Sve je više znanstvenih dokaza da nije važno samo što jedemo, nego i kada jedemo. Novo istraživanje sugerira da bi ograničavanje dnevnog unosa hrane na razdoblje od osam do devet sati moglo imati iznenađujuće pozitivne učinke na zdravlje mozga. Osim što pomaže u mršavljenju, ovakav način prehrane mogao bi poboljšati pamćenje, sposobnost planiranja i rješavanja problema te dugoročno pridonijeti smanjenju rizika od kognitivnog pada povezanog sa starenjem.
Rezultati pilot-kliničkog istraživanja bit će predstavljeni na konferenciji NUTRITION 2026., godišnjem skupu Američkog društva za prehranu, a stručnjaci ističu da otvaraju novo područje istraživanja u borbi protiv demencije i Alzheimerove bolesti.
Manji vremenski prozor za obroke, bolji rezultati za mozak
Studiju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Rutgers na 47 žena u dobi između 50 i 79 godina koje su imale prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost. Sve sudionice bile su uključene u program mršavljenja kojim su dnevni unos energije smanjile za oko 500 kalorija.
Ključna razlika bila je u vremenu tijekom kojeg su jele. Jedna skupina zadržala je uobičajeni raspored prehrane koji je trajao oko 12 sati dnevno, dok je druga sve obroke unosila unutar razdoblja kraćeg od devet sati. Većina sudionica jela je između 10 sati ujutro i 18 sati navečer, što znači da je prosječni "prozor za jelo" trajao svega 8,2 sata.
Isti gubitak kilograma, ali različit učinak na pamćenje
Nakon šest mjeseci obje su skupine izgubile gotovo jednaku količinu tjelesne mase – u prosjeku oko 6,8 kilograma po osobi. Međutim, razlika se pokazala kad su istraživači testirali njihove kognitivne sposobnosti.
Žene koje su primjenjivale vremenski ograničenu prehranu ostvarile su bolje rezultate u testovima prostornog planiranja i rješavanja problema. Istodobno su pokazale i manji broj pogrešaka u zadacima koji su procjenjivali pamćenje i sposobnost učenja.
Iako nije zabilježeno značajno poboljšanje u brzini reakcije ili sposobnosti obavljanja više zadataka istovremeno, rezultati sugeriraju da bi kraći dnevni period unosa hrane mogao pozitivno utjecati upravo na funkcije koje prve počinju slabjeti tijekom starenja.
Stručnjaci: Vrijeme obroka moglo bi biti jednako važno kao i prehrana
Voditeljica istraživanja, profesorica Sue Shapses sa Sveučilišta Rutgers, istaknula je kako samo mršavljenje već doprinosi očuvanju kognitivnih funkcija, ali da bi ograničavanje vremena jedenja moglo donijeti dodatne koristi.
Prema njezinim riječima, rezultati upućuju na bolju sposobnost prisjećanja informacija tijekom svakodnevnih aktivnosti te manji broj pogrešaka povezanih s pamćenjem, pažnjom i rješavanjem problema. Posebno se korisnim pokazalo izbjegavanje hrane nekoliko sati prije odlaska na spavanje, piše GBNews.
Zašto je ovo važno?
Alzheimerova bolest i drugi oblici demencije jedan su od najvećih zdravstvenih izazova modernog društva. Kako se životni vijek produljuje, raste i broj oboljelih.
Procjenjuje se da se u svijetu svake godine dijagnosticira oko sedam milijuna novih slučajeva Alzheimerove bolesti. Istodobno, velik broj oboljelih još uvijek nije prepoznat u ranoj fazi bolesti, kada bi liječenje i promjena životnih navika mogli imati najveći učinak.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da žene te osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću imaju povećan rizik od razvoja kognitivnog pada. Upravo zato svako novo otkriće koje povezuje prehranu i zdravlje mozga izaziva veliko zanimanje znanstvene zajednice.
Potrebna su veća istraživanja
Autori naglašavaju da je riječ o pilot-studiji s relativno malim brojem sudionica te da rezultate treba potvrditi u većim kliničkim istraživanjima.
U sljedećoj fazi planiraju istražiti na koji način vremenski ograničena prehrana djeluje na organizam. Posebna pozornost bit će usmjerena na cirkadijalni ritam, metaboličko zdravlje, upalne procese i mehanizme kojima organizam obrađuje hranjive tvari.
Ako buduća istraživanja potvrde ove rezultate, jednostavna promjena rasporeda obroka mogla bi postati jedna od važnih strategija za očuvanje zdravlja mozga, poboljšanje pamćenja i smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. Iako još nije riječ o konačnom znanstvenom dokazu, sve je više naznaka da vrijeme kada jedemo može biti gotovo jednako važno kao i ono što se nalazi na našem tanjuru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....