Meso je važan izvor proteina i drugih hranjivih tvari, no istovremeno spada među namirnice koje se često povezuju s bolestima koje se prenose hranom. Razlog su bakterije koje se mogu naći u probavnom sustavu životinja, a do mesa mogu dospjeti tijekom proizvodnje, obrade, transporta ili pripreme.
Stručnjaci za sigurnost hrane ističu da svaka vrsta mesa može biti rizična ako se nepravilno čuva ili termički obrađuje, no neke kategorije ipak nose veći rizik, piše Food & Wine.
Perad i jaja su na vrhu popisa
Na vrhu popisa su piletina i puretina, koje se često povezuju sa salmonelom i kampilobakterom, među najčešćim uzročnicima bakterijskih infekcija hranom.
Najveći problem nastaje kada perad nije dovoljno termički obrađena ili kada sirovi sokovi kontaminiraju drugu hranu. Salmonela može izazvati proljev i snažne grčeve u trbuhu, dok kampilobakter često uzrokuje proljev, bolove u trbuhu i povišenu temperaturu.
Govedina i svinjetina favoriti su među Hrvatima
Kod govedine najveću zabrinutost predstavlja bakterija E. coli. Kod cijelih komada mesa bakterije se uglavnom nalaze na površini pa ih pravilna termička obrada može uništiti.
Veći oprez potreban je kod mljevenog mesa. Mljevenjem se bakterije s površine raspoređuju kroz cijeli proizvod, zbog čega hamburger i drugo mljeveno meso treba dobro ispeći.
Svinjetina je danas sigurnija nego što je bila ranije, ali i dalje može sadržavati salmonelu, listeriju i bakteriju Yersinia enterocolitica. Iako je trihinela u komercijalno uzgojenim svinjama danas rijetka, stručnjaci i dalje naglašavaju važnost pravilne termičke obrade.
Yersinia je skupina bakterija koje mogu izazvati infekciju probavnog sustava, odnosno yersiniozu. Najčešće se povezuje s konzumacijom sirove ili nedovoljno termički obrađene svinjetine, a infekcija je češća kod djece. Kod male djece mogu se pojaviti temperatura, bolovi u trbuhu i proljev, koji ponekad može biti krvav. Kod starije djece i odraslih karakteristična je bol u desnoj strani trbuha, zbog čega se infekcija ponekad može zamijeniti s upalom slijepog crijeva, piše CDC.
Kako smanjiti rizik od trovanja
Najvažnije je meso dovoljno termički obraditi, a stručnjaci preporučuju korištenje kuhinjskog termometra. Preporučena unutarnja temperatura iznosi 74 °C za piletinu, 71 °C za mljevenu govedinu te 63 °C za cijele komade govedine i svinjetine.
Važna je i higijena. Ruke, noževe i radne površine treba oprati nakon kontakta sa sirovim mesom, a sirovu piletinu ne treba prati jer se tako bakterije mogu kapljicama proširiti po kuhinji.
Meso je najbolje čuvati na najnižoj polici hladnjaka kako njegovi sokovi ne bi dospjeli na druge namirnice. Stručnjaci upozoravaju da trovanje hranom najčešće nije posljedica samo jedne pogreške, već kombinacije nepravilnog čuvanja, križne kontaminacije i nedovoljne termičke obrade.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....