Možda nikada niste razmišljali o tome, ali način na koji hodate može pružiti zanimljiv uvid u vaše zdravlje. Novo istraživanje pokazalo je da je brzina hodanja povezana s rizikom od smrti, odnosno da ljudi koji hodaju brže imaju manji rizik od smrtnog ishoda tijekom praćenja.
Studija objavljena u časopisu JAMA Network Open pratilo je 4067 sudionika, prosječne dobi oko 69 godina. Istraživači su promatrali njihovu brzinu hodanja, ali i način na koji su hodali u svakodnevnom životu. Sudionici su nosili uređaje na zapešću koji su bilježili njihovo kretanje i broj koraka.
Brži hod povezan s 23 posto manjim rizikom
Rezultati su posebno zanimljivi. Nakon što su istraživači uzeli u obzir dob, spol, životne navike i zdravstveno stanje sudionika, veća brzina hodanja bila je povezana s 23 posto manjim rizikom od smrti.
Niža stopa koraka tijekom svakodnevnog hodanja također je povezana s većim rizikom. Kod osoba s većom prosječnom kadencijom hodanja rizik je bio 17 posto niži, dok je kod onih s većom brzinom tijekom najbržih dionica hodanja bio 18 posto niži. Tijekom gotovo 12 godina praćenja preminulo je 739 sudionika istraživanja.
Ne znači da ćete živjeti dulje ako jednostavno ubrzate
Iako bi se na prvom mjestu moglo zaključiti da je dovoljno samo ubrzati korak, istraživači upozoravaju na važnu razliku.
Studija pokazuje povezanost između brzine hodanja i rizika od smrti, ali ne dokazuje da će osoba živjeti dulje samo zato što je počela brže hodati. Ljudi koji prirodno hodaju brže možda su već u boljoj fizičkoj kondiciji i općenito boljem zdravlju.
Brzina hodanja pritom može biti svojevrsni pokazatelj toga kako zajedno funkcioniraju različiti sustavi u tijelu. Za normalan hod potrebni su dobra mišićna snaga, ravnoteža, koordinacija, izdržljivost te odgovarajuće funkcioniranje srca i pluća.
Zbog toga stručnjaci posebno upozoravaju na promjenu u brzini hodanja. Nije toliko važno hodati brže ili sporije od osobe pokraj vas, koliko je važno primijetiti ako odjednom počnete hodati sporije nego prije.
Ako ste usporili, nemojte automatski pripisati godine
Sporiji hod može biti posljedica brojnih razloga. To može biti smanjena mišićna snaga, bol, problemi s ravnotežom ili manjom izdržljivošću, ali ponekad može upućivati i na zdravstveni problem koji zahtijeva dodatnu procjenu.
Ako primijetite naglu promjenu, primjerice da više ne možete popeti stepenice kao prije, da se priđete brže umarate ili ostanete bez daha, stručnjaci savjetuju razgovor sa zdravstvenim djelatnikom, piše Healthline.
Koliko je koraka dovoljno?
Dugo se kao cilj spominjalo 10.000 koraka dnevno, no taj broj nije univerzalno pravilo koje vrijedi za svakoga. Stručnjaci citirani u istraživanju ističu da se može krenuti od vlastite trenutne razine aktivnosti i postupno povećati broj koraka.
Drugim riječima, nije potrebno odjednom prijeći kilometar više nego inače. Puno je važnije biti redovito aktivan i pratiti kako se tijelo ponaša.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....