Bakterije vrebaju na vašem tanjuru! Gotovo svi rade ovu pogrešku u kuhinji, a može dovesti do trovanja

Danas, 7. lipnja, obilježava se Svjetski dan sigurnosti hrane, globalna inicijativa kojom se upozorava na važnost sigurne hrane za očuvanje zdravlja i sprječavanje bolesti. Tim povodom Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) podsjećaju kako sigurnost hrane ovisi o odgovornim postupcima svih sudionika prehrambenog lanca, od proizvođača i distributera do trgovaca i samih potrošača.

Ovogodišnja tema, „Od tereta do rješenja - sigurna hrana svugdje“, stavlja naglasak na činjenicu da bolesti koje se prenose hranom predstavljaju ne samo javnozdravstveni izazov, već i značajan društveni i gospodarski teret. Dobra vijest je da se taj teret može smanjiti primjenom znanstveno utemeljenih rješenja, kontinuiranom edukacijom i odgovornim ponašanjem u svim fazama proizvodnje, distribucije i pripreme hrane.

Bolesti prenosive hranom mogu pogoditi svakoga, bez obzira na dob ili mjesto stanovanja. Upravo zato razumijevanje njihovog stvarnog utjecaja omogućuje vlastima i prehrambenoj industriji donošenje učinkovitih mjera za zaštitu zdravlja građana. Pouzdani podaci o opterećenju zdravstvenog sustava ključni su za razvoj politika temeljenih na dokazima, usmjeravanje resursa tamo gdje su najpotrebniji te donošenje sigurnijih potrošačkih odluka.

Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti hrane podsjeća da su podaci i znanost snažni alati u borbi protiv bolesti koje se prenose hranom. Što bolje razumijemo rizike, njihovu učestalost i posljedice, to učinkovitije možemo razvijati rješenja koja osiguravaju sigurniju hranu za sve.

Prvi korak u prevenciji jest utvrditi tko je najugroženiji, gdje se rizici pojavljuju i koji su njihovi uzroci. Mjerenje utjecaja nesigurne hrane na zdravlje stanovništva omogućuje određivanje prioriteta i planiranje ciljanih intervencija. Takvi podaci pomažu nadležnim institucijama u raspodjeli resursa i usklađivanju nacionalnih mjera s međunarodnim standardima sigurnosti hrane.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kontaminirana hrana koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili kemijske tvari može uzrokovati više od 200 različitih bolesti. Svake godine oko 600 milijuna ljudi u svijetu, gotovo svaka deseta osoba oboli nakon konzumacije nesigurne hrane, dok čak 420.000 ljudi izgubi život. Posebno su ugrožena djeca mlađa od pet godina, koja čine 40 posto svih oboljelih, a godišnje od posljedica bolesti prenosivih hranom umire oko 125.000 djece.

Iako se rizici često povezuju s proizvodnjom i distribucijom hrane, značajan dio prevencije počinje upravo u vlastitom domu. Nepravilno rukovanje hranom, nedovoljna termička obrada, neadekvatno skladištenje namirnica ili križna kontaminacija mogu povećati mogućnost zaraze.

U Europskoj uniji među najčešćim uzročnicima bolesti koje se prenose hranom nalaze se bakterije roda Campylobacter i Salmonella. Najčešći izvori zaraze su nedovoljno termički obrađeno meso, osobito perad, nepasterizirano mlijeko te jaja. Iako se rizik ne može u potpunosti ukloniti, pravilna priprema i čuvanje hrane mogu ga značajno smanjiti.

Zato HAPIH i EFSA kroz kampanju Safe2Eat pozivaju građane da primjenjuju nekoliko jednostavnih, ali iznimno učinkovitih mjera: redovito peru ruke, održavaju čistoću kuhinjskih površina i pribora, odvajaju sirove namirnice od gotovih jela, hranu temeljito termički obrađuju te lako kvarljive proizvode čuvaju na odgovarajućoj temperaturi.