StoryEditor
SvijetMOJ ROBOT MOJ IZBOR

Nevjerojatno otkriće: sićušni Pac-Man roboti stvoreni od stanica afričke žabe se počeli sami razmnožavati! Prolaze trudnoću pa ispljunu potomka kroz ‘usta‘

Piše Marin Prvan
6. prosinca 2021. - 14:51

Znanstvenici u SAD-u su objavili da se prvi 'živi roboti' dizajnirani od umjetne inteligencije, ksenoboti, sada mogu sami umnožavati. To je zapanjujuće otkriće, ali koje su njegove potencijalne prednosti i rizici?

Tim istraživača sa Sveučilišta Vermont, Tufts i Harvard stvorio je robote koji se mogu auto-replicirati u potpuno novom procesu biološkog razmnožavanja. Ksenoboti su prvotno nastali 2020. od embrionalnih stanica afričke kandžaste žabe. No, uz pomoć umjetne inteligencije, znanstvenici su nedavno otkrili da ovi sićušni računalno dizajnirani organizmi mogu putovati, skupljati stanice (labave matične stanice) i sastavljati vlastite ksenobote unutar sebe. Nakon razdoblja 'trudnoće' od nekoliko dana u svojim 'ustima', novi Xenoboti izgledaju i ponašaju se baš kao i njihovi 'roditelji' - a mogu se replicirati i do beskonačnosti.

'Ljudi su dosta dugo mislili da smo spoznali sve načine na koje se život može reproducirati ili replicirati. Ali ovo je nešto što nikada prije nije viđeno', s oduševljenjem je komentirao dr. Douglas Blackiston, viši znanstvenik na Sveučilištu Tufts.

Tim je bio očaran kada je vidio da su bio-botovi dizajnirani umjetnom inteligencijom sposobni za jednostavne zadatke, ali su bili pozitivno šokirani kad su vidjeli da su ubrzo pronašli način za spontanu reprodukciju. Čini se da genom, kada je oslobođen od prirodnog dizajna da postane žaba, traži proaktivan novi način procvata. Čini se da je plastičnost puteva do preživljavanja kodirana u srži samih stanica. Uključujući, prema timu, 'kolektivnu inteligenciju'.

Vodeći autor studije, dr. Sam Kriegman, govorio je o znamenitosti projekta: 'Nijedna životinja ili biljka poznata znanosti ne replicira se na ovaj način', prenosi RT.

Projekt je zahtijevao pomoć AI (umjetna inteligencija) programa u UVM-ovom Vermont Advanced Computing Core. Ovaj AI testirao je milijarde oblika tijela u simulaciji s 'evolucijskim algoritmom' u nastojanju da pronađe onaj koji bi omogućio stanicama da budu učinkovitije u onome što nazivaju 'kinematičkom' replikacijom, što je prije promatrano samo na molekularnoj razini, i nikad prije na staničnoj. AI se odlučio na konačni oblik koji izuzetno nalikuje video igrici 'Pac-Man'.

'S pravim dizajnom - spontano će se sami replicirati', kaže dr. Josh Bongard, informatičar sa Sveučilišta Vermont koji je suvoditelj istraživanja.

Ovo je ključ onoga što se čini kao najveći znanstveni proboj ovog eksperimenta: očita varijacija mogućnosti unutar jednostavnih pojedinačnih stanica. Oni će usvojiti obrasce koji prate ponašanje složenijih organizama s nekim jednostavnim podešavanjem (u ovom slučaju, upućivanjem stanica da usvoje usta pac-mana). Odjednom se razmnožavaju. Ovo otkriće ima značajnu primjenu na biologiju, evoluciju, kemiju, inženjerstvo, informatiku i još mnogo toga.

Citat iz Jurskog parka kaže: ‘Život pronalazi put.’ Ili, kako je prikladnije citirano u samoj studiji: 'život ima iznenađujuća ponašanja tik ispod površine, koja čekaju da budu otkrivena.'

Mogućnosti varijacija, ili složenost sposobnosti koje je moguće programirati, čine se ogromnim i nevjerovatnim novim poljem inženjeringa. Bongard to komentira: 'Otkrili smo da postoji ovaj dosad nepoznat prostor unutar organizama ili živih sustava, i to golem prostor.'

image
Josh Bongard
youtube screenshot

Dakle, što bi još ksenobot mogao, s jednostavnim izmjenama, izvršavati? Koje su moguće primjene za nas ljude? Kao i obično, to je mač s dvije oštrice: potencijalne pozitivne strane su značajne, ali takva obećanja ujedno nose i veliki rizik. Ipak, ekipa se nada najboljemu.

Bongard vjeruje da pandemije ili oštećenja ekosustava predstavljaju veći rizik od njihovog otkrića. U vezi covid cjepiva kaže: 'Ovo je idealan sustav u kojem se proučavaju sustavi koji se samorepliciraju. Imamo moralni imperativ razumjeti uvjete pod kojima ga možemo kontrolirati, usmjeravati, gasiti, preuveličavati... Brzina kojom smo sposobni proizvesti rješenja jako je važna. Ako možemo razviti tehnologije, učeći od ksenobota, s kojima možemo trenutno reći AI-u: 'Trebamo biološki alat koji radi X i Y i potiskuje Z' - to bi moglo biti vrlo korisno. Danas to traje izuzetno dugo.'

Predlaže i neke druge primjene: 'Korištenje živih strojeva za izvlačenje mikroplastike iz vodenih putova ili izgradnju novih lijekova... Moramo stvoriti tehnološka rješenja koja rastu istom brzinom kao i izazovi s kojima se suočavamo.'

Iako je zabrinjavajuće promišljati da su čovječanstvo i priroda uključeni u utrku u neprestalnih problema i rješenja, čini se da bi istraživanje moglo imati implikacije i na regenerativnu medicinu. Ako ovim procesom možemo reći stanicama kako se ponašati, onda je moguće utjecati na urođene mane, traumatske ozljede, rak i starenje.

I opet, rizik se podrazumijeva. Ako želite napuniti ocean samoreplicirajućim alatom za čišćenje mikroplastike, možete li doista ikada biti 100 posto sigurni da neće biti nepredvidivih štetnih učinaka? Uvođenje 'organizama rješavača' pokušano je u prošlosti - često imajući poguban učinak tako što je 'rješenje' postalo opasnije od problema kojeg je trebalo riješiti.

Bez obzira na to, imamo potencijalnu novu sjajnu tehnologiju: biološki alat koji se može oblikovati za određeni zadatak. Naravno, postoje problematične varijante samopoboljšanja ili samostvaranja autonomnih strojeva. Čudesna rješenja događaju se vrlo rijetko, jer priroda preferira cjenkanje, a sa svakim stupnjem evolucije pojavljuju se novi problemi i nove prednosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. svibanj 2022 14:12