Na prvi pogled podsjeća na blitvu dok ga okus i način rasta povezuju s kupusom, keljem, brokulom i drugim kupusnjačama. Za razliku od klasičnog kupusa, pak choi ne oblikuje zatvorenu glavicu, nego uspravnu rozetu sastavljenu od peteljki i listova. Velika prednost ove biljke je kratko razdoblje od sjetve do berbe! Mladi listovi mogu se rezati nakon približno mjesec dana, dok se razvijene rozete beru nakon šest do deset tjedana, ovisno o sorti i uvjetima uzgoja.
KUPUSNJAČA KOJA NE OBLIKUJE GLAVICU
Pak choi, poznat i kao bok choy, pripada vrsti Brassica rapa i skupini chinensis. Potječe iz Azije, gdje se uzgaja i koristi u prehrani više od tisuću godina. Ovisno o sorti, peteljke mogu biti bijele ili zelene, dok listovi variraju od svijetlozelenih do tamnih i ljubičastih. Patuljaste sorte stvaraju male, zbijene rozete, dok veće mogu narasti do četrdesetak centimetara.
Od kineskog ili napa kupusa razlikuje se po građi – napa kupus oblikuje izduženu glavicu s tankim listovima, dok pak choi zadržava otvorenu rozetu s izraženim i hrskavim peteljkama. Cijela biljka je jestiva. Pak choi ima malu energetsku vrijednost, a sadrži vlakna, vitamine C, K i A, folat te mineralne tvari. Zbog blagog okusa lako se uklapa u različita jela i ne traži dugu toplinsku obradu.
KADA GA JE NAJBOLJE SIJATI
U krajevima s toplim ljetima najbolje ga je sijati rano u proljeće ili pred kraj ljeta kako bi glavni dio rasta prošao pri ugodnijim temperaturama. Sjeme se može sijati izravno u vrt ili u pojedinačne ćelije za uzgoj presadnica. Polaže se približno jedan do dva centimetra duboko, u usitnjeno i prethodno navlaženo tlo. Klijanje uglavnom započinje za približno tjedan dana. Za stalnu berbu korisno je sijati manje količine svaka dva do tri tjedna.
Razmak ovisi o planiranoj berbi – za mlado lišće biljke mogu ostati udaljene oko osam centimetara, dok razvijenim rozetama treba dvadeset pet do trideset centimetara prostora. Pak choi se može uspješno uzgajati i u većim posudama s otvorima za otjecanje viška vode.
Tlo treba biti plodno, rahlo i dobro drenirano, ali sposobno zadržati vlagu. Prije sjetve može se obogatiti zrelim kompostom ili dobro razgrađenim stajskim gnojem. Na isto ga mjesto ne treba redovito saditi nakon kupusa, kelja, brokule, cvjetače i drugih srodnih kultura.
RAVNOMJERNA VLAGA ČUVA LISTOVE
Pak choi brzo raste i ne podnosi dugo isušivanje tla. Zalijevanje treba biti redovito, ali voda ne smije stajati oko korijena. Izmjene vrlo suhog i natopljenog tla mogu usporiti rast, pogoršati teksturu peteljki i povećati gorčinu listova. Biljke u posudama traže više pažnje jer se supstrat tijekom toplih dana brzo suši. Ako je posađen u kvalitetno tlo, pak choi ne traži obilnu prihranu. U siromašnoj zemlji ili posudama može mu koristiti umjerena prihrana za lisnato povrće.
Najveći problem tijekom toplijeg razdoblja je prerani razvoj cvjetne stabljike. Razlog može biti vrućina, suša, dugi dan ili ranije izlaganje hladnoći. Kada se pojavi stabljika, biljku je najbolje ubrati što prije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....