Tijekom radnog tjedna doručkujemo na brzinu, ručamo kada nam dopusti posao, a večeramo čim završimo sve obveze. Vikendom se raspored često potpuno promijeni: ustajemo kasnije, preskačemo doručak, ručak se pomakne prema poslijepodnevu, a večera prema kasnim večernjim satima.
Takvo pomicanje vremena u kojem jedemo znanstvenici nazivaju "eating jet lag”, odnosno prehrambeni jet lag. Slično kao što putovanje kroz vremenske zone može poremetiti ritam spavanja, veća razlika između vremena obroka tijekom radnih i slobodnih dana mogla bi zbuniti unutarnji biološki sat.
Novo veliko francusko istraživanje povezalo je izraženiji prehrambeni jet lag s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti kod muškaraca. Svaki dodatni sat razlike između rasporeda prehrane radnim danom i vikendom bio je povezan s 14 posto većim relativnim rizikom od ukupnih kardiovaskularnih bolesti te 21 posto većim rizikom od koronarne bolesti srca.
Istraživanje obuhvatilo više od 100.000 ljudi
Znanstvenici su analizirali podatke 104.806 odraslih osoba uključenih u francusku studiju NutriNet-Santé. Prosječna dob sudionika na početku istraživanja bila je 42,7 godina, a žene su činile 79 posto uzorka.
Sudionici su u više navrata ispunjavali detaljne 24-satne dnevnike prehrane, navodeći ne samo što su jeli i pili nego i u koje vrijeme. Njihovo je zdravstveno stanje praćeno od 2009. do 2023. godine, uz srednje razdoblje praćenja od 8,1 godine.
Tijekom praćenja zabilježeno je 2368 kardiovaskularnih događaja, uključujući 1270 slučajeva koronarne bolesti i 1098 cerebrovaskularnih događaja. Rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu Communications Medicine.
Što zapravo znači prehrambeni jet lag?
Znanstvenici nisu promatrali samo vrijeme ručka ili večere. Za svakog su sudionika izračunali sredinu dnevnog razdoblja jedenja - vremensku točku koja se nalazi između prvog i posljednjeg unosa kalorija u danu. Zatim su usporedili tu točku tijekom radnih dana i vikenda. Što je razlika bila veća, prehrambeni jet lag bio je izraženiji.
Primjerice, ako netko radnim danom prvi put jede u sedam, a posljednji put u 19 sati, sredina njegova dnevnog razdoblja jedenja je u 13 sati. Ako vikendom prvi obrok pojede u 10, a posljednji u 22 sata, sredina se pomiče na 16 sati. Razlika od tri sata predstavlja izražen prehrambeni jet lag.
Sudionici su podijeljeni i u tri skupine: one koji vikendom jedu ranije nego radnim danom, one čiji se raspored mijenja za manje od jednog sata te one koji vikendom jedu kasnije.
Problem nije samo u kasnijem jedenju
Rezultati pokazuju da za muškarce nije bilo važno samo jesu li se obroci vikendom pomaknuli na kasnije. Povećan rizik uočen je i kod većeg pomicanja u suprotnom smjeru. U usporedbi s muškarcima koji su održavali približno jednak raspored, oni koji su vikendom svoje razdoblje prehrane pomicali ranije imali su 44 posto veći relativni rizik od ukupnih kardiovaskularnih bolesti i 68 posto veći rizik od koronarne bolesti.
Muškarci koji su ga pomicali na kasnije imali su 36 posto veći relativni rizik od koronarne bolesti. Kod ukupnih kardiovaskularnih bolesti porast u toj skupini nije dosegnuo statističku značajnost. Drugim riječima, rezultati ne govore samo da je kasna večera problematična. Važna bi mogla biti pravilnost – odnosno nastojanje da se prvi i posljednji obrok ne pomiču drastično iz dana u dan.
Zašto bi srce reagiralo na vrijeme obroka?
Naš organizam djeluje prema približno 24-satnom, cirkadijalnom ritmu. Glavni biološki sat ponajviše se usklađuje sa svjetlom, dok na periferne satove u organima poput jetre i gušterače snažno utječe vrijeme u kojem jedemo. Ti ritmovi sudjeluju u regulaciji metabolizma, lučenja inzulina, krvnog tlaka, tjelesne temperature, osjećaja gladi i sitosti te brojnih drugih procesa.
Kada vrijeme obroka tijekom tjedna neprestano pomičemo, signali koje dobivaju različiti dijelovi organizma mogli bi se međusobno razilaziti. Istraživači pretpostavljaju da takva dugotrajna neusklađenost može nepovoljno djelovati na metaboličko i kardiovaskularno zdravlje.
Zanimljivo je da je povezanost kod muškaraca ostala prisutna i nakon što su u analizu uključeni kvaliteta prehrane, fizička aktivnost, pušenje, konzumacija alkohola, tjelesna masa, vrijeme odlaska na spavanje i ukupno trajanje sna.
Kod žena nije pronađena ista povezanost
U ženskom dijelu uzorka istraživači nisu utvrdili statistički značajnu povezanost između prehrambenog jet laga i kardiovaskularnih bolesti. To ne znači da neredovit raspored obroka ženama sigurno ne može štetiti. Autori navode nekoliko mogućih objašnjenja, među kojima su biološke razlike u funkcioniranju cirkadijalnog sustava, različiti životni i radni uvjeti te činjenica da je apsolutni kardiovaskularni rizik kod muškaraca viši. Moguće je i da način izračunavanja prehrambenog jet laga nije jednako dobro obuhvatio stvarne navike svih sudionika.
Povezanost nije isto što i dokaz uzroka
Iako je istraživanje veliko i detaljno, ono je promatračko. Znanstvenici nisu sudionicima određivali kada će jesti, nego su pratili njihove postojeće navike. Zato se ne može sa sigurnošću zaključiti da je upravo pomicanje vremena obroka izazvalo srčane bolesti. U analizi su uzeti u obzir brojni poznati čimbenici rizika, ali uvijek postoji mogućnost da je na rezultate utjecao neki podatak koji nije izmjeren.
Još jedno ograničenje jest to što su istraživači pretpostavili da su subota i nedjelja sudionicima bili neradni dani. To ne mora vrijediti za osobe koje rade vikendima, u smjenama ili prema nestandardnom rasporedu. Osim toga, većinu uzorka činile su žene, dok je glavna povezanost pronađena upravo u manjoj muškoj skupini. Zbog toga autori naglašavaju da rezultate trebaju potvrditi dodatna istraživanja.
Koliko raspored mora biti strog?
Na temelju jedne studije ne može se propisati savršeno vrijeme za doručak, ručak i večeru. Nema ni dokaza da će povremeni kasni ručak ili večernji izlazak ugroziti zdravlje srca. Rezultati ipak sugeriraju da bi velike i učestale razlike između radnih i slobodnih dana mogle biti nepovoljne, osobito za muškarce. Većina sudionika koji su održavali redovit raspored pomicala je sredinu svojeg razdoblja prehrane za najviše jedan sat.
Ne treba stoga živjeti prema minuti niti odbijati vikend-druženja. Razumniji je cilj da se vrijeme prvog i posljednjeg obroka većinu dana ne mijenja drastično. Uz kvalitetnu prehranu, dovoljno sna, kretanje i nepušenje, i redovitiji ritam obroka mogao bi postati još jedan mali dio zaštite zdravlja srca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....