Sve više istraživanja potvrđuje da dugotrajno sjedenje i nedostatak mentalne aktivnosti mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje mozga. Dok se najčešće govori o štetnom utjecaju sjedilačkog načina života na srce, mišiće ili metabolizam, stručnjaci upozoravaju da posljedice osjećaju i naše kognitivne sposobnosti. Jedan od onih koji godinama upozorava na tu povezanost jest poznati španjolski liječnik i kirurg Manuel Sans Segarra, koji smatra da svakodnevne navike mogu odlučiti hoće li naš mozak ostati vitalan ili će ubrzano starjeti.
Sans Segarra, bivši voditelj Odjela za probavnu kirurgiju Sveučilišne bolnice Bellvitge, već se godinama bavi proučavanjem odnosa između tijela, uma i cjelokupnog zdravlja. Njegova poruka je jasna - mozak treba jednaku brigu kao i svaki drugi organ u tijelu.
Posebno upozorava na naviku koja je postala sastavni dio života milijuna ljudi.
"Najgore što čovjek može učiniti jest sjediti pred televizorom i pasivno upijati sadržaj", ističe liječnik.
Prema njegovim riječima, problem nije samo u dugotrajnom sjedenju, nego i u tome što pasivno gledanje televizije ne pruža dovoljno poticaja mozgu. Kada satima ne aktiviramo pamćenje, koncentraciju i sposobnost razmišljanja, mozak postupno gubi dio svoje učinkovitosti.
Brojna znanstvena istraživanja potvrđuju da dugotrajno sjedenje smanjuje cirkulaciju krvi, uključujući i dotok kisika u mozak. Posljedica može biti sporije razmišljanje, slabija koncentracija, poteškoće s pamćenjem te povećan rizik od kognitivnog pada u starijoj dobi.
Ipak, stručnjaci naglašavaju kako postoji i dobra vijest. Mozak nije statičan organ koji jednom izgubljene sposobnosti više ne može nadoknaditi. Zahvaljujući neuroplastičnosti, sposoban je tijekom cijelog života stvarati nove neuronske veze i prilagođavati se novim izazovima.
Upravo zato Sans Segarra smatra da svakodnevno trebamo stvarati navike koje će poticati rad mozga.
Prema njegovu mišljenju, postoje tri ključna stupa za očuvanje mentalnog zdravlja i razvoj neuroplastičnosti.
Prvi je zdrav način života. To podrazumijeva kvalitetnu i uravnoteženu prehranu te redovitu tjelesnu aktivnost. Liječnik naglašava kako nije presudno kojim se sportom bavimo, nego da u njemu uživamo i da ga prakticiramo kontinuirano.
Drugi stup odnosi se na intelektualnu aktivnost. Čitanje knjiga, učenje novih vještina, rješavanje logičkih zadataka, pamćenje informacija, sviranje glazbenog instrumenta ili putovanja predstavljaju izazove koji održavaju mozak aktivnim. Važno je, kaže, izbjegavati rutinu i stalno izlaziti iz zone komfora jer upravo nove aktivnosti stvaraju nove neuronske veze.
Znanstvenici otkrili: samo 20 minuta na ovom mjestu može učiniti čudo za vaš mozak i tijelo
Treći jednako važan element jesu društveni odnosi. Redovita komunikacija s drugim ljudima, razmjena ideja i iskustava te održavanje bliskih odnosa snažno potiču mentalnu aktivnost. Društvena izolacija, upozoravaju brojni stručnjaci, može ubrzati kognitivno propadanje jednako kao i tjeleska neaktivnost.
Sans Segarra objašnjava da mozak tijekom godina prirodno prolazi kroz određene promjene. Dio neurona odumire, a cirkulacija postaje slabija. Međutim, zahvaljujući neuroplastičnosti i procesu neurogeneze, organizam može stvarati nove neuronske veze, a u određenim dijelovima mozga i nove živčane stanice.
"Na taj način razvijamo svoje neurološke sposobnosti. S godinama prirodno dolazi do određenog propadanja, ali stvaranjem novih veza možemo velik dio tih promjena nadoknaditi", objašnjava liječnik.
Njegova poruka svodi se na jednostavan zaključak - mozak, baš kao i mišići, treba redovito trenirati. Umjesto dugih sati provedenih u pasivnom gledanju televizije, korisnije je pročitati nekoliko stranica knjige, naučiti nešto novo, prošetati, razgovarati s prijateljima ili se posvetiti hobiju. Takve svakodnevne navike, smatra Sans Segarra, mogu imati velik utjecaj na očuvanje pamćenja, koncentracije i mentalne vitalnosti tijekom cijelog života.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....