StoryEditor
Književnostpriznati autoritet

Split nikada nije imao, niti će ikada više moći imati polihistora formata Duška Kečkemeta, tvrde kolege o splićanistu čije se mišljenje uvažavalo

Piše Jasenka Leskur Staničić
14. svibnja 2020. - 13:11
Duško Kečkemet objavio je oko 50 knjiga, 150 znanstvenih i tisuću popularnoznanstvenih radova  Ante Čizmić/hanza media

U 97. godini života umro je dr. Duško Kečkemet, povjesničar umjetnosti i neumorni kroničar kulturne i umjetničke baštine Splita i Dalmacije. Od 1951. godine, kada se vratio nakon školovanja iz Zagreba, bio je kustos, a potom ravnatelj Muzeja grada Splita, nakon toga Galerije Meštrović da bi do umirovljenja predavao kao redoviti profesor na splitskom Filozofskom fakultetu do 1993. godine.

Istraživao je umjetničku i kulturnu baštinu u Dalmaciji, poglavito u Splitu, muzeološku i urbanističku problematiku, pomorsku ikonografiju, povijest fotografije i filma, a jednako aktivan i autorski plodan bio je u svojim umirovljeničkim danima, koje je provodio u svojoj kući na Braču. Štoviše, nedavno je završio svoju novu knjigu pod nazivom “Utvrde Splita”, koja bi zahvaljujući Nakladi Bošković i Muzeju grada Splita trebala uskoro izaći iz tiska. Time bi Duško Kečkemet dodatno obogatio svoj nevjerojatno opsežan bibliografski opus koji čini oko 50 knjiga, 150 znanstvenih radova i 1000 popularnoznanstvenih radova, enciklopedijskih napisa, likovnih kataloga i prikaza izložbi.

Autor je mnogih knjiga o važnim ličnostima splitske povijesti kao što su Emanuel Vidović, Ivan Meštrović, Vicko Andrić, maršal Marmont, Ante Bajamonti i drugi, te naslova “Grad za čovjeka”, “Prošlost Splita”, “Židovi u povijesti Splita”, uz to niza vodiča, likovnih rasprava i prikaza u periodici, te kataloga izložaba. Samo o životu i umjetnosti kipara Ivana Meštrovića objavio je 50-ak znanstvenih radova.

Nagrađen je Godišnjom nagradom grada Splita i Zagreba, Nagradom za životno djelo grada Splita, Državnom nagradom za znanost za životno djelo i Nagradom Francuskog ministarstva kulture. Također, i nagradom izdavačke kuće Slobodna Dalmacija.

BEZBROJNI TEKSTOVI U 'SLOBODNOJ'

- Rijetko koji kulturni djelatnik bio je toliko prisutan u Splitu u širokoj lepezi raznovrsnih kultnih i znanstvenih djelatnosti kao pokojni Duško Kečemet – kaže o svom sugrađaninu akademik Nenad Cambi. - Koliko je disciplina i područja pokrivao! Po vokaciji povjesničar umjetnosti, u velikom splitskom nizu od Ljube Karamana, Cvita Fiskovića, Kruna Prijatelja, Kečkemet je slijedio već zaoranu brazdu. Slušao sam o njemu još pred pedesetak godina neformalni elogij profesora Grge Gamulina. Šteta što nije očuvan. Bila mi čast da se i meni obraćao kad je pisao neke tekstove o Vranjicu ili Sućurcu. Za sve o Splitu, Kečkemet je imao spreman odgovor. Tome je zaslužno njegovo visoko nataloženo znanje, ne samo iz povijesti umjetnosti. Bio je najpozvaniji da bude splitska savjest u Muzeju grada.

Ivan Meštrović je bio njegova trajna preokupacija. Ništa manje nije zaslužan i za splitski likovni krajolik: Vidović, Ante Kaštelančić i nasljednici u Kečkemetu su imali autentičnog tumača. Pokojni Duško je ne samo pratio nego pomagao i oživljavao likovnu scenu. Koliko je samo tekstova objavio u Slobodnoj Dalmaciji! Njegovo se mišljenje uvažavalo, što u Splitu nije lako. Sama bibliografija o Meštroviću čini cijelu biblioteku. Onaj tko na tome bude radio, bogme će se morati potruditi. S Kečkemetom svi su Splićani izgubili. Jer ono što je radio, radio je s ljubavlju pa zato su toliki i rezultati. Splitu je obveza da mu se dolično i dostojno oduži - veli splitski akademik.

Konzervator i povjesničar umjetnosti dr. Joško Belamarić smatra da je dr. Kečkemet bio povjesničar umjetnosti izvan uobičajenih kategorija:

- Premda dugogodišnji ravnatelj Muzeja grada i Muzeja Ivana Meštrovića, ponekad se činilo da djeluje izvan sustava, pogotovo kad je nastupao kao “vox clamantis in deserto” (glas vapijućeg u pustinji), upozoravajući na indiferentnost društva spram svojih najviših kulturno-povijesnih vrijednosti. Split nikad nije imao, niti će ikad više moći imati polihistora Kečkemetova formata, znanstvenika koji će taj neobični grad poznavati u tolikom rasponu njegovih tema, spomenika, protagonista njegova razvoja. Njegova radna energija bila je gotovo nepojmljiva. Uspio je, srećom, doživjeti da se nakon dugih priprema tiska njegovo možda najveće djelo, višetomna monografija o Ivanu Meštroviću, koja po kvantumu faktografije nema premca u hrvatskoj povijesti umjetnosti - kaže Belamarić.

VELIKO DJELO U MUZEJU GRADA

- Kad sam došao u Muzej grada, našao sam 50 uokvirenih fotografija - to je bio stari Split. Kad sam otišao, ostavio sam 12.000 fotografija i negativa, što sam ih uglavnom snimio sam ili u suradnji s fotografima. Našao sam jednu malu biblioteku, policu s 50 knjiga. Ostavio sam oko 10.000 knjiga o Splitu i Dalmaciji, o raznim problemima.... Imao sam veze s antikvarnicama u Engleskoj, Italiji i posvuda, nabavljao sam stare knjige koje su se odnosile na Split i Dalmaciju. Što nisam mogao nabaviti, to sam kopirao, ostalo je zabilježeno u jednom intervjuu sa dr. Duškom Kečkemetom, a nekadašnji ravnatelj Muzeja grada prof. Goran Borčić priča:

- Proveo sam 35 godina u Muzeju i naslijedio sam zbirke koje je prof. Kečkemet utemljio. Otkupljivao je fotografije Splita gdje god bi ih našao. Cijeli Muzej odiše po njemu, gdje god takli, naći ćete njegove prste. Kao konzervator uvijek se javljao kad je nešto pošlo “ukrivo”, da spomenem samo Sustipan - bio je najglasniji uz Tonča Petrasova Marovića kada se pobunio zbog devastacije groblja. Presnimio je sve grobove i popisao, napravio knjigu, to je izuzetno važan dokument. Neke skulpture je prenio u Muzej, a neke su vraćene i na Lovrinac. Još mnoge stvari bile bi zauvijek nestale da nije njega, neka Meštrovićeva djela, na primjer. Puno je snimao sve što je propadalo i nestajalo u gradu, poput starih drvenih vrata po Getu, i sačuvao je sve to od zaborava. Njegov doprinos kao ravnatelja i konzervatora je ogroman - veli.

Recenzent i urednik njegove još neobjavljene knjige Arsen Duplančić iz Arheološkog muzeja surađivao je s prof. Kečkemetom više od 40 godina:

- Moto Kečkemetovog rada bio je beskompromisna borba za grad, očuvanje njegova identiteta i nasljeđa. On je pisao o svemu – šentadama, feralima, palačama, crkvama, zidinama, umjetnicima, nema teme koju nije dotaknuo. Uvijek je u središtu svega bio Split, bio je grad, a samo netko s velikom ljubavi prema gradu u kojem je živio i djelovao mogao je sve to napisati. Grčevito se borio za očuvanje groblja na Sustipanu, pisao peticije, snimao, ono što znamo o tom groblju, znamo zahvaljujući njegovom trudu.

Ako mu je Split bio prva ljubav, onda mu je Meštrović druga. Toliko toga je napisao o njemu, silne knjige, pa i ove nedavno objavljene, enciklopedijskog formata. Kad se vratio zastalno u Split s Brača, sa suprugom Smiljanom, koja mu je bila desna ruka u radu, primio bi me u svojoj radnoj sobi. U njoj je imao istaknut medaljon s likom Roberta Adama – još jedna njegova velika ljubav, Dioklecijanova palača! – jednu Zuppinu sliku i police pune knjiga.

Uvijek je bilo lijepo s njim razgovarati, njegova veličina je bila u tome što je nesebično dijelio svoje knjige, separate, informacije. Uvijek je mentorirao, vodio. Imam za njega, kao čovjeka i suradnika, najtoplije riječi - kaže Duplančić.

Gerarda Denegrija, počasnog konzula Francuske u Splitu, sa dr. Kečkemetom veže obiteljsko prijateljstvo i zajednički interesi kad je u pitanju francuska kultura:

- Duško Kečkemet je jedan od onih u galeriji eminentnih splitskih i hrvatskih intelektualaca koji su cijenili ono što su nam druge kulture ostavljale, od Rimljana, Venecijanaca, Francuza, Austrijanaca pa dalje – te su to nasljeđe čuvali i oplemenjivali.

On spada u povijesničare umjetnosti na razini evropskih, jedne generacije koja odlazi, i zbog kojih je Split riznica umjetnosti evropske razine. Francuska mu je dodjelila visoko odličje za umjetnost i književnost zbog njegovog iznimnog poznavanja francuskog nasljeđa u Splitu - riječi su Denegrija. •

#DUŠKO KEČKEMET#NENAD CAMBI#SPLIĆANISTIKA#JOŠKO BELAMARIĆ#GORAN BORČIĆ#ARSEN DUPLANČIĆ#GERARD DENEGRI

Izdvojeno

14. svibanj 2020 13:29