupna priključna snaga uređaja može biti i viša. Ako se ploča koristi intenzivno i dovoljno dugo, razlika na godišnjoj razini može biti itekako primjetna.
Primjerice, kada bi uređaj prosječno trošio oko 3 kW tijekom jednog sata dnevno, teoretska potrošnja za godinu dana iznosila bi oko 1095 kWh. Stvarna će potrošnja, naravno, ovisiti o tome koliko se zona koristi, na kojoj su snazi, koliko dugo rade te koliko često kućanstvo kuha.
Zato brojka s deklaracije uređaja sama po sebi ne govori koliko će on na kraju godine koštati.
Novi hladnjak ne znači automatski mali račun
Mnogi će upravo na ovom mjestu prepoznati vlastitu situaciju. Kupe novi hladnjak energetski učinkovitije klase, zamijene staru perilicu rublja i očekuju osjetno niži račun za struju.
Takva kupnja doista može smanjiti potrošnju, osobito ako su stari uređaji bili dotrajali i neučinkoviti. Međutim, ukupni račun za električnu energiju ne određuje jedan uređaj.
Ako se istodobno često kuha na snažnoj indukcijskoj ploči, koristi kuhalo za vodu, toster, pećnica, sušilica rublja, klima-uređaj ili drugi uređaji velike snage, ušteda ostvarena zamjenom hladnjaka može se izgubiti u ukupnoj potrošnji kućanstva.
Drugim riječima, nije dovoljno pogledati samo uređaje koji rade najdulje. Treba obratiti pozornost i na one koji u kratkom vremenu povuku veliku količinu energije.
Što zapravo znači podatak u vatima?
Na svakom električnom uređaju nalazi se podatak o snazi izražen u vatima (W) ili kilovatima (kW). Upravo je to jedan od prvih podataka koje vrijedi pogledati kada pokušavate otkriti zašto je račun za struju toliko visok.
Jednostavno rečeno, uređaj snage 2000 W koji radi jedan sat potrošit će približno 2 kWh energije, ako tijekom tog vremena zaista radi na toj snazi.
No stvarni uređaji rijetko rade neprekidno na maksimalnoj snazi. Termostati, automatske regulacije i različiti načini rada mogu znatno promijeniti konačnu potrošnju.
Zato nije dovoljno zaključiti da je neki uređaj "veliki potrošač“ samo zato što na naljepnici ima velik broj vata.
Račun može otkriti gdje novac zapravo odlazi
Za kućanstva koja pokušavaju smanjiti račun za električnu energiju najkorisnije je promatrati vlastite navike. Koliko se često kuha? Koliko dugo radi pećnica? Koristi li se sušilica svakodnevno? Radi li klima satima? Koliko puta tjedno uključujete perilicu posuđa?
Upravo takva pitanja mogu dati bolju sliku od pretpostavke da je hladnjak automatski najveći krivac.
Važno je pritom razlikovati snagu uređaja od njegove stvarne potrošnje. Visoka snaga ne znači nužno i golem godišnji račun ako se uređaj koristi kratko.
S druge strane, uređaj velike snage koji se koristi svakodnevno i dugo može postati itekako značajna stavka.
Zato, kada sljedeći put stigne račun za struju i iznos ponovno izazove pitanje "kako smo toliko potrošili?“, možda vrijedi pogledati malo dalje od hladnjaka.
Jer uređaj koji gotovo neprimjetno odrađuje svoj posao satima nije nužno onaj koji najviše prazni kućni budžet. Ponekad se odgovor krije upravo u kuhinji – na uređaju koji svakoga dana uključimo na nekoliko minuta ili sati, a pritom radi s nekoliko kilovata snage.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....