Mnogi ljudi s dolaskom hladnijih dana, kad se obično učestalije javljaju prehlade i viroze, posežu za prehrambenim dodacima kako bi osnažili imunitet, no često to čine na svoju ruku, bez savjetovanja sa stručnjacima. A ne bi trebali.
Dodaci prehrani ne podliježu strogim kontrolama kao lijekovi, ali sama činjenica da je nešto prirodno ne znači da je sigurno i kvalitetno, stoga budite oprezni gdje i što kupujete...
Uzimanje dodataka prehrani preporučuje se kada prehrana nije redovita, kvalitetna i raznolika. To se posebno odnosi na one koji ne vole voće i povrće ili ga zbog bolesti ne mogu jesti.
Ovi dodaci također imaju smisla tijekom teških psihičkih i tjelesnih napora, nakon prevladavanja teške i dugotrajne bolesti, te u starosti, kada tijelo više nije u stanju apsorbirati sve blagodati koje pojedinac konzumira. Nažalost, vitaminsko-mineralne tablete ne mogu u potpunosti zamijeniti voće i povrće ili uravnoteženu prehranu, kaže prof. dr. Borut Štrukelj, magistar farmacije, predstojnik Katedre za farmacevtsko biologijo na Fakultetu za farmaciju u Ljubljani, a na pitanje treba li, primjerice, zdrava osoba koja se hrani raznovrsno, uzimati dodatke prehrani, odgovorio je:
- Samo povremeno, prije zime, da se ne razbolite, ili u proljeće s proljetnim umorom. Inače, samo u slučaju infekcija, bolesti, velikih napora ili drugih opterećenja, a ipak samo jedan pripravak i unutar preporučene dnevne doze.
Dodaci prehrani obično nisu opasni, ali mogu postati ako ih pojedinac uzme poput slatkiša, pa čak i uz druge dodatke prehrani i lijekove, kaže prof. Štrukelj te savjetuje potrošačima da ne kupuju dodatke prehrani od nepoznatih dobavljača na internetu budući da njihova kvaliteta može biti vrlo upitna jer ih nitko ne kontrolira.
Mogu naštetiti kod uzimanja lijeka
Drukčije je s mrežnim ljekarnama, koje moraju biti poznate i pod kontrolom. Osim toga, dodao je da je struka otkrila da određeni dodaci prehrani ili kućni lijekovi povećavaju, smanjuju ili čak mijenjaju djelovanje osnovnog lijeka.
- Većina današnje hrane koju konzumira moderni čovjek ne samo da je prerađena, već sadrži i manje hranjivih tvari u odnosu na prethodna desetljeća. Zbog toga je naša prehrana siromašnija. To je uglavnom posljedica intenzivne i agresivne poljoprivrede koja smanjuje korisne tvari u tlu.
Pesticidi, herbicidi, insekticidi i druge kemikalije smanjuju hranjive tvari u hrani. Sam proces prerade hrane utječe na sadržaj hranjivih tvari. Primjerice, 80 posto cinka uklanja se mljevenjem pšenice kako bi se osigurao duži vijek trajanja pšeničnog kruha. Višak kemikalija dodatno opterećuje naše tijelo, što znači da nam počinje nedostajati još više ključnih hranjivih tvari, podsjeća Jelena Dimitrijević, holistična savjetnica za zdravu prehranu i zdrav način života.
Pojedinci koji puno vremena provode na različitim dijetama ili konzumiraju tablete i napitke za mršavljenje također su u opasnosti od nedostatka važnih vitamina i minerala. Uzimanje određenih lijekova, poput pilula za kontracepciju, iscrpljuje vitamine B-kompleksa, vitamin C, magnezij i cink.
Antibiotici blokiraju apsorpciju kalcija, magnezija, željeza i cinka te uništavaju zdrave bakterije u gastrointestinalnom traktu. Statini smanjuju proizvodnju koenzima Q10, koji je povezan s kardiovaskularnim bolestima. Antacidi smanjuju apsorpciju vitamina B12 i vitamina D. Oralni hipoglikemičari smanjuju koncentraciju folne kiseline i vitamina B12. Neki ljudi imaju veću potrebu za određenim hranjivim tvarima zbog bolesti (osobito autoimunih bolesti, alergija, genetskih nedostataka) ili zbog kroničnog stresa, koji tijelo iscrpljuje važnim hranjivim tvarima.
Nažalost, u praksi je vrlo teško procijeniti je li određeni proizvod doista siguran i učinkovit, jer zapravo ne znamo mnogo o sadržaju i funkciji pojedinih sastojaka, kada se i za koje tvari vrši analiza tvari, koliko su stabilne, jesu li proizvodi pravilno zapakirani i uskladišteni. I ispravno deklarirani.
Dakle, radi se više o povjerenju proizvođača, prodavatelja i potrošača, što također otvara mogućnost prijevare i prodaje nekvalitetnih dodataka prehrani. Prilikom odabira provjerite jesu li proizvodi europskog podrijetla i izrađeni prema odgovarajućim standardima, te da ne sadrže GMO.
D vitamin, kada i kome?
Koje suplemente je dobro uzeti?
Svakako vitamin D3 ako nismo dovoljno na suncu i ne sunčamo se pravilno jer imamo kronični nedostatak te je važan za jačanje imunološkog sustava, pomaže kod problema s kostima, potiče apsorpciju kalcija, pozitivno djeluje na autoimune bolesti itd.
Vitamin B12 preporučuje se za uzimanje ako smo vegani ili vegetarijanci, ako imamo problema sa želucem ili smo stariji, za zdravlje živčanog sustava, srca, očiju, mozga, protiv depresije, za podizanje energije itd.
Probiotici se uzimaju ako imamo problema s probavom, urogenitalnim i drugim upalama ili nakon uzimanja antibiotika.
Korisno je povećati unos magnezija, osobito ako smo pod velikim stresom, imamo problema s nesanicom i zatvorom, tjelesno smo aktivniji, ako jedemo puno proteina i slatkiša te ako pijemo puno kave.
Omega-3 se mogu koristiti za smanjenje upale, sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka, visokog krvnog tlaka i drugih kardiovaskularnih problema te sprječavanje depresije.
Ovisno o našim potrebama, možemo dodati i multivitamine, vitamine C i E, B-kompleks, Q10, cink, selen, željezo, kalcij i druge specijalizirane dodatke prehrani (D - manoza, kurkumin, shisandra, ashwagandha, guduchi, maca, dong quai, vitex agnus castus, ginseng, ljekovite gljive, brahmi, guggul, pjegavi čičak, korijen ruže itd.).
Dodataka prehrani ima uistinu mnogo, pa je prava mudrost odabrati odgovarajuće ili one koji će podržati funkcioniranje našeg tijela na pravi način.
Postoje posebno rizične skupine ljudi poput trudnica, koje bi trebale uzimati dodatke prehrani, a i prije same trudnoće, gdje je adekvatan unos folne kiseline ključan za razvoj živčanog sustava ploda.
Također to su osobe s posebnim prehrambenim navikama - vegetarijanstvo ili redukcijske dijete ili osobe izložene psihofizičkim naporima, kao i pušači i osobe koje konzumiraju znatne količine alkohola. Stoga je uloga ljekarnika, liječnika i nutricionista iznimno važna i za zdrave osobe i za bolesnike.
Uz raznoliku paletu proizvoda dodataka prehrani na tržištu, ne zaboravimo na uravnoteženu prehranu, redovito vježbanje, izbjegavanje štetnih čimbenika, dovoljno sna i pozitivan stav, ističe Vanja Đurica, dipl. ing. prehrambene tehnologije, i odgovara na pitanje kada je potrebno uzeti dodatke prehrani.
- Uz ubrzan tempo života često je teško naći vremena za pripremanje i konzumiranje 5 do 9 obroka voća i povrća prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno unos od najmanje 400 grama voća i povrća dnevno kako bi se smanjio rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema.
Povećana proizvodnja procesirane hrane, obilje namirnica iz uvoza te brz i neprikladan uzgoj s obiljem sintetskih gnojiva doveli su do uporabe novih namirnica punih aditiva, konzervansa, stabilizatora...
- Mogu li se potrebe organizma za hranjivim tvarima poput vitamina, minerala, antioksidansa zadovoljiti dnevnim obrocima i kada je potrebno uzeti dodatke prehrani?
- Iako voće i povrće treba biti nezamjenjiva komponenta naše svakodnevne prehrane zbog bogatstva vitamina, minerala, vlakana te male količine masnoća i energentske vrijednosti, izuzimajući neke vrste (banane, avokado, kesten, orah, lješnjak, badem) i sušeno voće (šljiva, smokva, grožđe), ipak istraživanja su pokazala da 60 posto populacije ne unosi dovoljnu količinu voća i povrća.
Neke studije potvrđuju da veliki broj ljudi u svijetu danas unosi premalo željeza, kalcija, magnezija, esencijalnih masnih kiselina, i vitamina A i D te vlakana.
Vitamini su esencijalni nutrijenti organskog porijekla koji se u hrani nalaze u veoma malim količinama, a neophodni su za održavanje zdravlja, rast i reprodukciju. Imaju ulogu katalizatora u ljudskom organizmu, reguliraju brzinu kemijskih procesa i djeluju u vrlo malim koncentracijama.
Dijele se na dvije skupine: one topljivi u vodi: B skupine i vitamin C, i vitamini topljivi u mastima: A, D, E, K. Najbolji prehrambeni izvori za većinu vitamina topljivih u vodi su voće, povrće i žitarice od cjelovitog zrna, dok su najbolji izvori vitamina topljivih u mastima povrće, maslac, jaja, meso i riba. Sezonsko povrće i voće najbolji su izvor vitamina i minerala, no treba voditi računa o termičkoj obradi, čuvanju i skladištenju jer su vitamini uglavnom termolabilni.
Dok određeni vitamini imaju antioksidativna svojstva, postoje i druge hranjive tvari kao što su karotenoidi, likopen i lutein, koji imaju antioksidativnu funkciju uz druga svojstva.
Osim vitamina, tu su i minerali koji iako ne opskrbljuju tijelo izravno energijom, uključeni su u procese proizvodnje energije u tijelu. Dijelimo ih u dvije kategorije: kao makrominerale (kalcij, fosfor, magnezij, kalij, natrij, klor) i minerale u tragovima (željezo, bakar, cink, jod, fluor, krom, selen, mangan i molibden.)
Zalihe vitamina C
- Koliko je važan vitamin C koji se često povezuje sa zaštitom i liječenjem uobičajenih simptoma prehlade i gripe?
- Ljudi ne mogu proizvoditi vlastite zalihe vitamina C. Iako vitamini topljivi u vodi nisu toksični, megadoze u cilju prevencije iz dodataka prehrani mogu uzrokovati mučninu, proljev, bubrežne kamence i gastritis.
Acerola trešnje u nezreloj fazi sadrže najveću koncentraciju vitamina C - 25 puta veću od naranče jednake težine.
Osim agruma, namirnice koje obiluju vitaminom C su nar/šipak, kivi, borovnica, brokula, kiseli kupus, krumpir, paprika. Pojedete li dnevno jednu papriku srednje veličine, unijet ćete oko 120 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina C.
Skupinu B vitamina čini 8 vitamina također topljivih u vodi, a to su: B1-tiamin, B2-riboflavin, B3-niacin, B5-pantotenska kiselina, B6-piridoksin, B7-biotin, B9 folna kiselina i B12-cijanokobalamin.
Svi su oni ključni za pretvaranje ugljikohidrata u glukozu koja organizmu osigurava potrebnu energiju, te sudjeluju u razgradnji masnoća i proteina, podupiru funkcije crvenih krvnih stanica i funkcije živčanog sustava.
Biljni izvori vitamina B su kruh, žitarice, zeleno povrće (kelj, brokula...), dok su životinjski izvori mliječni proizvodi, jaja, meso... Pojedete li 100 g badema, unijet ćete cca 60 posto preporučenog dnevnog unosa (PDU) riboflavina, 25 posto niacina i 20 posto tiamina.