Prehrana ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja, a njezin utjecaj ne zaustavlja se samo na srcu i probavnom sustavu. Ono što svakodnevno jedemo može utjecati i na rad mozga, pamćenje i kognitivne sposobnosti. Pritom bi posebnu pozornost trebalo posvetiti voću bogatom flavonoidima, prirodnim biljnim spojevima koji imaju antioksidativna i protuupalna svojstva.
Prema istraživanjima, veći unos voća bogatog flavonoidima tijekom srednje životne dobi povezan je s čak 44 posto manjim rizikom od razvoja demencije. Riječ je o povezanosti koju su istraživači zabilježili, a ističu kako bi ovi spojevi mogli imati važnu ulogu u zaštiti moždanih stanica i očuvanju kognitivnih funkcija.
Objašnjava nutricionistica i profesorica na Sveučilištu New York Lisa Young, flavonoidi pomažu u borbi protiv upalnih procesa i oksidativnog stresa, a mogu pridonijeti i boljoj cirkulaciji krvi u mozgu. Upravo zbog toga preporučuje se raznolika prehrana koja uključuje različite vrste voća i povrća, piše Today.
Jabuke, kruške i naranče
Jabuke su jedan od najdostupnijih izvora flavonoida u svakodnevnoj prehrani. Posebno je korisna njihova kora, koja sadrži velik dio biljnih spojeva i vlakana. Zato nutricionistica savjetuje da ih, kada god je moguće, jedemo neoguljene, nakon što ih dobro operemo.
Osim što su bogate vlaknima, kruške sadrže i flavonoide koji se u velikoj mjeri nalaze upravo u kori. Zbog toga ih je, kao i jabuke, najbolje jesti s korom.
Agrumi sadrže različite flavonoide, među kojima se posebno ističe hesperidin. Taj biljni spoj povezuje se s protuupalnim djelovanjem i očuvanjem kognitivnih funkcija. Nutricionistica Natalie Rizzo ističe kako se velik dio hesperidina nalazi u kori naranče, zbog čega se ovaj spoj može pronaći i u soku dobivenom cijeđenjem cijelog ploda.
Citrusi i bobičasto voće
Grejp sadrži naringin, vrstu flavonoida koja se istražuje zbog mogućeg djelovanja na procese povezane s Alzheimerovom bolešću. Jedno istraživanje pokazalo je i povezanost češće konzumacije agruma, uključujući grejp, s manjim rizikom od demencije. Ipak, važno je znati da grejp može stupiti u interakciju s određenim lijekovima, pa osobe koje ih uzimaju trebaju provjeriti smiju li ga konzumirati.
Borovnice i jagode posebno se izdvajaju kada je riječ o očuvanju zdravlja mozga. Bogate su flavonoidima, a mogu se konzumirati i svježe i zamrznute. Zamrzavanjem se, naime, čuva velik dio njihovih korisnih biljnih spojeva, zbog čega su dobar izbor tijekom cijele godine. Nutricionistica Joy Bauer preporučuje konzumaciju najmanje dvije šalice bobičastog voća tjedno.
Breskve, marelice i grožđe puni su dobrih spojeva
Breskve sadrže biljne spojeve s antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Istraživanja upućuju na njihov mogući pozitivan učinak na zdravlje mozga, a dobra je vijest da se mogu konzumirati i zamrznute kada svježe nisu dostupne.
Ovo voće prepoznatljive narančaste boje bogato je polifenolima, biljnim spojevima koji se istražuju zbog mogućeg neuroprotektivnog djelovanja. Dostupne su i u sušenom obliku, no stručnjaci savjetuju umjerenu konzumaciju te odabir onih bez dodanog šećera.
Tamna ljubičasta i crvena boja kore šljiva upućuje na prisutnost antioksidansa, a ovo voće bogato je i flavonoidima. Pregled istraživanja pokazao je obećavajuće rezultate kada je riječ o njihovoj mogućoj povezanosti s boljim pamćenjem i kognitivnim funkcijama. Pritom su se u dijelu istraživanja koristile i suhe šljive.
Crveno grožđe posebno se ističe visokim udjelom flavonoida. Prema sustavnom pregledu istraživanja, spojevi iz grožđa mogli bi pozitivno utjecati na pojedine aspekte kognitivnih sposobnosti. Zbog toga se i ono našlo na popisu voća koje vrijedi uključiti u raznoliku prehranu.
Prehrana je važna, ali nije jedini čimbenik
Stručnjaci naglašavaju kako nijedna pojedinačna namirnica ne može jamčiti zaštitu od demencije. Ipak, prehrana koja uključuje raznovrsno voće i povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove, maslinovo ulje i ribu, poput mediteranskog načina prehrane, povezuje se s boljim zdravljem mozga.
Važno je pritom imati na umu da rezultati istraživanja pokazuju povezanost prehrambenih navika i rizika od demencije, ali ne dokazuju da konzumacija određenog voća sama po sebi sprječava razvoj bolesti. Upravo zato stručnjaci preporučuju dugoročno usvajanje zdravih prehrambenih navika, umjesto oslanjanja na jednu namirnicu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....