Istraživanje o kojem pišu Amerikanci navodi da bi baš ovaj tip šećera možda mogao sudjelovati u metastaziranju raka

Stanice raka jajnika koje prežive kemoterapiju mogu otpuštati fruktozu i njome poticati okolne tumorske stanice da se lakše odvoje i prošire po trbušnoj šupljini, piše američki Newsweek, pozivajući se na novo istraživanje instituta Wistar objavljeno u časopisu Nature Aging. Riječ je o rezultatima pretkliničkog istraživanja, ponajprije na staničnim kulturama i modelima na miševima, pa se oni još ne mogu izravno pretvoriti u preporuku da oboljeli iz prehrane potpuno izbace voće ili fruktozu.

Znanstvenici su istraživali zašto se karcinom jajnika, najčešći i najagresivniji oblik te bolesti, često ponovno javlja i širi nakon početnog odgovora na kemoterapiju. Pokazalo se da dio tumorskih stanica nakon liječenja nije uništen, ali prestaje se dijeliti i ulazi u stanje staničnog starenja. Takve stanice nisu pasivne: i dalje otpuštaju različite molekule u svoju okolinu.

Upravo je među tim molekulama istraživački tim prepoznao fruktozu – jednostavni šećer koji se prirodno nalazi u voću, ali ga u visokim koncentracijama ima i u brojnim industrijski prerađenim proizvodima, zaslađenim napitcima i proizvodima s visokofruktoznim kukuruznim sirupom.

Stanice koje prežive liječenje šalju signal susjedima

Kemoterapija se daje kako bi uništila tumorske stanice ili zaustavila njihovo dijeljenje. Međutim, dio stanica može preživjeti terapiju. Istraživači su pokazali da te preživjele, senescentne stanice stvaraju takozvani sekretorni fenotip povezan sa senescencijom, poznat pod kraticom SASP.

SASP je skup molekula koje stanice izlučuju u svoju okolinu. U ovom slučaju fruktoza se pokazala kao važan metabolički signal. Ona nije samo služila kao izvor energije, nego je promijenila ponašanje obližnjih stanica raka jajnika i učinila ih sklonijima odvajanju od primarnog tumora.

Takvo odvajanje jedan je od ključnih koraka u metastaziranju. Stanice koje izgube čvrstu vezu s izvornim tumorskim tkivom mogu se lakše proširiti po potrbušnici, tankoj ovojnici koja oblaže unutarnju stranu trbuha i pokriva abdominalne organe. Upravo je širenje unutar trbušne šupljine čest i težak problem kod uznapredovalog raka jajnika.

Autori su otkrili i mogući biološki mehanizam. Signal povezan s fruktozom mijenja metaboličke procese u susjednim tumorskim stanicama i snižava razinu kolesterola u njihovim staničnim membranama. Membrane tada postaju takve da se stanice lakše "odlijepe" jedna od druge i od tumora, što može olakšati njihovo širenje.

Visoke količine, a ne voće

Najvažnije ograničenje studije jest činjenica da se ne radi o kliničkom istraživanju na ljudima. Pokazalo se da je prehrana s visokim udjelom fruktoze, usporedivim s izloženošću kakva se može ostvariti redovitom konzumacijom jako zaslađenih napitaka, potaknula širenje tumora u eksperimentalnim modelima. Istraživači pritom nisu utvrdili veliko povećanje ukupne veličine tumora, nego veću sklonost njegovu širenju.

Katherine Aird, profesorica i voditeljica istraživačkog programa u Wistaru te glavna autorica rada, za Newsweek je naglasila da njihovi nalazi upućuju na učinak visokih koncentracija fruktoze. To nije dokaz da će konzumacija voća uzrokovati povratak ili širenje raka jajnika.

Fruktoza je kemijski ista neovisno o izvoru, ali prehrambeni kontekst nije. Cijelo voće sadrži vodu, vlakna, vitamine i druge spojeve koji usporavaju unos šećera i pridonose osjećaju sitosti. Zaslađena pića i ultraprerađena hrana mogu, nasuprot tome, unijeti veliku količinu šećera vrlo brzo i bez vlakana. Zbog toga istraživači prije svega upozoravaju na potrebu opreza s visokim unosom prerađenih proizvoda bogatih dodanom fruktozom, a ne na izbjegavanje voća.

Mogući put prema novim terapijama

Nalaz otvara i pitanje može li se taj proces blokirati lijekovima. Autori istraživanja pokazali su da je fruktoza koju izlučuju stanice povezane sa senescencijom bila važna za širenje tumora, a eksperimentalno smanjivanje aktivnosti enzima uključenih u metabolizam fruktoze smanjilo je taj učinak u modelima na životinjama.

Tim sada razmatra mogućnost da bi se uz kemoterapiju jednog dana mogao primjenjivati i lijek koji smanjuje proizvodnju fruktoze u preživjelim tumorskim stanicama. Riječ je o ideji za buduća istraživanja, a ne o terapiji koja je trenutačno dostupna pacijenticama. Prije eventualne primjene potrebno je potvrditi rezultate u dodatnim eksperimentalnim i kliničkim studijama, utvrditi sigurnost takvog pristupa i provjeriti utječe li doista na stopu povratka bolesti ili preživljenje pacijenata.

Znanstvenici su u radu otvorili i pitanje statina, lijekova za snižavanje kolesterola koje uzimaju milijuni ljudi. U laboratorijskim je pokusima snižavanje kolesterola u membrani tumorskih stanica olakšalo njihovo odvajanje. To zasad ne znači da bi pacijentice trebale prestati uzimati statine: učinak nije ispitan u kliničkim uvjetima, a prekid terapije bez razgovora s liječnikom može biti opasan. Autori tek upozoravaju da bi odnos statina, kemoterapije i biologije raka jajnika trebalo detaljnije istražiti.

Bez samostalnih odluka o prehrani

Rak jajnika je ozbiljna bolest čije liječenje i praćenje moraju voditi ginekološki onkolog i multidisciplinarni tim. Nova studija daje zanimljiv trag o tome kako tumorske stanice koje prežive kemoterapiju mogu utjecati na okolinu i olakšati širenje bolesti, ali ne dokazuje da pojedinačna namirnica uzrokuje rak niti da će izbjegavanje voća spriječiti metastaze.

Pacijentice koje se liječe od raka jajnika ne bi trebale samoinicijativno uvoditi stroge dijete, izbacivati voće, prekidati statine ili mijenjati terapiju. Razumna poruka istraživanja zasad je općenita: prehrana s manje zaslađenih napitaka i ultraprerađene hrane može biti dio zdravijih životnih navika, dok će odgovor na pitanje može li precizno smanjivanje fruktoze iz voća utjecati na tijek raka dati tek buduće studije na ljudima.