Pitanje svih pitanja postavlja se oko Jadranskog mora, a ono glasi: je li se globalno zatopljenje odrazilo na sastav našeg ribljeg fonda? Ili ako nije, što se to onda događa u plavim dubinama, zbog čega su neke vrste, primjerice, škampi, oslići, trlje, muzgavci postale sve rjeđi primjerci u mrežama?
A kozice, s druge strane, stekle status najzastupljenije kočarske lovine? Mišljenja su podijeljena i u ribarskim vodama, jedan dio ribara mriže bi dao za tvrdnju kako se moru digla temperatura. A ima i onih koji kažu da je to ludost, jer da ono nije špaher, pa da mu temperatura tako lako raste.
No što bilo da bilo, činjenica je da se nešto događa. Prije deset godina ribari su izvlačili kašete i kašete jastoga i škampa. Danas im se ulov broji na kile. Ribari kažu kako su se ove vrste povukle u hladnije, dublje more. I da ih je zamijenila kozica, koju neki ribari dnevno ulove i po 200 kila. Toliko da kočari muku muče kako je se uspješno riješiti.
Sve je vruće
- Mora su sve vruća, škampa više nema ni za lijek. A po škampu se puno toga može ocijeniti. Ako njega nema, znači da je otišao u dublje, u ladno. Jer on toplo more ne voli. Klima se promijenila. A dokaz za to su kozice, kojih ima u ogromnim količinama – još prije godinu dana je pričao splitski kočar Marin Ivić.
I što s njom? Da bi prodao tako veliku količinu, moraš joj spustiti cijenu. A ako je ne prodaš onda si nafrkao, kažu ribari, tvrdeći kako kozice za koji dan uvijek uhvate malo tamniju boju. U takvom je stanju Talijani, koji inače naše plodove mora jako vole, ne žele. S obzirom na to da ribari hladnjače za čuvanje nemaju, prisiljeni su kozicu očistiti, držati u frižiderima, pa je malo-pomalo prodavati na kile.
- U ovom trenu na ovom našem dalmatinskom području ima brat-bratu od pet do deset tona kozica u mesu. U zalihama. A ne vataš ništa drugo osim nje. Sve je nestalo, nema više muzgavaca, oslića, škampa, trlje, mola. Sve je nestalo jer je more zatoplilo, digla se temperatura za stupanj do dva.Do prije nekoliko godina površina mora u Vinišću na kraju se znala zaledit. A sad se kupaš do pred Novu godinu. I zato je došla kozica. Ribari poluđuju, od kad je ona stigla u ovakvoj količini, po ribe je nestalo – kaže nam jedan kočar iz okolice Trogira.
Davi nas i uvoz
A poluđuju i radi toga, kaže, što kozica prirodnog neprijatelja nema. Pa se množi, širi, od juga do Dugog otoka. I pribojavaju se da je predator koji jede mlađ drugih riba. Ribari čak navode da je kozica u moru isto što i skakavac na kopnu. Drugim riječima - problem.
- Ne znam jel jede mlađ, ali sam siguran u to da nam nema kozice, mi kočari mogli bismo stavit ključ u bravu. Došlo je takvo vrime da nam na nju otpada 30 do 40 posto ulova. Uzela je primat, razmnožila se. Ali isto koliko god da je ima, i koliko god da je domaća, ma i koliko god ministar poljoprivrede govorija da kupujemo naše, opet toj našoj jadranskoj kozici misto oduzima strana.
Uvozna, uzgojena u Gambiji. Ulovljena u Francuskoj. I ta traje i traje duže od naše. A traje jer nečim mora bit tretirana. I di smo sad?! Tržišni centri preferiraju stranu. I tu priča staje. Ribari hladnjača nemaju i prisiljeni su je prodavat po nižoj cijeni, ili čistit u meso. U nezavidnom smo položaju - kaže Mario Majić, kočar iz Vinišća.
Pune su ih kašete
U dva dana, precizno nam čita iz ribarskih knjiga, ulovio je 164 kila kozica. Zadnje vrijeme u prosjeku lovi oko 200 kila, što je ogromni skok u odnosu na deset godina prije, kada ih je u kašete ulazilo tek 30 do 50 kila. Priroda se mijenja, buni, njezine promjene su sve vidljivije.
Dočekala su nas kraća hladna razdoblja, sve duža topla, visoke temperature u studenome, zime ni za lijek. Bablje ljeto, kaže Mario, traje do Božića, a zima, i to blaga, prestaje već s krajem siječnja. Na ribu svakako utječu i velike dnevno-noće temperaturne razlike, koje skaču i do 15 stupnjeva.
- Škamp nam danas čini 10 do 15 posto ulova. Uz oslića i trlju, nestali su nam i muzgavac, grdobina, nema ni raže. Nema nam ni mola. Samo kozica, kozica i kozica – kaže Mario Majić.
Hidrografske (ne)prilike
A što kažu stručnjaci s Oceanografskog instituta u Splitu? Konstatiraju da je u zadnje vrijeme došlo do značajnih promjena u rasprostranjenosti i ulovima većeg broja gospodarski važnih vrsta. Među njima i kozice, vrste koja je do prije 14 godina u našim kočarskim mrežama bila relativno rijetka.
Do tada je, kaže prof. dr. Nedo Vrgoč, ravnatelj splitskog Instituta, uglavnom naseljavala južni duboki Jadran. Nakon toga je došlo do njezinog porasta, i proširenja područja rasprostranjenosti na većinu otvorenog srednjeg Jadrana i kanalskih područja.
- Nakon blagog pada prije 6-7 godina, u novije vrijeme ulovi kozica su ponovno porasli, toliko da je postala jedna od najvažnijih kočarskih vrsta. A razlog ovakvom stanju su najvjerojatnije promjene hidrografskih prilika, prvenstveno zagrijavanje mora.
Znanstvena istraživanja pokazuju da je kod kozice došlo do pomaka populacije iz južnog Jadrana, gdje su ulovi i biomasa pali, u srednji Jadran. S druge strane, kod brojnih vrsta došlo je do izrazitog smanjenja ulova i područja rasprostranjenosti, vjerojatno isto djelomično kao posljedica hidrografskih prilika u moru – kaže prof. dr. Vrgoč.
Situaciju dodatno komplicira dolazak novih vrsta, uglavnom termofilnih, koje uglavnom kroz Sueski kanal pristižu iz toplijih mora. Na promjenu utječu i migracije pojedinih vrsta od juga prema sjeveru, kao što je to primjer kod kostoroga i strelka.