U 12 sati po našem lokalnom, srednjoeuropskom vremenu, u SAD-u počinju izbori za kompletan Kongres i 35 od ukupno 100 senatora. Od značaja će biti i izbor guvernera u 36 saveznih država, ali jedna će stvar ostati nepromijenjena – Bijelom kućom i dalje će vladati nakvarcani lik s narančastom halloween frizurom. I još nešto – Europska unija neće preko noći dobiti povoljnije trgovinske uvjete, niti će Ukrajina dobiti značajniju američku podršku.
Novih 435 kongresnika dužnost preuzima tek 3. siječnja. A što se Senata tiče, svaka savezna država daje dvojicu, neovisno o broju stanovnika. Senatori imaju šestogodišnji mandat, a približno trećina mjesta bira se svake dvije godine. Ove godine bira ih se 33 na redovnim izborima i još dva senatora na posebnim izborima na Floridi i Ohiju za upražnjena mjesta koja su pripadala Marcu Rubiju i JD Vanceu.
Čak i ako republikanci izgube većinu, a kladionice definitivno nisu na njihovoj strani, Trump će i dalje voditi diplomaciju, zapovijedati vojskom i raspolagati znatnim izvršnim ovlastima. Možda će mu biti teže, ali to neće promijeniti njegovu malicioznu vanjsku i koruptivnu unutarnju politiku.
Zapravo, izgube li republikanci radikalno, pitanje je hoće li Trump uopće priznati poraz. Kada su ga 27. listopada pitali hoće li prihvatiti rezultate bez obzira na ishod, odgovorio je: „Hoću, ako izbori budu pošteni.” Problem za Trumpa je u tome što izbori za Zastupnički dom jesu federalni po karakteru, ali ih u praksi provode izborna tijela saveznih država pa Trumpova kreativnost teško može doći do izražaja. Najviše što može napraviti je tražiti ponovno brojanje glasova ili se sudski tužakati tamo gdje je bilo „ugusto“.
Posljednje objavljene predizborne prognoze upućuju na znatne demokratske dobitke. Erin Covey iz Cook Political Reporta procijenila je 30. listopada da bi demokrati mogli preoteti od 12 do 25 mjesta u Zastupničkom domu i dosegnuti najviše 240 mandata. Model FLIPR Silver Bulletina 1. studenoga davao im je oko 95 posto izgleda za osvajanje Doma. U Senatu će stvari biti manje izvjesne, a nekoliko tijesnih utrka moglo bi odgoditi utvrđivanje većine.
Republikanci brane Trumpovu MAGA politiku koja se zasniva na ograničavanju imigracije, nižim porezima (naročito za bogate) i zaštitnim carinama. Demokrati se fokusiraju na povišene troškove života, dostupnost zdravstvene skrbi, odgovornost vlasti i otpor jednostranim predsjedničkim odlukama. Obje stranke se na unutarnjem planu sukobljavaju oko ratova i podrške Izraelu.
Prema Reutersovoj analizi od ponedjeljka, najveća slabost republikanaca su troškovi života. Zaposlenost i rast gospodarstva relativno su snažni, ali birače opterećuju cijene hrane, stanovanja, energije i visokih kamata na kredite. Iako su plaće rasle otkako je Trump na vlasti, jednako su porasle i cijene pa je kupovna moć običnog Amerikanca ostala približno ista. Prisvajanje venezuelanske nafte nije postiglo velike efekte jer je cijenu energenata (i) na globalnoj razini podigao rat u Iraku u kojem je Trump već nekoliko puta proglasio pobjedu, bez vidljivog napretka.
Ako demokrati na tom fonu osvoje Kongres, moći će pokretati istrage i otežavati proračunske dogovore. Ako preuzmu i Senat, moći će blokirati ili usporavati predsjednička imenovanja i to je potencijalno veliki problem zbog kojeg se Bijela kuća već priprema za vladavinu izvršnim predsjedničkim uredbama. Nathan Gonzales iz Inside Electionsa podsjeća da je Trump i dosad zaobilazio Kongres, tako da je realnije očekivati snažniji institucionalni sukob, nego politički zaokret.
Za Europu su značajne dvije stavke američke politike – NATO i Trumpov carinski rat. Za očekivati je da će Trump, naročito ako je oslabljen, intenzivirati smanjenje vojne prisutnosti u Europi. Nastavit će pružati političku podršku svojim ruskim saveznicima po pitanju Europe i Ukrajine, ali pritom neće napuštati NATO kojeg Trump vidi kao veoma snažnu platformu za prodaju američkog oružja. Trumpovo razložno inzistiranje na povećanoj obrambenoj potrošnji ostalih članica NATO-a upravo je motivirano potrebama američke vojne industrije.
Što se carina tiče, senator Ron Wyden najavljuje pokušaje njihova ukidanja, ali William Reinsch iz CSIS-a upozorava da demokrati neće imati dvotrećinsku većinu za nadglasavanje veta. Sve što će postići je eventualna revizija carinskih izuzeća, ali ne i ublažavanje trgovinskog sukoba.
Torsten Slok, glavni ekonomist Apolla, upozorava da kombinacija skupog goriva, carina i slabijih investicija može povećati rizik stagflacije: sporijeg rasta uz trajnu inflaciju. Za Europu i Hrvatsku posljedice bi se najbrže osjetile kroz cijene nafte i plina, tečaj dolara, kamate i troškove trgovine.
Ukratko, izbori koji po našem lokalnom vremenu počinju u 12 sati neće promijeniti Ameriku. Ona neće postati predvidljivija, niti prema Europi dobronamjerna, a u perspektivi iduće dvije godine, neće promijeniti ni čovjeka koji danju kunja u Ovalnom uredu, a noću sa svijetom tipka kroz svoju TruthSocial mrežu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....