Kada iz Solina prema Splitu zagužva, stane grad disati. Neprepričljive su te kolone, pogotovo ljeti, zato su Hrvatske ceste uložile napore kako bi se razriješio taj problem.

- Raskrižje Ulice Zbora narodne garde (državna cesta D8) i Ulice Domovinskog rata (državna cesta D433) je jedna od kritičnih prometnih lokacija na području Splita, posebno vršnom periodu kada su se na ovom sjevernom ulazu u Split stvarali zastoji.

Hrvatske Ceste

Poboljšanje prometnog stanja na ovom raskrižju planira se riješiti izgradnjom rampe, odnosno preusmjeravanjem vozila koja se kreću od sjevera prema jugu na gornji denivelirani kolnik D8 u samoj zoni raskrižja, tako to stručno oni objašnjavaju.

Radovi na izgradnji su ugovoreni sa zajednicom ponuditelja "Colas Hrvatska d.d". i "Degal tehnika d.o.o." za iznos od 24.127.140,93 kuna (bez PDV-a), a rok dovršetka je 12 mjeseci. Građevinska dozvola je 2.9.2021. postala pravomoćna.

Hrvatske Ceste

Izvođač radova uveden je u posao 21.09.2021. godine, kada su izvedeni pripremni radovi izgradnje privremene rampe za smjer Solin – Poljička ulica (trajektna luka) te je postavljena privremena regulacija prometa. Već je i izgradnja privremene rampe u režimu privremene regulacije prometa, u praksi pokazala značajno prometno poboljšanje u odnosu na prijašnje stanje.

Hrvatske Ceste

U sklopu izgradnje rampe predviđena je izgradnja četiri potporna zida maksimalne visine preko deset metara (uz izvedbu privremene zaštite stabilnosti gornjeg prometnog kolnika mlaznim betonom, armaturnom mrežom i štapnim geotehničkim sidrima duljine 6 metara).

Paralelno, uz postojeći nadvožnjak "Ravne njive" predviđena je i izgradnja novog nadvožnjaka, dok je na samom kraju zahvata planirana i izgradnja podvožnjaka. Na izdvojenom gradilišnom pogonu koji se nalazi na Sirobuji vrši se proizvodnja 58 armirano betonskih rasponskih nosača predviđenih za ugradnju na novoplaniranom podvožnjaku i nadvožnjaku.

Hrvatske Ceste

U pripremi ovog tehnički vrlo zahtjevnog projekta posebno se vodilo računa o usklađenju potreba gradilišta, koje je planirano u dužini od samo 450 metara ali s brojnim objektima (visoki potporni zidovi, nadvožnjak, podvožnjak…) i s izrazito malim manipulativnim gradilišnim prostorom, te nužnosti osiguranja protočnosti znatnog prometa u režimu privremene regulacije prometa (uključujući i pješački promet u zoni gradilišta).

Planirana dinamika radova od 12 mjeseci, predviđena je kao fazna izvedba radova koja mora zadovoljiti navedena ograničenja a da se pri tome poštuju svi pravilnici sigurnog izvođenja radova koji se odnose na sigurnost radnika i svih sudionika u prometu.

Ante Cizmic/Cropix

Od zahtjevnih planiranih budućih radova, treba svakako istaknuti budući iskop (uz privremenu zaštitu s mikropilotima) u neposrednoj blizini tlačnog betonsko - salonitnog cjevovoda koji opskrbljuje pitkom vodom znatan dio grada Splita, kao i montažu armirano betonski prenapregnutih nosača podvožnjaka iznad prometnog križanja s ulicom Domovinskog rata.

Unatoč obilnim padalinama, koji posebno usporavaju radove iskopa u geotehnički nepovoljnom materijalu, radovi se za sada izvode sukladno planiranoj dinamici.

"Hrvatske ceste" u intezivnim su aktivnostima oko investicija kojima će se riješiti problem povezanosti dijela grada Solina sa Splitom i koje su važne za bolju protočnost prometa na tom području.

Jedan od njih je i izgradnja takozvane rampe sa obilaznice državne ceste DC8 prema Matoševoj ulici (DC 432).

Josko Supic/Cropix

Izgradnjom nadvožnjaka u Matoševoj ulici 2018. godine promijenjen je režim odvijanja prometa na rotoru Bilice. Ukinut je izravni pravac sa državne ceste DC8, odnosno obilaznice, u smjeru Mravinaca, a posljedica toga je čekanje i stvaranje kolona unutar kružnog toka Bilice.

Kao rješenje tog problema u "Hrvatskim cestama" su predvidjeli izgradnju dodatne rampe preko rotora Bilice kojom će se osigurati stanovnicima dijela Solina, odnosno naselja Priko vode, Mravince i Kučine, sigurniji pristup.

Josko Supic/Cropix

Spomenuta građevina se nalazi na administrativnom području Grada Splita i Grada Solina, a dio je prometne mreže u zoni čvora Bilice koji je u funkciji deniveliranog križanja državnih cesta D1 i D8.

Novi vozni trak

Kako je rješenje zamišljeno, pojašnjavaju nam iz ove državne infrastrukturne tvrtke.

- Projektom je predviđeno dodavanje desne izljevne trake paralelne s državnom cestom DC8, a na nju se nastavlja novi nadvožnjak preko rotora Bilice i pripadajuća rampa za smjer Solina.

Širina izljevnog traka iznosi 3,50 metra te je iste širine kao i vozne trake na glavnom pravcu, odnosno obilaznici DC8. Na dijelu gdje se planirana rampa fizički odvaja od spomenute obilaznice (vrh otoka) izvozni trak prelazi u formu jednosmjerne prometnice, a ukupna duljina izvedbe rampe iznosi 310 metara.

Tom Dubravec/ Cropix

U sklopu projekta, u zoni zahvata rekonstruira se rampa iz rotora Bilice u smjeru Solina. Predviđena je izvedba nove rampe širine ukupno 5,5 metara te ukupne duljine izvedbe 150 metara.

Za spomenuti projekt proveden je postupak javne nabave radova, a za izvođača je odabrana zajednica ponuditelja - Lavčević d.d. i Lavčević - inženjering d.o.o. za iznos od 9.958.598,18 kuna (bez PDV-a) i s rokom dovršetka od devet mjeseci.

Građevinska dozvola je u fazi ishođenja, te se u skorom vremenu očekuje početak radova, navode nam iz HC-a, što će svakako obradovati stanovnike Solina, posebno dijela iz područja Priko Vode, te Mravinaca i Kučina.

"Hrvatske ceste" grade i multimodalnu platformu splitske aglomeracije čija je prva dionica čvor Mravince - čvor TTTS.

Josko Supic/Cropix

Nedaleko od rampe sa obilaznice DC8 u smjeru Mravinaca predviđena je i izgradnja prve dionice spomenute multimodalne platforme splitske aglomeracije od čvora Mravince do Čvora TTTS-a.

Iz smjera Splita, odnosno Solina, zahvat započinje na brzoj cesti Solin – Klis, na budućem čvorištu Mravince.

Ugovor o javnoj nabavi radova za prvu, drugu i treću fazu je sklopljen 4. kolovoza ove godine na iznos 54.301.663,62 kune bez PDV-a. Ugovor je sklopljen s izvođačem STRABAG d.o.o., a rok za dovršetak radova je 24 mjeseca.

U posljednja dva desetljeća promet kroz splitsku gradsku luku povećao se čak 2,5 puta. Tako je splitska gradska luka postala prva putnička luka po putničkom prometu u Republici Hrvatskoj te druga luka po količini prekrcajnog tereta.

Impresivne brojke rezultirale su odobravanjem projekta "Rekonstrukcija - dogradnja Obale kneza Domagoja I i II" u Gradskoj luci Split, Lučkoj upravi Split, a sve u sklopu drugog poziva za sufinanciranje unaprjeđenja lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa. Predmet spomenutog poziva bilo je financiranje izgradnje i unaprjeđenje infrastrukture u lukama otvorenim za javni promet s ciljem poboljšanja usluga prijevoza tijekom cijele godine, bez obzira na pritisak turizma, i time poboljšanje dostupnosti zapošljavanja, obrazovanja i drugih usluga otočnim zajednicama.

MMPI

Konkretno ovaj projekt Lučke uprave Split odnosi se na dogradnju, odnosno proširenje Obale kneza Domagoja u Gradskoj luci Split. Dogradnja i rekonstrukcija obale sastoji se od dvije dionice. Dionica I (A) obuhvaća obalnu liniju od obale Lazareta do Gata sv. Petra, dok se obalna linija dionice II (B) pruža od Gata sv. Petra do Gata sv. Duje.

Sadašnje operativne površine na Obali kneza Domagoja I i II nisu dostatne za neometan promet brodskih linija i sigurno kretanje putnika i vozila. Kako je svrha projekta dodatno proširiti postojeću operativnu obalu i pješačku površinu te je opremiti novom komunalnom opremom, s ciljem poboljšanja usluge i povećanja sigurnosti luke, provedbom projektnih aktivnosti osigurat će se dodatna operativna obala za pristajanje brodova u obalnom linijskom prometu te izgraditi koridor za neometano kretanje putnika, čime će se učinkovitije odvojiti pomorski, putnički i cestovni promet u luci. Fizičko odjeljivanje operativnog dijela obale na kojoj se privezuju brodovi od ostalog dijela pješačke površine naročito je bitno. Naime, provedbom projekta brodovima će se osigurati određena širina obale na kojoj će se moći obavljati privez, nesmetani ukrcaj/iskrcaj robe i putnika preko pristupnih mostića spuštenih na obalu te napajanje energentima.

MMPI

Ukupna vrijednost projekta je 42.577.927,27 kuna. Prihvatljivi troškovi iznose 42.284.052,27 kuna, što je i svota nepovratnih sredstava, od kojih će se iz Kohezijskog fonda pokriti 35.941.444,42 kune, a iz državnog proračuna 6.342.607,85 kuna.

Ugovor za izvođenje radova potpisan je 26. siječnja 2021. s izvođačem, Zajednicom ponuditelja "Pomgrad inženjering" d.o.o. i "Građevno Zec" d.o.o. na vrijednost od 24.501.538,56 kuna bez PDV-a, odnosno 30.626.923,20 kuna s PDV-om. Rok izvođenja radova je 280 kalendarskih dana od uvođenja u posao, a izvođač radova uveden je u gradilište 12. 2. 2021. godine.

Također treba reći i kako je kroz ovaj projekt u proteklih pet godina uloženo gotovo 2 milijarde kuna u obnovu malih otočnih i primorskih luka, a toliko se nije ulagalo još od Austro-Ugarske.

Osim ovog projekta, na području Splitsko-dalmatinske županije europskim novcem provode se i projekti ulaganja u luke, poput dogradnje vanjskog veza Sućuraj (vrijednog 21,5 milijuna kuna), uređenja luke Omiš (vrijednog 50,8 milijuna kuna), izgradnje ceste Pučišća - Povlja na dionici Pučišća - uvala Luka (vrijednog 60,8 milijuna kuna).

Osim ulaganja u luke, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ovdje u Splitu provodi i cijeli niz ostalih projekata, posebno u pogledu cestovne infrastrukture, za koju svi stanovnici dobro znaju da je jedan od gorućih problema grada Splita.

Riječ je o značajnim projektima, čija ukupna vrijednost doseže preko 5,8 milijardi kuna (1/4 od ukupno 25 milijardi kuna ulaganja u prometnu infrastrukturu ide u Splitsko-dalmatinsku županiju), a koji se najvećim dijelom odnose na cestovno i željezničko povezivanje i u kojima sudjeluju sve najveće tvrtke iz prometnog resora.