Nedostatak sna je opasan i izaziva halucinacije

Od povremene nesanice pati između 10 i 26 posto ljudi, a od dugotrajne između 7 i 20 posto. Najveći ‘dug’ snu imaju studenti, stažisti, liječnici, direktori... i trebali bi ga nadoknaditi

PIŠE: JAVORKA LUETIĆ

Iako trećinu života prespavamo (u snu provedemo 8516 dana ili 23 godine!), naš mozak je i za vrijeme spavanja, dok se tijelo odmara, i te kako aktivan, jer sortira i pohranjuje informacije koje je primio tijekom dana. Koliko nam je sna objektivno potrebno, teško je odgovoriti jer su potrebe individualne i mijenjaju se sa starošću.

Zašto uopće spavamo i zašto dolazi do različitih poremećaja spavanja u ljudi, još je uvijek tajna koju znanstvenici nisu otkrili. No, sigurno je da u snu rastemo i da se tijekom sna obnavlja i jača naš imunološki sustav, što omogućuje pravilno funkcioniranje organizma. Dio znanstvenih spoznaja o snu i spavanju zabilježili smo na predavanju što ga je u sklopu nedavnog Tjedna mozga održao Mirnes Selimović, suradnik u Laboratoriju za spavanje pri Katedri za neuroznanost Medicinskoga fakulteta u Splitu.

Najslađi san prije buđenja - osobito muškarcima

- Spavanje se odvija u ciklusima koji se sastoje od non-REM razdoblja koji čine četiri stadija i obuhvaća 75 posto ukupnog vremena spavanja. U svakom od četiri stadija spavanja moždani su valovi sve veći i sporiji, a san sve dublji. U najdubljem, 4. stadiju, u kojemu djeca obično mokre u krevet, imaju noćne more ili mjesečare, spavanje ide opet prema površnijim stadijima i postaje sve pliće do prvog REM spavanja koje je najaktivnije razdoblje - pojasnio nam je Selimović.

Taj se ciklus ponavlja svako 90 minuta, i to 4 puta u toku noći, s time da su u drugoj polovici noći REM razdoblja duža i više nema dubokih stadija. REM faza zapravo je najsličnija budnom stanju po moždanoj aktivnosti, funkciji srca, brzini disanja, tijelo je u “privremenoj paralizi” jer nema pokreta tijela i čovjek zapravo duboko spava i tada uglavnom sanja. U ovoj fazi sna, na koju otpada 25 posto spavanja, muškarci doživljavaju erekciju.

Još samo pet minuta...

 - Za REM fazu spavanja može se reći da je zapravo najslađa i zato buđenje iz nje ljudi doživljavaju s osobitim negodovanjem i pokušavaju je zadržati “još pet minuta” - kazao je Selimović te je u nastavku razotkrio još neke zablude vezane uz učinak tzv. pomoćnih sredstava za održavanje budnosti, ali i daje savjete za bolji san onima koji se često bude s podočnjacima.

Istraživanja su pokazala da od povremene nesanice pati između 10 i 26 posto ljudi, a od dugotrajne između 7 i 20 posto, s time da najveći “dug” snu imaju studenti, stažisti, liječnici, direktori, “novopečeni” roditelji.

Recept za bolje učenje: pauza od 20 minuta spavanja

Nedostatak sna ima ozbiljne posljedice na zdravlje jer uzrokuje iritabilnost, smanjenje koncentracije, pospanost, smanjenje pažnje, prekomjernu razdražljivost, promjene raspoloženja, halucinacije, razdražljivost, ali djeluje i na imunosustav. Stoga je poželjno da se san nadoknadi - kaže Selimović i ističe kako su ljudi koji misle da je san gubitak vremena u strahovitoj zabludi.

Na vlastitom se primjeru uvjerio da dvedesetak minuta sna u pauzama učenja ima izvanredno dobar učinak u procesu pamćenja i stoga savjetuje kolegama studentima da to isprobaju.

Opasni pospani vozači

- Pospanost je posebno opasna kod vozača - dodao je prof. dr. Zoran Đogaš, predstojnik Katedre za neuroznanost Medicinskog fakulteta u Splitu, ilustrirajući to podatkom iz jednog novog austrijskog istraživanja.

Na uzorku od 1500 vozača utvrđena je pospanost kod njih 5-10 posto, dok je u vozačkoj populaciji utvrđeno da 28 posto njih ima sleep apneju, odnosno prekide disanja, što je kao tempirana bomba na cesti i puno je opasnije od umjerenog pijenja alkohola. To je još jedan argument u prilog konačno ukinutom zakonu o nula promila - naglasio je dr. Đogaš.

Savjeti za bolji san: - otiđite spavati svaki dan u isto vrijeme (oko 23 sata) - ustajite se u isto vrijeme iako ste loše spavali - tjelovježbom se bavite poslijepodne, a ne navečer - temperatura u spavaćoj sobi treba biti umjerena, bolje malo hladnija - soba u kojoj spavate neka ne bude bučna - krevet koristite za spavanje i intimnosti ali ne aktivnosti poput gledanja TV-a, čitanje i hranjenje - kada legnete u krevet opustite se i mislite na nešto lijepo - lijekove za spavanje koristite prema liječničkim uputama kako ne biste stvorili ovisnost

Koliko nam sna treba? - novorođenčad 16 sati - djeca 14 - tinejdžeri 9 - odrasli 7-8 - trudnice 10-14

Što utječe na san: Kava - stanje budnosti povećava za deset sati, ubrzava rad srca, povećava nervozu, izaziva zatvor ali donosi zadovoljstvo Kisela i začinjena hrana – tabasco i sl. Uzrokuju žgaravicu i posljedično tome produljuje stanje budnosti, limun   donekle osvježava budnost Biljni dodaci i lijekovi- skraćuju REM fazu sa 25 na 10 posto u vremenu spavanja Nikotin - skraćuje REM fazu i izaziva češće buđenje osobito kod višegodišnjih ovisnika o cigaretama Alkohol – (2 do 3 čaše) pomaže u dobrom snu, ali potiče i ples i ludovanje