StoryEditorOCM
Svijetnema posustajanja

U pozadini rata u Ukrajini, odvijaju se i druga vojna djelovanja u Europi: NATO se suočava s priličnim problemima, nije slučajno gdje se ovoga tjedna odvijaju dva važna sastanka

Piše PSD
28. studenog 2022. - 19:00
Francuska vojska u Rumunjskoj suočila se s velikim logističkim problemima, tenkovi su bili preteški za željeznicu, ceste i mostove (ilustracija)Daniel Mihailescu/AFP

U ratu u Ukrajini, osim sraza ruskih i ukrajinskih snaga, odvijaju se vojna djelovanja i u pozadini, posebno ona koja se tiču NATO saveza. 

Nije slučajnost da se šefice i šefovi diplomacije 30 zemalja članica NATO-a u utorak (29.11.) i srijedu (30.11.) sastaju upravo u Rumunjskoj. Na poziv rumunjskog ministra vanjskih poslova Bogdana Aurescua, oni će tako demonstrirati podršku istočnom krilu NATO-a i regiji na Crnom moru, koja je postala novo težište NATO-ovih aktivnosti nakon ruskog napada na Ukrajinu.

U proljeće 2022. Sjevernoatlantski savez je odlučio stacionirati četiri borbene skupine (takozvani "Battlegroups") u Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.

image

Jens Stoltenberg: Ako Rusija ostvari uspjeh, autoritarni režimi diljem svijeta će vidjeti da uz pomoć brutalnog nasilja mogu dobiti ono što žele

Kenzo Tribouillard/AFP

Kao reakcija na rusku aneksiju Krima iz 2014. godine, već od 2017. borbene trupe nalaze se u tri baltičke zemlje, te Poljskoj. Četiri nove vojne postrojbe su veličine jednog bataljuna (između 900 i 1300 osoba). Nekoliko članica NATO-a, među njima i Njemačka, trajno će na raspolaganje staviti svoje vojnike za te trupe, neke druge zemlje rotiraju i međusobno se dogovaraju tko će kada staviti na raspolaganje svoje vojne snage za tu misiju, piše Bernd Rigert za Deutsche Welle.

Borbena snaga novih trupa na istočnom krilu je ograničena, ali važna je prije svega simbolička vrijednost. Jer, kako je rekao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, multinacionalni sastav trupa simbolizira solidarnost među članicama Saveza. Na samitu NATO-a u Madridu prošlo ljeto je dogovoreno da će borbene trupe u budućnosti narasti na veličinu brigada, a to bi značilo oko 5000 pripadnika.

Pružanje pomoći Ukrajincima ne smije posustati

Nedavno, 15. studenog, se dogodio test solidarnosti NATO-a na istočnom krilu. Nakon što je jedna raketa u Poljskoj, nedaleko od ukrajinske granice, usmrtila dvoje ljudi, NATO je proživljavao nervozne sate sve dok nije postalo jasno da raketa očito nije bila ruska, već ukrajinska.

Bila je to nesreća koja je ipak otvorila pitanje što bi se dogodilo da Rusija doista napadne neku članicu NATO-a? NATO bi u tom slučaju morao djelovati odlučno, s obzirom na jamstva da će Savez stati uz svaku članicu u slučaju napada na nju. Stoltenberg je pokušao umiriti situaciju, te je rekao kako NATO u ovom trenutku ne polazi od toga da Rusija planira napad na neku državu saveznicu. Usprkos tome se rat ruskog predsjednika Vladimira Putina smatra neviđenom prijetnjom, pogotovo u istočnim članicama NATO-a, na Baltiku i u Poljskoj.

image

Pad rakete u Poljskoj otvorio je pitanje što bi se dogodilo da Rusija doista napadne neku članicu NATO-a

AFP

U Bukureštu će se prije svega razgovarati o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini, kojoj je potrebna ponajprije proturaketna obrana i streljivo, kako bi se (o)branili od ruskih napada na civilnu infrastrukturu. Poljska je odbila njemačku ponudu da Bundeswehr "pojača" poljsku protuzračnu obranu Patriot sustavima.

Njih bi radije trebalo proslijediti Ukrajini, kaže poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak, koji je u prvi mah ponudu iz Njemačke ipak nazvao "zanimljivom". Stoltenberg će od saveznika ponovno tražiti da ne posustaju s pružanjem pomoći Ukrajincima, pa i usprkos porastu cijena energije i hrane u zemljama članicama NATO-a. Ako Rusija ostvari uspjeh, autoritarni režimi diljem svijeta će vidjeti da uz pomoć brutalnog nasilja mogu dobiti ono što žele, kazao je Stoltenberg prošli tjedan.

Logistički deficiti na istoku

U Rumunjskoj novom borbenom postrojbom zapovijedaju Francuzi, postrojba je stacionirana u Cincuu, u Transilvaniji. Oko 500 Francuza je proteklih mjeseci treniralo s postrojbama iz Poljske, Nizozemske i SAD-a. Posljednjih dana se u Rumunjskoj testiralo francuski sustav protuzračne obrane MAMBA, koji je koncipiran za kraće distance, odnosno kraći doseg.

Francuski pukovnik koji zapovijeda trupama, tijekom vojne vježbe u rujnu je rekao da je trenutno najvažniji zadatak definirati ciljeve procesa učenja, odnosno obrazovati vojnike za budući način vođenja ratova. Pritom se uočilo i logističke deficite, i to ne samo u Rumunjskoj, već u brojnim članicama NATO-a.

image

Poljski premijer Mateusz Morawiecki s NATO-ovim vojnicima u Poljskoj na vježbi u rujnu

AFP

Francuska vojska je na jedvite jade uspjela prebaciti svoje tenkove za borbenu postrojbu u Rumunjskoj. Nije bilo prikladnih transportnih kapaciteta za prijevoz putem željeznice. Transport cestovnim putem je bio zaustavljen u Njemačkoj jer su tenkovi tipa Leclerc bili preteški. I na koncu tenkovi u Rumunjskoj nisu mogli preko jednog važnog mosta kod Cincua, jer most nije bio u stanju izdržati tako teška vozila…

Milijunska krađa goriva

Rumunjska je članica NATO-a od 2004. U toj zemlji postoji relativno loš sustav prometnica, što bi u slučaju nužde zakompliciralo velike vojne transporte. Oko četvrtina cesta nije asfaltirana. Samo šest posto prometnica su autoceste. NATO i Europska unija su pokrenuli programe s ciljem poboljšanja vojne mobilnosti na teritoriju dvaju saveza. Željeznici je potrebno više vagona za transport teškog materijala. Širina tračnica na Baltiku je još uvijek u skladu s ruskim (sovjetskim) standardima. Treba ih "prebaciti" na EU norme, a to košta. Poljska do 2034. Planira izgraditi nove mostove, autoceste i 2000 kilometara željeznice – kako bi olakšala prebacivanje trupa na istočnu granicu.

image

Francuski generalštab potvrdio je ‘rustikalne uvjete‘ koji vladaju i osam mjeseci nakon početka operacije u Rumunjskoj

Daniel Mihailescu/AFP

Francuzi se žale i na praktične probleme u Rumunjskoj. Vojnici su se tijekom listopada na društvenim mrežama požalili na katastrofalan smještaj i lošu hranu. Spominjalo se najezde štakora, smeće i šatore u kojima nije bilo grijanja. Francuski generalštab je u izjavi za investigiativnu platformu Mediapart potvrdio "rustikalne uvjete" koji vladaju i osam mjeseci nakon početka operacije u Rumunjskoj. U međuvremenu su problemi riješeni, tvrdi se iz Ministarstva obrane u Bukureštu. I dodaje kako su ispunjeni svi francuski zahtjevi.

Problema ima i u NATO-ovoj zračnoj bazi kod Constante. Tamo upravo istragu provodi rumunjski vojni državni odvjetnik – zbog toga što postoji sumnja da su vojnici u suradnji s organiziranim bandama ukrali dizel i kerozin u vrijednosti od oko dva milijuna eura, piše Deutsche Welle.

Dakle, širenje NATO-a na istok suočava se s popriličnim problemima koji zahtijevaju znatna financijska sredstva, vrijeme i prilagodbu, kako onu logističku, tako i mentalnu.

image

U Rumunjskoj oko četvrtine cesta nije asfaltirano, a samo šest posto prometnica su autoceste

Daniel Mihailescu/AFP
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. siječanj 2023 02:42