U vrijeme kada su veliki gradovi sve gušći, a svakodnevica sve brža, mnogi stanovnici pronalaze mir ondje gdje ga najmanje očekuju - na vlastitim balkonima. Nekada su oni služili tek za sušenje rublja ili odlaganje cvijeća, a danas se pretvaraju u prave male urbane vrtove prepune boja, mirisa i okusa. Taj trend posljednjih godina sve je izraženiji i u Splitu, gdje sve više građana svoje slobodno vrijeme posvećuje uzgoju voća, povrća i začinskog bilja.
Najveće zvijezde balkonskih vrtova i dalje su rajčice. Cherry, šljivarice, volovsko srce, žute, crne i brojne druge sorte uspijevaju u teglama jednako dobro kao i u pravim vrtovima, pod uvjetom da imaju dovoljno sunca i redovitu njegu. Mnogi Splićani s ponosom pokazuju prve plodove na društvenim mrežama, razmjenjuju sjeme, savjete i iskustva te otkrivaju kako je okus domaće rajčice neusporediv s onom kupljenom u trgovini.
No balkonsko vrtlarstvo odavno nije ograničeno samo na rajčice. U sve više domova rastu bosiljak, ružmarin, kadulja, peršin, vlasac, timijan, metvica... Svježe ubrani začini završavaju u svakodnevnim jelima, a osim što oplemenjuju okus hrane, svojim mirisom stvaraju poseban mediteranski ugođaj.
Posebno su popularni i manji citrusi. Limuni, mandarine i kumkvati uspijevaju u velikim posudama, a brojni balkoni krase i mlade masline koje, uz pravilnu njegu, mogu donositi plodove i u urbanim uvjetima. Takvi prizori više nisu rijetkost, nego dio nove slike Splita u kojoj beton i zelenilo sve češće pronalaze zajednički jezik.
Ipak, među svim biljkama najviše iznenađenja izaziva krumpir. Premda mnogima zvuči neobično, uzgoj krumpira u velikim posudama ili posebnim vrećama postao je pravi hit među zaljubljenicima u vrtlarstvo. Dovoljno je malo prostora i nešto strpljenja da se nakon nekoliko mjeseci iz zemlje izvade prvi domaći gomolji. Upravo taj osjećaj da vlastitim rukama uzgojite hranu mnogima predstavlja najveću nagradu.
Stručnjaci ističu kako balkonski vrtovi imaju brojne prednosti. Osim što omogućuju proizvodnju svježih i zdravih namirnica, oni pozitivno djeluju na mentalno zdravlje. Briga o biljkama smanjuje stres, potiče opuštanje i pruža osjećaj zadovoljstva nakon napornog radnog dana. Nekoliko minuta provedenih zalijevajući biljke ili promatrajući prve cvjetove mnogima postaje najbolji oblik odmora.
Zanimljivo je da većini ljudi vrt na balkonu nije nastao iz potrebe ili financijske računice. Rijetki se odlučuju na uzgoj kako bi uštedjeli na kupnji hrane. Mnogo češće riječ je o hobiju koji spaja ljubav prema prirodi, želju za zdravijim načinom života i potrebu da se pobjegne od užurbanog ritma grada. U vremenu kada smo okruženi ekranima i obvezama, nekoliko tegli zemlje i malo zelenila postaju svojevrsna terapija.
Trend urbanog vrtlarstva zato ne pokazuje znakove usporavanja. Naprotiv, iz godine u godinu raste broj građana koji svoje balkone pretvaraju u male zelene oaze. Ondje nastaju prvi proljetni cvjetovi, dozrijevaju rajčice, mirišu začini, žute limuni i sazrijevaju masline. Čak i kada je urod simboličan, osjećaj zadovoljstva ostaje velik jer svaka ubrana grančica bosiljka ili svaka domaća rajčica podsjećaju da priroda može pronaći mjesto i usred grada.
Balkoni tako više nisu samo dodatni prostor stana. Oni postaju mali vrtovi, mjesta opuštanja i dokaz da za komadić prirode nije potrebno imati veliko dvorište. Dovoljno je malo dobre volje, nekoliko posuda, sunčeve svjetlosti i ljubavi prema biljkama kako bi nastala zelena oaza koja svakodnevicu čini ljepšom i kvalitetnijom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....