StoryEditor
SvijetŽIVIO KOMUNIZAM!

Pobjeda marksista nad vlašću njemačkog Gelsenkirchena - sud im dozvolio da postave Lenjinov kip kojemu će društvo uskoro praviti brončani Karl Marx

24. lipnja 2020. - 13:45
Spomenik Lenjinu kupljen je na internetskoj aukciji za 16.000 euraIna Fassbender/AFP

U subotu je u njemačkom gradu Gelsenkirchenu svečano otkriven spomenik vođi Oktobarske revolucije Vladimiru Iljiču Lenjinu. Bilo je to finale duge pravne bitke između lokalnoga Gradskog vijeća i tamošnje Marksističko-lenjinističke stranke (MLDP).

Dvometarski spomenik svečano je otkrila predsjednica MLDP-a Gabi Fechtner, a potom je oko tisuću okupljenih građana zborno otpjevalo Internacionalu. Lenjinov kip otkriven je pored plakata na kojem je stajalo "Ne dajte šansu antikomunizmu”, a stranački aktivisti s krova obližnje zgrade mahali su crvenim zastavama s komunističkim simbolima srpa i čekića.

– Kritika kapitalizma i potraga za socijalnim alternativama su posvuda. Mi kritiziramo što nema javne rasprave o socijalizmu kao alternativi – poručila je Fechtner u svečanom govoru povodom otkrivanja spomenika, dodavši kako je to prvi Lenjinov kip koji je do sada podignut na teritoriju bivše Zapadne Njemačke.
 

Martin Schulmann, glasnogovornik Gradskog vijeća Gelsenkirchena koje se žestoko protivilo "brončanom Lenjinu", ranije je za Radio Slobodnu Europu izjavio da "samo vrlo mali broj ljudi oko marksističke stranke želi Lenjinov spomenik, nitko drugi". No, usprkos pandemiji koronavirusa, subotnja svečanost bila je puno masovnija nego što je Gradsko vijeće očekivalo, kako je to notirao novinar AFP-a Tom Barfield:

– Više stotina ljudi okupilo se na ceremoniji obilježenoj lepršavim crvenim zastavama i mirisom kobasica s roštilja.

Razočarani gradonačelnik

Gradsko vijeće Gelsenkirchena godinama se opiralo ovoj spomeničkoj inicijativi Marksističko-lenjinističke stranke. Gradski oci isprva su tvrdili da će Lenjinov kip – postavljen ispred sjedišta MLDP-a – "blokirati pogled" na obližnju povijesnu zgradu, a onda su konačno izišli s pravim, ideološkim razlogom protivljenja, tvrdeći da Lenjin predstavlja "nasilje, teror i ogromnu ljudsku patnju".

Gradske vlasti pokrenule su i internetski hashtag "Lenjinu nema mjesta", a pridružili su im se i vijećnici okruga Gelsenkirchen-West, ustvrdivši da Vijeće "neće tolerirati takav antidemokratski simbol u svojoj četvrti".

Međutim, viši državni sud u Münsteru odbio je njihove argumente i dao za pravo lokalnim marksistima, koji su na sudu tvrdili da vođa Oktobra predstavlja "naprednog mislioca od svjetskog povijesnog značaja, ranog borca za slobodu i demokraciju".

image
Spomenik Lenjinu kupljen je na internetskoj aukciji za 16.000 eura
Ina Fassbender/AFP

Tako je 1,3 tone težak kip od lijevanoga željeza, izvorno napravljen 1957. u Čehoslovačkoj – koji je MLDP kupio na internetskoj aukciji za 16.000 eura – dobio pravo građanstva u Gelsenkirchenu, nekoć rudarskom gradu koji broji 260.000 duša.

– Teško je podnijeti činjenicu da se u 21. stoljeću jedan diktator postavlja na pijedestal i da se iz njega stvara spomen. Nažalost, sudovi su odlučili drugačije. Moramo to prihvatiti, ali ne bez komentara – izjavio je nakon sudske presude rezignirani gradonačelnik Gelsenkirchena Frank Baranowski.

Stiže i Karl Marx

Posebno je zanimljivo što podizanje Lenjinova spomenika dolazi u vrijeme kada se širom Zapada – i u Americi, i u (zapadnoj) Europi – masovno ruše spomenici koji simboliziraju rasizam i kolonijalizam. Kako je poznato, zadnjih tjedana na taj je način porušeno ili bačeno u rijeke i kanale niz statua nekadašnjih kolonijalista i imperijalista.

Tako su, potaknuti pokretom "Black Lives Matter", u više gradova i država u SAD-u nasilno uklonjeni kipovi Kristoforu Kolumbu i nizu kolonijalnih trgovaca robljem, u Britaniji je u kanalu završio kip trgovca robljem Edwardu Colstonu, dok je u Belgiji sličnu sudbinu doživio kip kralja Leopolda II., zloglasnog po brutalnom istrebljenju autohtonog stanovništva u Kongu.

I u Njemačkoj je prošlog tjedna, u gradu Hamburgu, crvenom bojom zaliven spomenik Ottu von Bismarcku, "željeznom kancelaru" koji je 1871. ujedinio Njemačku, ali mu na duši stoji Berlinska konferencija iz 1884., kada su Afrika i afrički resursi bezobzirno podijeljeni između europskih kolonijalnih sila, a da se građane Afrike ništa nije pitalo.

Na taj se trend rušenja kipova koji simboliziraju "eksploataciju čovjeka po čovjeku" referirala i Gabi Fechtner, predsjednica Marksističko-lenjinističke stranke u Gelsenkirchenu:

– Vrijeme za spomenike rasistima, antisemitima, fašistima, antikomunistima i drugim reliktima prošlosti je jasno prošlo – poručila je Fechtner, dok je njezin prethodnik na mjestu čelnika MLDP-a Stefan Engel za Radio Slobodnu Europu izjavio da će stranka uskoro postaviti kip Karla Marxa, koji će stajati pored Lenjinova kipa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. rujan 2020 13:42