Večerali ste, siti ste i ugodno opušteni, ali pola sata kasnije preturate po kuhinjskim ormarićima tražeći nešto za jelo. Događa li vam se to često? Prema BBC-u, istraživanja pokazuju da oko trećine ljudi poseže za grickalicama svake večeri nakon večere. Među mladima u dobi od 18 do 24 godine, čak četiri petine ispitanika ne može im odoljeti.
Dijetetičarka Kristine Beaulieu upozorila je da to može uzrokovati probleme. Poziva se na istraživanje koje je pokazalo da veća količina hrane konzumirana u dva sata prije spavanja znači i veću vjerojatnost debljanja i pretilosti.
Zašto se želja za grickalicama tako često pojavljuje navečer? I kako je možemo kontrolirati?
Apetit je najveći navečer
Iako ne jedemo najdulje dok spavamo, istraživanja pokazuju da nam je apetit najveći navečer. To vrijedi gotovo bez obzira na to koliko jedemo tijekom dana. Profesor James Betts sa Sveučilišta u Bathu, koji proučava kako tijelo metabolizira hranu i koristi energiju, rekao je za BBC da hormon grelin, poznat i kao hormon gladi, igra ulogu. Njegove su razine obično više kasnije tijekom dana.
"Iako mu se razine obično smanjuju nakon obroka, to se zapravo događa uglavnom nakon prvog obroka u danu, a ne nakon ručka ili večere", kaže Betts. Ali važno je i ono što jedemo. Obroci koji su bogati proteinima i vlaknima te imaju veći volumen obično nas dulje zasićuju. Betts upozorava da večera koja nije hranjiva ili dovoljno zasitna može uzrokovati nagli pad energije kasnije tijekom dana i, posljedično, želju za grickalicama. Neki ljudi također posežu za hranom jer se boje da će se noću probuditi gladni.
Navike također igraju ulogu
"Ako se grickalice često predstavljaju u istom kontekstu, znakovi iz okoline mogu izazvati žudnju za hranom", kaže profesorica Suzanne Higgs, stručnjakinja za apetit sa Sveučilišta u Birminghamu. "Na primjer, ako netko obično gleda televiziju, uključivanje televizora može potaknuti njegovu želju za jelom." Nije samo glad ta koja se povećava navečer. Istraživanja pokazuju da i želja za energetski bogatom hranom postaje jača. Smatra se da je to manje povezano sa stvarnom tjelesnom potrebom za energijom, a više sa sustavom nagrađivanja u mozgu.
"Žudnja za masnom hranom jača je kasnije tijekom dana od želje za hranom s manje masnoća", rekla je Kristine Beaulieu sa Sveučilišta Leeds u Velikoj Britaniji i Sveučilišta Moncton u Kanadi.
"Ova želja, povezana s užitkom jedenja, može nadjačati signale sitosti. Zato žudimo za grickalicama ili desertima iako smo već siti." Čak i nakon obilne večere, hrana bogata šećerom, masnoćama ili soli može nastaviti aktivirati mehanizme nagrađivanja u mozgu. To pomaže objasniti zašto mnogi ljudi posežu za još iako se osjećaju sitima.
Utječu li večernje grickalice na san?
Istraživanja o utjecaju kasnonoćnog jedenja na san nisu u potpunosti dosljedna. Međutim, jasno je da veliki obroci kasno navečer mogu utjecati na probavu i prirodnu pripremu tijela za san. Neki dokazi upućuju na to da hrana bogata rafiniranim ugljikohidratima i dodanim šećerom, poput bijelog kruha, bijele riže, keksa i kolača, može biti povezana s lošijom kvalitetom sna.
Istraživači vjeruju da bi razlog mogao biti taj što takva hrana uzrokuje veće fluktuacije razine šećera u krvi i može utjecati na neke hormonalne signale koji reguliraju san i apetit. Međutim, teško je utvrditi što je uzrok, a što posljedica. Ljudi koji loše spavaju skloniji su posezati za slatkom hranom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....