StoryEditorOCM
ZdravljeZDRAVLJE I SAN

Dobra noć počinje poslijepodne: stručnjak otkriva kada popiti posljednju kavu i koje navike kvare san

Piše M. R.
17. studenog 2026. - 19:41
Nije dovoljno samo provesti određeni broj sati u krevetu ako je san plitak, isprekidan i bez osjećaja pravog odmoraShutterstock
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Ponekad je dovoljno samo nekoliko malih promjena u svakodnevnoj rutini da noći postanu mirnije, a jutra znatno lakša. I dok mnogi za loš san krive stres, obveze ili previše vremena provedenog pred ekranima, razlog se možda krije u sasvim običnoj navici – popodnevnoj šalici kave. Upravo na to upozorava klinički psiholog Michael Breus, poznati stručnjak za spavanje, koji smatra da bismo posljednju kavu trebali popiti najkasnije do 14 sati.

image
/Shutterstock

Njegovo upozorenje posebno je zanimljivo svima koji navečer dugo ostaju budni, iako su tijekom dana umorni. Naime, kofein ne prestaje djelovati onoga trenutka kada ispijemo posljednji gutljaj. Njegovi učinci mogu se zadržati u organizmu šest do osam sati, a kod nekih ljudi i dulje. To znači da kava koju popijemo u kasnim poslijepodnevnim satima može još uvijek utjecati na organizam kada legnemo u krevet.

Zašto kava u popodnevnim satima može pokvariti san?

Breus je o ovoj temi govorio u podcastu The Diary of a CEO, ističući koliko je važno razmišljati o vremenu konzumacije kofeina. Ako, primjerice, planirate otići na spavanje oko 22 sata, posljednju kavu bilo bi dobro popiti do 14 sati.

Problem je u tome što kofein može prikriti osjećaj umora i ometati prirodne procese koji tijelo pripremaju za odmor. Možda ćete bez problema zaspati, ali kvaliteta sna pritom može biti narušena. Zato se jutarnji umor ponekad nastavlja čak i nakon noći provedene u krevetu.

Nije važno samo kada odlazite u krevet

Još jedan detalj na koji Breus posebno upozorava odnosi se na vrijeme buđenja. Prema njegovu mišljenju, puno je važnije svakoga dana ustajati u približno isto vrijeme nego se previše opterećivati time kada ćemo navečer zaspati.

image
-/ingram/profimedia/-/ingram/profimedia

Drugim riječima, ako radnim danima ustajete u šest sati, a vikendom si dopuštate spavanje do osam ili devet, vaš biološki sat može izgubiti uobičajeni ritam. Posljedica može biti otežano uspavljivanje u nedjelju navečer, upravo u trenutku kada se želite pripremiti za novi radni tjedan.

Važnu ulogu pritom ima i jutarnje svjetlo. Kada se probudimo i izložimo prirodnoj dnevnoj svjetlosti, posebne stanice u očima šalju mozgu signale koji pomažu uskladiti unutarnji biološki sat. Taj proces sudjeluje i u regulaciji melatonina, hormona koji ima važnu ulogu u ciklusu spavanja i budnosti.

Oprez s drijemanjem pred televizorom

Još jedna naizgled bezazlena navika može se negativno odraziti na noćni odmor. Riječ je o neplaniranom drijemanju, osobito u večernjim satima.

Mnogi poznaju situaciju: nakon večere sjednu pred televizor, namjeravaju pogledati samo jednu emisiju, a nekoliko minuta poslije probude se na kauču. Takvo drijemanje može smanjiti prirodni pritisak za spavanje, zbog čega kasnije teže tonemo u san.

Kvaliteta sna važna je koliko i njegovo trajanje

Iako se često govori o preporučenih sedam do devet sati sna, Breus pozornost usmjerava i na ono što se događa tijekom noći. Nije dovoljno samo provesti određeni broj sati u krevetu ako je san plitak, isprekidan i bez osjećaja pravog odmora.

image
/Shutterstock

Upravo zato vrijedi obratiti pozornost na večernje navike, kofein, dnevno drijemanje i redovitost buđenja. Ipak, to ne znači da je pet sati sna dovoljno ili bolje od sedam. Većini odraslih potrebno je najmanje sedam sati kvalitetnog sna, a individualne potrebe mogu se razlikovati.

Možda se rješenje za umornija jutra ne krije u još jednoj šalici kave, nego upravo u tome da onu posljednju popijemo malo ranije. A kada se tome pridruže redovito buđenje i nekoliko jednostavnih promjena dnevnog ritma, put do kvalitetnijeg sna mogao bi biti znatno lakši.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. studeni 2026 19:42