Karijernim samoubojstvom nazvao je sin Kurta Russella, 35-godišnji Wyatt, ponudu da skoči u čizme ikoničnog očevog akcijskog (anti)junaka Snakea Plisskena i snimi remake "Bijega iz New Yorka" (1981.). Kao i mnogi filmovi jednog od najvećih režisera-pankera svih vremena Johna Carpentera, "Escape From New York" se već neko vrijeme nalazi u redu za novu visokobudžetnu verziju.
Plisskena je trebao odigrati Gerard Butler, zatim i Josh Brolin, a film režirati najprije Robert Rodriguez ("Desperado"), odnedavno i Leigh Whannell ("Upgrade"). Izbori glumaca i naročito redatelja su dobri budući da je npr. Butler jedan od rijetkih "macho" glumaca današnjice i ima nešto "plisskenovskoga" u sebi, Rodriguez njeguje "carpenterovski" pankerski pristup režiji, a Whannellov "Upgrade" je ljubavno pismo SF akcijama osamdesetih.
Ako se remake "Bijega iz New Yorka" baš "mora" snimiti, svakako je bolje da ga snimi netko od njih dvojice s Butlerom nego neki prosječni poslušnik-zanatlija s nekim glumcem-metroseksualcem. No, najbolje bi bilo da se novi "Escape From New York" uopće ne snimi.
Plissken je Russellova "trade-mark" uloga ("Zovi me Snake!") i već smo vidjeli barem dva neslužbena remakea Carpenterova filma ("Doomsday", "Lockout"). A i "Bijeg iz L.A." je negdje na zlatnoj sredini nastavka i remakea. Moderni "Escape From New York" bi zasigurno bio skup i produkcijski ulickan "mainstream" spektakl kao novi "Total Recall", lišen prgavog "punkoidnog", "underground" stava u akciji i karakterizaciji, odnosno futurističke akcijske subverzije i anarhije.
Daleko od toga da film nije u nekim tehničkim stvarima zastario (jeftnjikava egzekucija pojedinih akcijskih scena ili vizuala), tj. da ga nije gricnuo zub vremena. "Bijeg iz New Yorka" je produkt jednog vremena i u tom vremenskom okviru film funkcionira, premda taj okvir razbijaju Carpenterov pankerski duh i nezamjenjivi Kurtov junak, čineći ga bezvremenim i 10. srpnja 2021., 40 godina nakon što je krenuo u kinodistribuciju.
Treba se sjetiti, "Escape From New York" je i 1981. bio prilično jeftin film, težak skromnih pet do sedam milijuna dolara. To je dotad najveći budžet kojim je Carpenter raspolagao, ali znatno manji u odnosu na njegov idući projekt "Stvor" (15 milijuna dolara) ili Scottova "Istrebljivača" (blizu 30), oba iz 1982. godine.
Stoga, "Bijeg iz New Yorka" kao da traži i pronalazi parnjake u (futurističkim) akcijama na prijelazu sedamdesetih u osamdesete "Pobješnjelom Maxu" i "Ratnicima podzemlja", s potpisom žanrovskih režisera-autora Georgea Millera i Waltera Hilla. Carpenter je na valnoj duljini s Millerom i Hillom, a do ovog filma se već pozicionirao kao prepoznatljivi autor ("Tamna zvijezda", "Noć vještica", "Napad na policijsku stanicu").
Kad krene minimalistička uvodna špica sa sintisajzerskom glazbom i bijelim slovima na crnoj podlozi, filmofili slute da počinje Carpenterov film s tihim, mračnim slutnjama otjelovljenim u mučaljivom maskiranom ubojici u lovu na tinejdžericu, nijemoj "zombijevskoj" bandi u jurišu na policijsku postaju ili američkoj policijskoj državi budućnosti protiv koje ustaje (anti)junak škrt na riječima.
"Escape From New York" je ogledni primjer Carpenterova efikasnog režijskog minimalizma, ekonomije i snalaženja unutar produkcijskih limita. St. Luis je glumio potpuno mračni New York pomoću fotografije snimatelja Deana Cundeyja, uvjerljivih minijatura i "matte" slika (djelo Jamesa Camerona), a budžetska ograničenja prikrivaju vječni mrak i siluete noći u gradu/zatvoru bez struje u kojem dan nikad ne sviće.
Naravno, "Bijeg iz New Yorka" je najbliskiji filmu "Assault On Precinct 13". Nakon napada na policijsku stanicu i porasta stope kriminala od 400 posto koja se dogodila 1988., formirana je policijska država i pretvorila New York u zatvor maksimalne sigurnosti koji potpuno okružuje Manhattan. Nema čuvara, samo visoki zid i svijet zatvorenika unutar njega.
U taj svijet će protiv svoje volje ući bivši specijalac i ratni heroj Plissken, osuđenik na doživotnu kaznu nakon pljačke federalne rezerve, kako bi spasio američkog predsjednika (Donald Pleasance) kad njegov avion otmu teroristi da zadaju udarac rasističkoj policijskoj državi i sruše ga unutar zatvora. Izvuče li predsjednika naredna 22 sata i omogući mu sudjelovanje na važnom mirovnom "summitu", Snake će biti pomilovan i dobiti injekciju za neutralizaciju mikroeksploziva koji mu je ubrizgan u sigurnosne svrhe da ne pobjegne.
Izvrsna, jednostavna, ali efektna premisa postavila je ograničeni vremenski okvir kao budući akcijski "template" s osjećajem hitnosti, s tim da je Carpenter, još jednom nakon "Napada na policijsku stanicu", transžanrovski koketirao i s hororom zombijevskog tipa, na tragu Romerove "Noći/Zore živih mrtvaca". Tzv. Luđaci koji "žive u podzemnoj i izlaze noću" gotovo da su zombificirani u prizorima kad vrebaju iz prikrajka i teturaju ili izlaze iz kanalizacija, podova, rupa u zidovima itd.
Nasuprot luđacima imamo bandite pod vodstvom Vojvode (Isaac Hayes) i gladijatore s buzdovanima koji bi se mogli naći i u "Mad Maxu", a tijekom potjere živopisnih likova za Snakeom i predsjednikom po ulicama New Yorka, s kulminacijom u bijegu preko miniranog mosta, samo što nismo naletjeli na neku bandu iz "Warriorsa".
Carpenter se nametnuo i kao politički subverzivac predstavljanjem likova i njihovih stavova, pa i vizionar u nekolicini proročkih kadrova, kao kad oteti zrakoplov hita prema neboderima Svjetskog trgovačkog centra i sruši se u njihovoj blizini 20 godina prije 9/11.
Nakon što načelnik policijske države Bob Hauk (Lee Van Cleef) saopći Plisskenu da je predsjednik otet, Snake pita "predsjednik čega?". "Briga me za vaš rat i predsjednika", veli Snake. I predsjednika je ponajprije briga za sebe samoga. "Bože spasi me i čuvaj sve vas", kaže on u jednom trenutku. "Afera Watergate" bila je Carpenteru inspiracija za film, zbog čega je predsjednikova audiovrpca ključan dio zapleta i pomoću nje će Plissken kulerski izvojevati pobjedu nad američkom vrhuškom.
Snake je jedan od najvećih kulera u akcijskom žanru i ključni lik Russellove karijere, iako je imao i R.J. MacReadyja, Jacka Burtona, Gabriela Casha ("The Thing", "Big Trouble In Little China", "Tango & Cash")... On je pravi "underground" buntovnik, "badass" odmetnik, ratnik iz podzemlja, ekvivalentan Carpenteru koji je od "Bijega iz New Yorka" nadalje sve manje štedio establišment ("Oni žive").
Magnetični Russell tumači ga izrazito mačistički/fizički godinu dana prije Stalloneova "Ramba" i gradi njegov imidž kao da je Clint Eastwood iz "Za šaku dolara" i "Prljavog Harryja" pustio kosu, odjenuo kožnu jaknu i mišić majicu bez rukava, stavio povez preko oka, tetovirao zmiju na rame i teleportirao se u akciju "Pobješnjelog Maxa" i "Ratnika podzemlja". Mišići i tjelesnost ušli su u akcijski žanr najprije zahvaljujući Plisskenu koji je miniranim mostom spojio akcijaše sedamdesetih i osamdesetih. Zovite ga Snake.