Njemačkoj saveznoj koalicijskoj vladi CDU-SPD sprema se prava "savršena oluja". Njemačka je "duboko razočarana" izbornom pobjedom krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) u saveznoj državi Saska-Anhalt, a što je otvoreno priznao i kancelar Friedrich Merz. U ponedjeljak je kancelar obećao promjenu kursa kako bi njegova vlada ponovno stekla "simpatije javnosti", no istodobno je priznao da se to ne može postići preko noći. Njegov novi problem je, međutim, već iza prvog ugla: izbori u saveznim državama Mecklenburg-Zapadno Pomorje i okrug Berlin održavaju se za samo 11 dana. A AfD se ambiciozno sprema i tamo iskoristiti sadašnji povoljan vjetar, uvjereni da je posvuda kucnuo njihov čas.
"Ispravite svoj kurs ili ćemo imati još više kaosa na ovim sljedećim regionalnim izborima", upozorila je zastupnica Zelenih Claudia Müller u utorak saveznu vladu s plenarne sjednice Bundestaga. "Katastrofa u Saskoj-Anhaltu pokazuje da su vaše aktualne politike društvena katastrofa i da je ova koalicija iscrpila svoj potencijal. Koliko će dugo CDU tolerirati kancelara koji ih svjesno potapa?" upitao je parlamentarnu većinu i Dietmar Bartsch, predstavnik postkomunističke ljevice, stranke Die Linke.
Krajnja desnica u Njemačkoj pretpostavlja da se posvuda srušio zaštitni zid drugih stranaka koji ih je dosad sprječavao da dođu na vlast, te osokoljeni time spremaju nove ambiciozne juriše. U Saskoj-Anhaltu radikalima su nedostajala samo tri mjesta za apsolutnu većinu, koja će vjerojatno nadoknaditi koalicijom sa samoprozvanim nacionalistima-ljevičarima iz stranke BSW te dobiti prvog regionalnog premijera. AfD se za početak nada ponoviti taj uspjeh i 20. rujna, barem na izborima u istočnoj saveznoj državi Mecklenburg-Zapadno Pomorje.
Ankete pokazuju da AfD svakako pobjeđuje i u ovoj saveznoj državi, premda su daleko od 43% glasova koje su osvojili u Saskoj-Anhaltu. Najnovije istraživanje javne televizije NDR daje im oko 35% glasova, a odmah potom ih slijedi SPD, na čelu s Manuelom Schwesig, aktualnom regionalnom premijerkom. Socijaldemokrati imaju prednost potencijalnog formiranja većine s dvije stranke koje su prema AfD-u već provodile "sanitarni kordon": CDU-om i Die Linke. No i AfD u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju cilja na težak, ali nipošto i nemoguć potez: planiraju povećati svoju podršku iznad 40% i pomoći da BSW uđe u regionalni parlament. To bi bilo zapravo čisto repliciranje izbornog rezultata iz Saske-Anhalta, a na ruku im ide i što se BSW kreće blizu praga od 5 posto.
Pobjeda AfD-a u Berlinu daleko je od osvajanja vlasti i izvršnih funkcija, no značila bi da će i tamo postati stranka s najviše glasova. Dvije ankete koje su u rujnu objavili državni javni emiter RBB i novine Bild daju ovoj krajnjoj desnici 18% glasova i u glavnom gradu, samo dva boda iza CDU-a, koji trenutno vodi i regionalnu vladu i u anketama o popularnosti. Ostale stranke koje čine politički "sanitarni kordon" imaju, međutim, otprilike slične postotke: Die Linke (Ljevica) 19%, a Zeleni i SPD po 15 posto. Već se zato pretpostavlja da će u glavnom gradu stranke ljevice lako moći formirati svoju koalicijsku vladu, ali AfD bi mogao izvući iznenađujuću pobjedu u postocima, te srušiti s prvog mjesta u popularnosti CDU. CDU će vjerojatno tamo izgubiti i pokrajinsku vladu, a što bi im bila druga savezna država u kojoj će se oprostiti od vlasti u samo mjesec dana.
Sve ovo će kumulativno dodatno pojačati politički pritisak na Friedricha Merza i saveznu koaliciju, a on ni sad nije baš mali. Ne samo da oporbene stranke poput Die Linkea već pozivaju Merza na ostavku, već i glavni nacionalni mediji naveliko pronose tezu kako je kancelar osuđen na propast. Anketa koju je objavio anketni centar INSA, a prenio Bild, daje kršćanskim demokratima najgoru podršku u zadnjih dosta godina, spuštajući je ispod granice od 20 posto. Istodobno, a prema istoj istraživačkoj agenciji, AfD je vodeća stranka po popularnosti u Njemačkoj i uživa 29 posto potpore.
U utorak je i prvi glas unutar CDU-a javno pozvao na Merzovu smjenu. Tino Schomann, potpredsjednik stranke u Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju, rekao je za javnu televiziju kako CDU-u treba vođa koji "pokazuje empatiju, kredibilitet i snagu, a Merz se pokazao nesposobnim za to, kao i za ujedinjenje zemlje". Savezni kancelar Merz je prethodnoga dana, nakon pobjede AfD-a u Saskoj, izjavio kako nema namjeru dati ostavku.
U slučaju nepovratne krize unutar CDU-a, Hendrik Wüst je vodeći kandidat za Merzova nasljednika. Wüst je premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije, najveće i ekonomski najrazvijenije njemačke savezne države, te je nedavno iznenadio mnoge odstupivši od službene linije svoje stranke u raspravi o zabrani AfD-a. Socijaldemokrati, Zeleni i Die Linke podržavaju glasovanje u Bundestagu o upućivanju zahtjeva Ustavnom sudu za zabranu AfD-a kao organizacije koja evidentno podriva demokratski poredak i Ustav. Za ovu odluku dovoljna je jednostavna parlamentarna većina, no Merzov CDU se protivi tome, tvrdeći da će to samo potaknuti narativ krajnje desnice o elitama i njima kao žrtvi. Wüst je tom prilikom dao izjavu u kojoj odstupa od službenog narativa te predlaže stvaranje stručne komisije sastavljene od članova savezne vlade, regionalnih vlada i obavještajnih službi kako bi donijeli ispravnu odluku o AfD-u ili razmotrili neke druge mjere. "Zabrana stranke je krajnja opcija, no moraju se svakako razmotriti sve moguće pravne posljedice puštanja na vlast rušitelja Ustava", rekao je tom prilikom Wüst, ostavljajući dojam mogućega šefa demokršćanske stranke koji ne kani biti pasivan promatrač obnove populističkog neonacizma. A s obzirom na njemačku povijest – svojedobni njemački konzervativci predvođeni Fransom von Papenom i Alfredom Hugenbergom tridesetih su nagovorili njemačkog predsjednika Hindeburga da imenuje Hitlera kancelarom nadajući se da će ga moći kontrolirati – to nije nimalo zanemariva vrlina.
Koalicija između CDU-a i njegovih bavarskih sestara CSU-a i SPD-a na saveznoj razini također jako pati od unutarnje nestabilnosti zbog načina na koji se nosi s napadima krajnje desnice. Socijaldemokrati su u utorak priznali da su neke reforme koje su dogovorile tri vladajuće stranke nepopularne i da ih trebaju povući. Javno su zatražili obustavu zakona za ukidanje prijevremenog umirovljenja u dobi od 63 godine, a također žele otkazati i socijalne rezove u uslugama kućne njege i u zdravstvenom sustavu. Merz i dalje slijepo inzistira na ovim nepopularnim mjerama tvrdeći da bi odustajanjem bio ugrožen kontinuitet vlade.
Predstojeći izbori u dvije njemačke savezne države utječu i na pregovore o formiranju vlasti u Saskoj-Anhaltu, odnedavnoj utvrdi AfD-a. AfD šalje pomiješane signale o tome kako će formirati vladu: njihov premijerski kandidat Ulrich Siegmund upozorio je da se neće pomaknuti ni za centimetar od provedbe svog programa, posebno u pogledu ukidanja pomoći migrantima i javne sigurnosti. Kandidat AfD-a ne želi manjinsku vladu i poziva potencijalne žetone, tj. prebjege iz drugih stranaka, da se pridruže njegovu projektu. Populistička ljevičarska stranka BSW ima pet zastupnika u regionalnom parlamentu, ali za Siegmundovu premijersku poziciju čas bi glasali, a čas bi ga samo manjinski poduprli suzdržavanjem od glasovanja protiv. To su, međutim, samo manevri kojima hine distancu od suparnika koji traži istu stvar kao i oni: glasove protiv establišmenta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....