StoryEditor
Zdravljezeleni čarobnjak

Evo zašto bi svakoga dana trebali pojesti barem jedan kivi

Piše prof.dr.sc. Verica Dragović-Uzelac
4. svibnja 2016. - 21:14
kivi00

Kivi je voće mekane teksture, izrazite nutritivne vrijednosti i senzorskih svojstava. Plod kivija ima harmoničan okus zbog izbalansiranog omjera šećera i kiselina, te je kao takav poželjan za konzumaciju kod svih dobnih skupina. Sadrži fitonutrijente među kojima se ističu polifenolni spojevi te vitamine i minerale koji su važni za održavanje zdravlja našeg organizma.

Sadrži značajan udio prehrambenih vlakana koja utječu na smanjenje razine LDL kolesterola te rizik od kardiovaskularnih oboljenja i srčanog udara. Prehrambena vlakna imaju važnu ulogu u regulaciji probave, čemu dodatno pridonosi i probavni enzim aktinidin. Aktinidin ima važnu ulogu u razgradnji proteina i probavi hrane, a kivi je rijetki prirodni izvor ovog enzima.

Osim navedenih benefita, prehrambena vlakna utječu i na uklanjanje toksina iz organizma. Plod kivija izrazito je dobar izvor vitamina C kojega u kiviju ima u značajno većem udjelu nego u citrusima.

Osim vitamina C sadrži i vitamine topljive u mastima, vitamin A i E. Kalij je u plodu kivija također zastupljen u značajnom udjelu, a važan je zbog prevencije visokog krvnog tlaka.

Bioaktivni spojevi

Bioaktivni spojevi kivija (vitamini, polifenoli) sprječavaju štetna djelovanja slobodnih radikala te na taj način djeluju preventivno i štite organizam od nastanka različitih oboljenja. Unosom dovoljnih količina vitamina C u organizam smanjuje se mogućnost oboljenja od različitih bolesti kao što su kardiovaskularna oboljenja, osteoartritis, reumatoidni artritis, astma, moždani udar i slično.

Osim vitamina C važnu skupinu spojeva s antioksidativnim djelovanjem čine i polifenoli (naročito flavonoidi), a brojna istraživanja pokazuju sinergijski utjecaj polifenola i vitamina C.

Također, zbog prisutnosti vitamina topljivih u vodi i mastima postižu se izraziti antioksidacijski učinci i sinergijsko djelovanje koje se očituje u gašenju aktivnosti lipofilnih i hidrofilnih slobodnih radikala i zaštiti staničnih molekula od oštećenja.

Značajnu skupinu bioaktivnih spojeva kivija čine i karotenoidi među kojima se ističu lutein, zeaksantin i beta-karoten.

Za beta-karoten je poznato da ima provitaminska svojstva te da konverzijom jedne molekule beta-karotena nastaju 2 molekule vitamina A. Zbog prisutnih karotenoida dokazano je da se konzumacijom kivija može smanjiti rizik od nastanka staračke makularne degeneracije za gotovo 36 posto.

Lutein pomaže kod filtriranja štetnog plavog svjetla, što pomaže u sprječavanju bolesti oka uzrokovanih starenjem.
Osim karotenoida u kiviju su prisutni i klorofili koji su po strukturi slični hemoglobinu.

Na temelju nutritivnog sastava i bioaktivnih spojeva kivi se s pravom može smatrati voćem izrazitog biološkog potencijala i svakako bi trebao biti uključen u svakodnevnu prehranu.

#ZDRAVA HRANA#KIVI

Izdvojeno