Riječ bauštela, bauštelci i slične izvedenice su već desetljećima u svakodnevnom hrvatskom razgovornom jeziku i iako znamo da je riječ i građevini, gradilištu i građevinskim radnicima, ne znamo točno kada i kako je došla na naše prostore.
S tim pitanjem Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje se obratio novinarski tim portala Bauštela.hr, a prenosi Slobodna Dalmacija.
– Riječ bauštela podrijetlom je iz njemačkoga Baustelle što znači ‘gradilište’ (u njemačkom je riječ Baustelle složenica od osnove glagola bauen ‘graditi’ i Stelle ‘mjesto’, doslovno bi to bilo ‘mjesto na kojem se gradi’). Ne možemo sa sigurnošću znati kad je riječ ušla u hrvatski razgovorni jezik, no opravdano je pretpostaviti da je to bilo krajem 1960-ih (SR Njemačka i SFRJ potpisale su 1968. sporazum o primanju radne snage), kad su radnici iz bivše Jugoslavije u sve većem broju odlazili na posao u Njemačku – upravo na gradilište tj. bauštelu. Radnici na privremenom boravku nazivali su se Gastarbeiter (doslovno ‘gostujući radnik’), odakle je i hrvatska riječ gastarbajter, koja se u tom kontekstu često pojavljuje zajedno s riječi bauštela, odgovorili su iz Instituta.