StoryEditorOCM
SvijetUKRAJINSKI DRONOVI

Rusija srlja u ‘blackout‘: ugrožen rad tvornica, ograničena kupnja namirnica, tuku se za gorivo. Ali Putin ne staje!

Piše T. J.
6. srpnja 2026. - 18:53

Rusija se posljednjih tjedana sve teže nosi s posljedicama ukrajinske kampanje dugog dometa protiv njezine energetske infrastrukture. Nestašice goriva, ograničenja prodaje na benzinskim crpkama, duge kolone i sve glasnije glasine o mogućem uvozu benzina i drugih derivata postali su dio svakodnevice u sve više ruskih regija. Prema Reutersu, Moskva je već počela pomorski uvoz benzina iz Indije, dok razmatra i dodatne isporuke iz drugih zemalja kako bi popunila rupe na tržištu. Najprije su izvozili benzin u Indiju, a sada ga uvoze, po navodno višoj cijeni! Rusija nije uvozila gorivo još od devedesetih, kad je to privemeno činila uslijed raspada SSSR-a. 

‘Pao‘ i Omsk

Ukrajinci su pogodili važnu rafineriju. Naime, rafinerija u Omsku, u vlasništvu Gazprom Nefta, spada među najveća postrojenja u Rusiji, s kapacitetom prerade većim od 22 milijuna tona godišnje. Pokriva veliki dio potreba Sibirskog federalnog okruga za gorivom te proizvodi benzin, dizel, kerozin i druge derivate, a posebno je važna i za rusku vojsku jer osigurava gorivo za vojne operacije i jedini je proizvođač specifičnih katalizatora za dodatnu preradu nafte u drugim rafinerijama. Napad na Omsk dio je šire kampanje u kojoj Ukrajina sve češće dronovima gađa ruske rafinerije i energetsku infrastrukturu. Analiza Meduze pokazuje da su do kraja lipnja gotovo sve među deset najvećih ruskih rafinerija već bile pogođene u ukrajinskim napadima, pri čemu je Omsk dugo bio jedna od rijetkih iznimaka.

Prema procjenama gospodarskog portala RBC, ograničenja u prodaji goriva već su na snazi u 40 regija Rusije, dok se u pojedinim gradovima bilježe dugački redovi i zatvaranja benzinskih crpki. Rusija ima 85 regija. Ako Ukrajina nastavi ovim tempom, moglo bi doći do sveopćeg kaosa u Rusiji i nedostatka goriva za cijelu državu: stat će vojska, tvornice, bolnice, građani neće moći na posao... No Putin ne kani stati, ali ni Zelenski, koji je shvatio da mu puno više koristi i taktičke prednosti donosi uništavanje rafinerija diljem Rusije nego vojna bitka na terenu. Ova se akcija slobodno može prozvati – ofenziva na rafinerije i logističke lance. 

Kriza je posebno vidljiva u regijama gdje su uvedena ograničenja količine goriva koju vozači smiju kupiti, a pojedini mediji javljaju i o dugim redovima na pumpama te napetostima među građanima. Ruski je predsjednik Vladimir Putin krajem lipnja i sam priznao da zemlja ima “izvjesnu nestašicu goriva”, iako je tvrdio da vlasti problem drže pod kontrolom. U praksi, međutim, stanje pokazuje suprotno: prema izvještajima iz industrije i ruskih medija, problemi s opskrbom zahvatili su veliki dio zemlje, a tržište se nastoji stabilizirati izvanrednim potezima, uključujući zabranu izvoza i razmatranje uvoza goriva niže kvalitete.

– Čekamo satima, ljudi se tuku, ovo nije humano. Pa kako, mi smo zemlja s možda i najviše nafte, a ovo se događa. Tvornice prestaju raditi, nema javnog prijevoza, rafinerije gore, a preko televizije imamo jako malo informacija o tome što se događa. Ovo plaši – samo je jedna od ispovijesti na kanalu Telegram. 

Krim srlja u katastrofu

Na okupiranom Krimu (oko dva milijuna stanovnika) situacija je ozbiljna: goriva kronično nedostaje, uvedena je racionalizacija i zabrana prodaje civilima, a opskrba hranom i drugim potrepštinama sve je više narušena zbog ukrajinskih napada na mostove i logističke rute. Lokalne vlasti, koje je postavila Moskva, postupno su uvodile mjere racionalizacije: prvo su ograničile kupnju benzina A-95 na oko 20 litara dnevno po vozilu, zatim su prešle na sustav kupona, a početkom lipnja prodaja goriva za gotovinu za civile u potpunosti je obustavljena.

Na mnogim benzinskim crpkama goriva nema, pa se stvaraju dugački redovi ispred malog broja pumpi koje još rade, osobito u Sevastopolju i ljetovalištima poput Jevpatorije.

Nakon početne krize s gorivom, na Krimu su se počele pojavljivati i sve veće nestašice hrane i kućnih potrepština.
Mediji prenose svjedočenja o praznim policama, racionalizaciji osnovnih namirnica i ograničenjima kupnje u supermarketima – primjerice, najviše tri boce ulja i tri pakiranja tjestenine po kupcu.

Problem je izravno povezan s logističkom izolacijom poluotoka: ukrajinski napadi oštetili su ili privremeno izbacili iz funkcije ključne prometnice i mostove. Kako dio opskrbe više ne može dolaziti ni morskim putem (primjer je napad na naftni terminal u Feodosiji), ruske vlasti teško se nose s održavanjem redovitih isporuka hrane, goriva i drugih potrepština.
Slobodna Europa i drugi mediji navode da se Krim sada suočava s najtežom krizom goriva i opskrbe od ruske aneksije 2014., dok ukrajinski dronovi srednjeg i dugog dometa i dalje gađaju skladišta goriva, cisterne i energetske objekte. 

Ukrajinski napadi u međuvremenu sve preciznije gađaju rafinerije, terminale i logističke čvorove duboko unutar ruskog teritorija. Reuters navodi da je Ukrajina tijekom godine više puta pogodila ključna postrojenja, a neka su bila napadnuta i više puta, pri čemu je pogođena značajna količina preradbenih kapaciteta. Među metama su se našle rafinerije udaljene stotinama kilometara od ukrajinske granice, uključujući postrojenja u Jaroslavlju, Samari, Nižnjem Novgorodu, Rjazanju i drugim dijelovima europske Rusije.

U takvoj situaciji svaki novi udar dodatno pritišće rusko domaće tržište i vojnu logistiku. Reuters je početkom srpnja objavio da je Rusija krenula i u pomorski uvoz benzina iz Indije, uz planove za mjesečne isporuke od oko 400.000 tona iz više izvora, uključujući i Bjelorusiju. Istodobno, pojavile su se informacije da Moskva razmatra dodatne porezne i regulatorne mjere kako bi održala opskrbu tijekom ljetne sezone, kad je potražnja najveća.

Ukrajinska strategija očito je usmjerena na to da Rusiji oduzme jednu od najvažnijih prednosti u ratu – energetski višak i sigurnost opskrbe u pozadini. Prema Reutersu, ukrajinski udari od početka godine znatno su smanjili ruske kapacitete prerade nafte, a mnoge rafinerije sada rade pod pritiskom stalnih popravaka, zastoja i improviziranih rješenja. To se osjeća ne samo na domaćem tržištu, nego i na Krimu i u pograničnim područjima, gdje su vlasti uvodile ograničenja rada javnih službi i prodaje goriva.

Rusija, s druge strane, odgovara nastavkom masovnih udara na Ukrajinu, uključujući napade na energetski sustav, stambena područja i civilnu infrastrukturu. U posljednjim izvještajima međunarodnih medija navodi da se nastavljaju ruski udari na ukrajinske civile, što dodatno produbljuje ratnu spiralu i smanjuje prostor za bilo kakvu deeskalaciju.

Vijesti se teško probijaju...

Broj nezavisnih medija u Rusiji drastično je smanjen nakon početka invazije na Ukrajinu; mnogi su ugašeni ili su se preselili u inozemstvo (Meduza, Dožd, Novaja Gazeta Europe itd.). Ti mediji redovno objavljuju svjedočanstva Rusa o problemima u ekonomiji, mobilizaciji, logistici i ratnom svakodnevnom životu, ali pristup unutar Rusije uglavnom ide preko VPN-a i Telegram kanala.

Novinari i izvori bliski sigurnosnim strukturama u tekstu Meduze opisuju snažne ekonomske pritiske, rast cijena i budžetske rupe kao razlog za razmišljanje o odgodi parlamentarnih izbora, što implicira da rat i sankcije izravno udaraju na državne resurse.

Nezavisni reporteri i analitičari koje citira DW naglašavaju da ruska vlast nastoji monopolizirati narativ; one koji govore o stvarnim posljedicama rata, uključujući nestašice i pad životnog standarda, proglašava širiteljima „lažnih vijesti“ i kažnjavaju ih. Putin želi održati mit o nepobjedivoj Rusiji. 

U istom izvještaju DW navodi da se Telegram masovno koristi za anonimna svjedočanstva Rusa koji zaobilaze cenzuru i pišu o mobilizaciji, poginulima, problemima s opskrbom i neorganiziranošću na fronti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. srpanj 2026 18:54