StoryEditorOCM
SvijetSADA JE OZBILJNO

Njemačka, Švedska i Češka pripremaju se za rat u Europi: ‘Moramo pripremiti i vojsku i građane na najgoru opciju!‘

Piše Antonija Handabaka/JL
11. siječnja 2024. - 15:25

Snažno naoružavanje Rusije i sve veći pesimizam oko ishoda rata u Ukrajini bili su razlozi da švedski ministar za civilnu obranu, a potom i zapovjednik oružanih snaga upozore Šveđane da postoji ozbiljna mogućnost da Švedska završi u ratu. "Ne možemo samo reći da je situacija jako ozbiljna, građani moraju shvatiti što to točno znači", poručio je Micael Bydén, zapovjednik vojske tradicionalno neutralne Švedske koji je na tom položaju posljednjih devet godina. Bilo je to dovoljno da se današnje domaće vijesti u Švedskoj vrte oko toga kako se pripremiti za rat, da savjete o kriznom shoppingu podijele neki političari i da vodeći dnevnik Dagens Nyheter odluči na dva mjeseca otključati sve sadržaje na svojem portalu. "Odluku smo donijeli jer smatramo da to zahtjeva sigurnosna situacija, poručila je glavna urednica.

Vodeći švedski dužnosnici zaduženi za obranu i sigurnost nisu jedini koji u posljednje vrijeme upozoravaju da bi se Europa mogla naći u velikom ratu. Prije nešto više od dva mjeseca istu je poruku poslao njemački ministar obrane Boris Pistorius. Rusko-ukrajinski rat povijesna je prekretnica za Njemačku, ocijenio je krajem studenog ministar obrane države koja je od Drugog svjetskog rata stalno držala kočnicu na naoružavanju. No, onda su nakon događaja na istoku Europe i najveći politički pacifisti poput Annalene Baerbock podignuli ruku za dodatnih stotinu milijardi eura za vojni budžet. "Njemačko društvo i vojska trebali bi biti spremni za potencijalni rat na teritoriju Europe", poručio je Pistorius.

image
Ronny Hartmann/Afp

"Moramo biti spremni na obranu i moramo za to pripremiti našu vojsku i građane", naglasio je ministar iz redova socijaldemokrata, prenosi Jutarnji list.

Karel Řehka, zapovjednik češke vojske, slično je govorio u prosincu. Řehka je rekao da se češke oružane snage moraju pripremiti za rat s Rusijom. Nužno je početi s opsežnim naoružavanjem i obukom vojske, rekao je on kada je češka vlada pred Božić prihvatila Koncept za razvoj čeških oružanih snaga do 2035. godine. Stav je češke vlade da je jedini način za prevenciju sukoba vojna doktrina odvraćanja Rusije od rata. "Mi se sada prilagođavamo novoj sigurnosnoj situaciji. Ruski napad na Ukrajinu 2022. godine srušio je iluzije o vječnom miru i razdoblju dugog upozorenja. Mi revidiramo obrambene planove i analiziramo iskustvo s ukrajinskog bojišta", napisao je Řehka u uvodu svojeg priopćenja o novom konceptu.

Prema njemu, vojska se unutar nekoliko godina mora naoružati modernom tehnologijom i obučiti svoje vojnike. "Moramo se pripremiti za najteži scenarij, a to je opsežni, intenzivni rat s tehnološki naprednim neprijateljem koji posjeduje nuklearno naoružanje. I moramo to učiniti brzo", napisao je Řehka.

Češka ministrica obrane Jana Černochová rekla je da će modernizacija vojske biti podijeljena na dva dijela. Prvi se dio odnosi na razdoblje do 2030. godine kada se očekuje značajno povećanje ulaganja u vojsku. "Umjesto dosadašnjih 20 posto, obrana će uložiti do 60 posto vojnog proračuna na nove tehnologije i opremu", rekla je Černochová.

image
Ronny Hartmann/Afp

U intervjuu za njemačke novine Welt am Sonntag, Pistorius je upozorio da će ruska prijetnja Europi rasti do kraja desetljeća. Prema njegovu mišljenju, vremenski prozor za djelovanje je između pet i osam godina i zato je Pistorius pozvao europske zemlje da ojačaju svoje obrambene industrije i prilagode se geopolitičkim pomacima. Ministar je upozorio da Europska Unija mora djelovati, posebice zato što postoji mogućnost da će se smanjiti angažman Sjedinjenih Država na Starom kontinentu. Washington pozornost upravlja na Pacifik, a Europa će se morati sama pobrinuti za svoju sigurnost, ne računajući na američki kišobran. Bundestag je nakon napada na Ukrajinu prihvatio osnivanje posebnog vojnog fonda sa stotinu milijardi eura za vojsku.

Da potencijalno stižu olovna vremena signalizirala je i nedavna objava vijesti da je Donald Trump, koji bi se mogao vratiti u Bijelu kuću, u razgovoru s europskim čelnicima izrazio nesklonost vojnom pomaganju SAD-a Europi. Trump je, tvrde europski diplomati, rekao da je NATO mrtav te da mu EU duguje stotine milijardi za vojnu podršku. "Moramo ozbiljno shvatiti rusku prijetnju za Baltičke države, Gruziju i Moldaviju. To nije samo zveckanje oružjem. Do kraja ovog desetljeća mogli bismo se suočiti s raznim opasnostima", izjavio je prije toga Pistorius, podsjeća Jutarnji list.

image
Nana Ehlers/Afp

Upozorenja švedskih čelnika ozbiljno su shvatili Šveđani. Njihovi mediji izvještavaju o naglom porastu kupovine proizvoda za osobnu obranu i slučaj rata. Dio švedskih političara, među kojima i bivša premijerka Magdalena Andersson, kritizirali su najnovije izjave kolega navodeći da su pretjerali s plašenjem građana. "Situacija je ozbiljna, ali rat nam nije još pred vratima", poručila je političarka iz redova socijaldemokrata.

Međutim i finski vojni ataše u Švedskoj smatra da su Šveđani suviše uljuljkani i tvrdi da je finsko društvo mnogo spremnije za mogućnost rata i da se o tome naveliko već raspravlja u javnom prostoru.

I u njemačkoj javnosti čula su se ublažavanja poruke i primjedbe protiv plašenja građana. Međutim, realnost je da se europske zemlje ubrzano naoružavaju i pripremaju svoje vojske pokazujući time da su u svakom slučaju svjesne nepredvidljivosti trenutačne svjetske geopolitike.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. travanj 2024 00:29