Duboko ispod površine ledenih arktičkih voda, nedaleko od udaljenog norveškog otočja Svalbard, ovog proljeća odvijala se operacija o kojoj javnost dosad nije znala gotovo ništa.
NATO saveznici otkrili su ruske podmornice koje su uvježbavale uporabu tajne tehnologije namijenjene onesposobljavanju ključnih podmorskih kabela – i to na način koji, prema tvrdnjama zapadnih dužnosnika, iza sebe ne bi ostavio jasne tragove počinitelja.
Tajnu rusku operaciju izvodila je Glavna uprava za dubokomorska istraživanja, poznatija pod ruskom kraticom GUGI, jedna od najtajnovitijih struktura ruskog vojnog aparata specijalizirana za djelovanje u velikim morskim dubinama.
Kako su Reutersu ispričala dvojica zapadnih dužnosnika, GUGI je koristio dubokomorska plovila kako bi simulirao postavljanje sofisticirane tehnologije namijenjene onesposobljavanju podmorske infrastrukture, piše Jutarnji list.
Ruske brodove zajednički su pratili Velika Britanija, Norveška i Sjedinjene Države. NATO saveznici na kraju su ih presreli i suočili s činjenicom da je njihova operacija otkrivena.
Rusi vježbu nisu uspjeli dovršiti i naposljetku su napustili područje.
Tajno oružje o kojem se dosad nije znalo
Britanija i Norveška još su u travnju objavile da su otkrile prikrivenu rusku operaciju u arktičkim vodama. No postojanje nove tehnologije, točna lokacija na kojoj se operacija odvijala i sudjelovanje Sjedinjenih Država dosad nisu bili poznati javnosti.
Nijedan podmorski kabel pritom nije oštećen.
Prema zapadnim dužnosnicima, ruska operacija bila je vježba – simulacija uporabe tehnologije u slučaju eventualnog sukoba s NATO-om.
Kako točno ruska tehnologija funkcionira, nisu željeli otkriti.
Incident dobiva dodatnu težinu zbog sve izraženijeg straha dijela zapadnih obavještajnih službi da Kremlj pojačava sabotažne aktivnosti u Europi i priprema mogućnosti koje bi mogao koristiti u eventualnom sukobu s NATO-om.
Neki američki obavještajni analitičari sve su zabrinutiji da bi Rusija mogla pokušati testirati članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice Saveza.
U takvom scenariju onesposobljavanje podmorskih kabela moglo bi imati ključnu ulogu.
Tanki poput vrtnog crijeva, a o njima ovisi svijet
Infrastruktura o kojoj je riječ na prvi pogled djeluje gotovo banalno.
Podmorski kabeli često nisu deblji od vrtnog crijeva. Leže na morskom dnu ili su zakopani neposredno ispod njega, ali preko njih prolazi infrastruktura ključna za globalnu internetsku povezanost i financijske transakcije.
Upravo ih njihova golema gospodarska i strateška vrijednost već više od stoljeća čini potencijalnim vojnim metama. Podmorski komunikacijski kabeli bili su iznimno važni još tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata, kada su se njima prenosile zapovijedi putem telegrafa i telefona, navodi Jutarnji list.
U blizini Svalbarda nalaze se dva optička kabela, svaki dug oko 1400 kilometara, koji arktičko otočje povezuju s kopnenim dijelom Norveške.
Na pojedinim mjestima leže čak 2700 metara ispod površine mora.
Njima se prenose goleme količine satelitskih podataka preuzetih u zemaljskoj satelitskoj postaji SvalSat, najvećoj takvoj postaji na svijetu i dijelu NASA-ine mreže Near Space Network.
Rusko Ministarstvo obrane nije odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentar. Kremlj kontinuirano odbacuje tvrdnje da Rusija izvodi sabotažne operacije u državama NATO-a ili da planira sukob sa Savezom.
Zapad tvrdi da Moskva pojačava pritisak
Dio zapadnih dužnosnika smatra da je Rusija posljednjih mjeseci pojačala aktivnosti usmjerene prema europskim državama, u vrijeme kada se bojišnica u Ukrajini uglavnom stabilizirala.
Poljska, Litva i Rumunjska potvrdile su različite incidente i povrede.
Pokušaj napada dronom na njemačku zračnu luku Leipzig/Halle u kolovozu izazvao je niz njemačkih protumjera, među kojima su bili zatvaranje ruskog konzulata u Bonnu i kulturnog centra u Berlinu.
U kolovozu je direktor CIA-e John Ratcliffe otputovao u Moskvu na razgovore s ruskim obavještajnim dužnosnicima. Prema dvjema osobama upoznatima sa sastankom, jedan od razloga njegova dolaska bilo je upozorenje Moskvi da ne eskalira sabotažne operacije u Europi.
Reuters nije mogao utvrditi je li Ratcliffe tijekom razgovora posebno spomenuo ruske tajne podmorske aktivnosti.
Kremlj nije želio otkriti o čemu se razgovaralo.
NATO Rusima pokazao da zna što rade
Istodobno s konfrontacijom na moru, britanski i norveški dužnosnici svoja su saznanja odnijeli izravno u Moskvu.
Namjera je bila Rusima pokazati da je Zapad otkrio novu tehnologiju i da zna što GUGI radi, nadajući se da bi sama činjenica da je tajnost operacije kompromitirana mogla odvratiti Moskvu od njezine stvarne uporabe.
"Našom zajedničkom operacijom poslali smo Rusiji jasnu poruku da ne može djelovati prikriveno", poručio je norveški ministar obrane Tore Sandvik.
"Ruskim vlastima nedvosmisleno smo dali do znanja da će svaki pokušaj napada na našu kritičnu infrastrukturu biti otkriven i da će imati posljedice", dodao je.
Naglasio je ipak da "nikome nije u interesu eskalirati napetosti na krajnjem sjeveru".
Britansko Ministarstvo obrane podsjetilo je na svoje izjave od 9. travnja, kada je priznalo da je zabilježilo pokušaje prikrivenog djelovanja ruskog GUGI-ja u britanskim i norveškim vodama i njihovoj blizini.
I Washington i London uveli su sankcije toj tajnovitoj ruskoj upravi.
Bijela kuća nije odgovorila na Reutersov zahtjev za komentar, dok je CIA odbila komentirati slučaj.
Jedan od najosjetljivijih prolaza na Arktiku
Eventualni sukob Rusije i NATO-a dodatno bi povećao stratešku važnost ledenog morskog prostora između južnog dijela Svalbarda i norveškog kopna, poznatog kao Bear Gap.
Ruske nuklearne podmornice stacionirane na poluotoku Kola na putu prema Atlantiku morale bi prijeći taj približno 640 kilometara širok morski prostor, a potom proći pokraj udaljenog norveškog vulkanskog otoka Jan Mayena.
Velika Britanija objavila je ovog tjedna da je još u kolovozu rasporedila snage na Jan Mayenu zajedno s norveškim i američkim saveznicima. Cilj vježbe bio je demonstrirati sposobnost NATO-a za zajedničko djelovanje na krajnjem sjeveru.
Norveška do 2028. planira izgraditi i novi optički kabel koji će Svalbard i Jan Mayen povezati s kopnom.
Europa je godinama gradila ranjivost
NATO je zaštiti podmorske infrastrukture počeo pridavati znatno veću pozornost nakon uništenja triju od četiriju cijevi plinovoda Sjeverni tok 2022. godine.
Njemački tužitelji optužili su ukrajinskog državljanina koji je u vrijeme napada bio pripadnik specijalnih snaga. Ukrajina odbacuje bilo kakvu umiješanost u sabotažu.
Od 2023. sigurnosne službe bilježe i sve veći broj brodova koji se vrlo sporo kreću iznad ili u neposrednoj blizini osjetljive podmorske infrastrukture – plinovoda, energetskih vodova i telekomunikacijskih kabela – što može omogućiti precizno kartiranje njihove lokacije.
Takva aktivnost poznata je kao "drifting".
Prema podacima tvrtke za analizu pomorskih rizika Windward, prošle je godine u Sjevernom moru zabilježeno 13.079 takvih slučajeva, čak 52 posto više nego godinu prije.
Na području Južnog kineskog mora broj je porastao čak 88 posto, na 18.401 slučaj.
Kartiranje infrastrukture u međunarodnim vodama samo po sebi nije protuzakonito. No sigurnosni stručnjaci upozoravaju da tako opsežno prikupljanje podataka može poslužiti kao priprema za buduće sabotaže.
Zbog takvih aktivnosti i sumnji u namjerno oštećivanje pojedinih kabela NATO je pokrenuo nove sustave nadzora, među kojima je Baltic Sentry, dok je Velika Britanija pokrenula Nordic Warden. Cilj je povezati mornarice savezničkih država i povećati ophodnje oko kritične infrastrukture.
U Baltičkom moru prošle je godine zabilježeno 526 slučajeva "driftinga", pet posto manje nego godinu prije.
No Windward navodi da je od listopada 2023. do kraja prošle godine na Baltiku oštećeno ili presječeno najmanje 11 podmorskih kabela, piše Jutarnji list.
"Rusija i Kina najveće su prijetnje"
"Trenutačna je procjena da su Rusija i Kina vjerojatno najaktivnije i najozbiljnije podvodne prijetnje", rekao je izvršni direktor Windwarda Ami Daniel.
Problem za Europu postaje sve veći.
Globalna mreža energetskih i telekomunikacijskih kabela na morskom dnu svake se godine širi zbog sve veće potrebe za prijenosom podataka i električne energije, čemu dodatno pridonosi eksplozivan razvoj umjetne inteligencije.
Istodobno dio stručnjaka upozorava da Europa još nema dovoljne kapacitete za zaštitu infrastrukture o kojoj postaje sve ovisnija.
Bruce Jones, viši suradnik američkog Brookings Institutiona, problem je sažeo prilično sumorno.
"Europa je u posljednjih 25 godina istodobno napravila dvije stvari. Dramatično je povećala svoju ovisnost o infrastrukturi na morskom dnu i dramatično smanjila sposobnost da tu infrastrukturu zaštiti", rekao je.
Sada te sposobnosti, kaže, sa zakašnjenjem ponovno izgrađuje.
I to u trenutku kada se suočava sa sve većom ruskom prijetnjom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....