StoryEditorOCM
Zdravljezanimljivi podaci

U koliko sati doručkujete? Veliko istraživanje otkrilo povezanost s duljinom života, rezultati iznenađuju

Piše P. V.
22. studenog 2026. - 08:31
Paul Bradbury/science Photo Libr/Science Photo Library Via Afp
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Kada je riječ o zdravoj prehrani, najčešće se govori o tome što jedemo, koliko kalorija unosimo i koje namirnice trebamo izbjegavati. No veliko istraživanje provedeno na više od 31 tisuće odraslih osoba pokazuje da bi važnu ulogu moglo imati i vrijeme u koje započinjemo i završavamo s jelom. Rezultati upućuju na povezanost kasnijeg prvog obroka s većim rizikom od prerane smrti, uključujući smrt od kardiovaskularnih bolesti. Ipak, znanstvenici naglašavaju da istraživanje ne dokazuje da kasni doručak sam po sebi skraćuje život.

Što su otkrili znanstvenici?

Istraživači su analizirali podatke 31.044 Amerikanaca starijih od 40 godina, prikupljene u sklopu nacionalnog istraživanja zdravlja i prehrane između 1999. i 2018. godine.

Sudionici su navodili što su jeli i pili tijekom prethodna 24 sata, uključujući vrijeme konzumacije. Prvim obrokom smatralo se sve što sadržava kalorije i konzumirano je nakon četiri sata ujutro, što znači da nije nužno bila riječ o klasičnom doručku.

Podaci su potom povezani s evidencijom smrtnosti do kraja 2019. godine. Tijekom praćenja, koje je trajalo medijan od 8,6 godina, preminulo je 7129 sudionika, od čega 2259 zbog kardiovaskularnih uzroka.

image
Gabriel Sanchez/Photoalto Via Afp

Kasniji doručak povezan s većim rizikom

Uspoređujući osobe koje su prvi obrok konzumirale između sedam i osam sati ujutro s onima koje su jele kasnije, znanstvenici su uočili zanimljiv obrazac.

Kod osoba koje su prvi put jele između osam i deset sati rizik od smrti iz bilo kojeg razloga bio je 10 posto veći. Za one koji su prvi obrok imali između deset sati i podneva bio je 19 posto veći, dok je kod osoba koje su jele tek nakon podneva zabilježen 29 posto veći rizik. Još izraženija povezanost uočena je kod kardiovaskularnih bolesti. Osobe koje su prvi obrok konzumirale nakon podneva imale su 46 posto veći rizik od smrti zbog kardiovaskularnih uzroka u usporedbi s onima koje su jele između sedam i osam sati.

image
Artur Widak/Nurphoto Via Afp

Prema statističkom modelu istraživača, osobe koje su u dobi od 50 godina prvi put jele kasnije imale su i procijenjeno očekivano trajanje života kraće za 2,46 godina. Važno je naglasiti da su to statističke povezanosti, a ne dokaz da pomicanje doručka na raniji termin produljuje život.

A kada je najbolje večerati?

Rezultati povezani s posljednjim dnevnim obrokom bili su nešto složeniji. U usporedbi s osobama koje su posljednji put jele između 19 i 20 sati, oni koji su završavali s jelom prije 19 sati imali su 13 posto veći rizik od smrti iz bilo kojeg razloga.

S druge strane, konzumacija posljednjeg obroka nakon ponoći bila je povezana s 27 posto većim rizikom, kao i s procijenjenim očekivanim trajanjem života kraćim za 2,35 godina u dobi od 50 godina. Najniži procijenjeni rizik zabilježen je oko 20 sati, ali to ne znači da je upravo tada idealno večerati.

"To ne znači da je večera između 19 i 20 sati univerzalno optimalna za svakoga", objasnio je za Science Alert Zhilei Shan, nutricionistički znanstvenik sa Sveučilišta znanosti i tehnologije Huazhong.

Zanimljivo je da večernji obroci između 20 sati i ponoći nisu bili povezani sa statistički značajno većim rizikom od smrti u usporedbi s obrocima između 19 i 20 sati.

Zašto bi vrijeme obroka moglo biti važno?

Jedno od mogućih objašnjenja povezano je s cirkadijalnim ritmom, odnosno unutarnjim biološkim satom koji regulira spavanje, budnost, metabolizam i brojne druge tjelesne funkcije. Kasni prvi obrok ili učestalo jedenje duboko u noć mogli bi narušiti usklađenost tih procesa i nepovoljno utjecati na metabolizam glukoze i masnoća.

Međutim, znanstvenici upozoravaju da je moguće i obrnuto objašnjenje: ljudi koji imaju zdravstvenih poteškoća, lošije spavaju ili rade u smjenama mogu zbog svojih životnih okolnosti jesti u neuobičajeno vrijeme.

image
Lucija Očko/Cropix

Istraživanje je također pokazalo da sama duljina razdoblja tijekom kojeg jedemo nije bila dosljedno povezana sa smrtnošću kada se uzelo u obzir vrijeme prvog obroka.

Trebamo li zbog ovoga mijenjati navike?

Autori ističu nekoliko ograničenja. Vrijeme obroka uglavnom je zabilježeno na temelju prehrane tijekom samo jednog dana, što ne mora odražavati dugogodišnje navike. Osim toga, na rezultate su mogli utjecati kvaliteta sna, radno vrijeme, postojeće bolesti i drugi čimbenici. Zbog toga istraživači ne preporučuju nagle ili ekstremne promjene rasporeda prehrane.

Umjesto toga, savjetuju održavanje redovitog ritma spavanja i obroka, izbjegavanje učestalog jedenja kasno noću te pridavanje pozornosti kvaliteti prehrane i cjelokupnom načinu života, prenosi Science Alert.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. studeni 2026 08:33