StoryEditor
Svijetneobično

Sa samo 6 posto cijepljenih svi su im predviđali katastrofalan scenarij, no potpuno su pogriješili. Znanstvenici su zbunjeni, što se to dogodilo?

25. studenog 2021. - 13:28

Na prepunoj tržnici u predgrađu Hararea, Nyasha Ndou drži masku u džepu, a stotine ljudi, uglavnom bez maske naguravaju se kako bi kupili ili prodali voće i povrće izloženo na drvenim klupama. Slično je u čitavom Zimbabveu gdje je koronavirus otišao u povijest, a vratili su se politički skupovi, koncerti i obiteljska druženja, izvještava Associated Press.

Prošloga tjedna, Zimbabve je zabilježio samo 33 nova slučaja zaraze koronavirusom te nijednog umrlog, što se poklapa s padom broja novozaraženih na čitavom kontinentu, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije broj zaraženih konstantno pada od srpnja.

- Covid-19 je gotov, kad ste zadnji put čuli da je netko umro od toga? -  kaže na tržnici, Ndou.

- Maska je ovdje da bi štitila moj džep. Policija traži mito pa ću ostati bez novca ako nemam masku - pojašnjava.

Kad se koronavirus prvi put pojavio prošle godine, zdravstveni autoriteti bili su uvjereni da će pandemija u najgoroj mjeri poharati Afriku i izazvati smrt milijuna ljudi. Visoku prevalenciju i veliki teret bolesti predviđali su na temelju dinamike prijenosa virusa, socioekonomske deprivacije, nehigijenskih uvjeta života i lošeg zdravstvenog sustava diljem afričkog kontinenta.

No, taj se katastrofični scenarij nije obistinio. Bar ne zasada.  

Znanstvenici su i dalje oprezni, kažu kako je teško dobiti prave podatke posebno u nekim zemljama s manjkavim nadzorom bolesti te stoga upozoravaju da se ovakav trend može vrlo lako preokrenuti.

image
Simon Wohlfahrt/AFP

- U Africi se doista događa nešto neobično što zbunjuje znanstvenike, izjavila je Wafaa El-Sadr, šefica Odjela globalnog zdravlja na Sveučilištu Columbia.

- Afrika nema niti cjepiva, niti sredstava za borbu protiv Covida kakva imaju u Europi i SAD-u, no zbog nekog razloga stoje bolje, kazala je.

U Africi je cijepljeno manje od šest posto stanovništva, a već mjesecima Svjetska zdravstvena organizacija u svojim tjednima izvješćima opisuje Afriku kao jednu od 'najmanje pogođenih regija svijeta'. Dio znanstvenika misli da je to zbog pretežno mlade afričke populacije. Prosjek im je 20 godina, u odnosu na 42 u Zapadnoj Europi. Također odgovor se možda krije i u nižoj stopi urbane populacije te činjenici da stanovnici većinu vremena provode na otvorenom.

Najveći broj smrtnih slučajeva opd korone događa se u dobi od 65 i više godina. Prosječna dob u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi i Aziji kreće se od 32 do 42,5 godina. Dobna demografska struktura podsaharske Afrike mnogo je mlađa – srednja dob je samo 18 godina. Velika razlika u dobnoj demografiji može se dokazati usporedbom Kanade i Ugande, koje su slične po stanovništvu. U Kanadi je srednja dob 41,1 godina. Oko 18 posto stanovništva ima 65 ili više godina. Nasuprot tome, srednja dob Ugande je 16,7 godina. Samo 2 posto stanovništva ima 65 ili više godina.

Nekoliko studija ispituje postoje li i neki drugi razlozi, uključujući genetske razloge ili prošle infekcije.

Istraživači iz Ugande tako su objavili da oboljeli od koronavirusa koji su bili izloženi malariji imaju blaže simptome i manji rizik od smrti od onih koji nisu.

- Mislili smo da ćemo naći višu stopu negativnih ishoda kod onih koji su imali malariju jer je to nešto što smo vidjeli kod zaraženih malarijom i ebolom, kazala je Jane Achan savjetnica u Malaria Consortiumu i suautorica studije za Associated Press.

Iznenadilo ih je kad su primijetili upravo suprotno - da malarija možda ima zaštitni učinak.

image
Ebrahim Hamid/AFP

Jane Achan je zaključila kako to pokazuje da prijašnja infekcija malarijom možda ublažava reakciju organizma na COVID.

U subsaharskoj Africi skrb je uglavnom prepuštena obiteljima. Time se ograničava broj službenih njegovatelja i smanjuje mogućnost premještaja. Iznimka je Južna Afrika, koja ima uspostavljen sektor dugotrajne skrbi. Južna Afrika je bila najteže pogođena zemlja u podsaharskoj Africi. A 33 posto izbijanja COVID-19 u Južnoj Africi dogodilo se u ustanovama za dugotrajnu skrb tijekom prvog vala.

Christian Happi, direktor Afričkog centra za genetiku zaraznih bolesti na Sveučilištu Redeemer u Nigeriji, kaže kako su vlasti uspjele saviti krivulju čak i bez cjepiva i zasluge pripisali širokoj mreži zdravstvenih radnika u zajednici.

- Ne radi se uvijek o količini novca koji imate ili o tome koliko su sofisticirane vaše bolnice, smatra on.

 Postoji zabrinutost da je ograničeno testiranje na SARS-CoV-2 moglo dovesti do podcjenjivanja broja smrtnih slučajeva povezanih s koronom u podsaharskoj Africi. Nedovoljno prikupljanje podataka zapravo može značiti nepoznatu incidenciju i prevalenciju COVID-19. Iako se razlikuju u podsaharskoj Africi, razine testiranja bile su niske u usporedbi s drugim područjima svijeta.

item - id = 1145955
related id = 0 -> 1145984
related id = 1 -> 1145958
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2021 15:15