StoryEditor
SvijetNOVI RAT NA POMOLU?

Krene li NATO u rat sa Sirijom, ide i Hrvatska; Turska zatražila hitni sastanak Sjevernoatlantskog vijeća

Piše PSD.
4. listopada 2012. - 19:35
POPODNE

Teoretski bi se Hrvatska, kao i sve ostale članice NATO-a, uskoro mogla formalno naći u ratu sa Sirijom ako Turska eventualno zatraži aktiviranje članka 5 Ugovora NATO-a, prema kojemu se napad na jednu državu smatra napadom na sve članice i tada je svaka dužna pomoći savezniku koji je napadnut, javlja Jutarnji.hr.

Sirija je bombardirala ciljeve na turskom teritoriju gdje je život izgubilo i nekoliko civila. Turska je kao odgovor na taj napad bombardirala ciljeve na teritoriju Sirije, što je najveća dosadašnja eskalacija sukoba između dviju država.

Kao rezultat novonastale situacije Turska je zatražila hitni sastanak Sjevernoatlantskog vijeća, najvišeg političkog tijela NATO-a, pozivajući se na članak 4 NATO-ova Temeljnog ugovora. Taj se članak odnosi na pravo svake članice da sazove konzultacije unutar NATO-a kada smatra da je ugrožena njezina teritorijalna cjelovitost i nacionalna sigurnost. Taj izvanredni sastanak Vijeća NATO-a održan je u srijedu kasno navečer i rezultirao je samo priopćenjem kojim NATO pruža punu podršku Turskoj.

Turska prekinula granatiranje Sirije

Topnička paljba koju je turska vojska osula po položajima sirijskih snaga kao odgovor na bombardiranje turskog mjesta Akcakalea uz granicu sa Sirijom dan ranije, prekinuta je tijekom dana, doznaje se od mjesnog sigurnosnog izvora.

Nakon prvog turskog protuudara u satima nakon sirijskog napada, turska vojska je u četvrtak u zoru nastavila granatiranje do 8.00 sati po srednjoeuropskom vremenu, dodao je za agenciju France Presse taj izvor koji nije htio otkriti identitet.

Stanovnici Akcakalea, kojih je pet poginulo a desetak ranjeno u sirijskom bombardiranju, potvrdili su za AFP da su turski topovi raspoređeni duž granice umuknuli tijekom jutra. "Tursko granatiranje nije neprekidno. Ono se događa i događat će se po potrebi", rekao je nešto ranije jedan turski dužnosnik.

Na meti turskih topova bilo je područje oko sirijskog graničnog prijelaza Tal al-Abiada, napose položaji snaga odanih sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu u Rasm al-Gazalu. Po informacijama Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR), u turskom vojnom protuudaru poginulo je "više sirijskih vojnika".

Turski parlament je u četvrtak prihvatio dokument kojim odobrava turskim snagama da vojno interveniraju u Siriji, ali vlada u Ankari tvrdi da ne želi rat sa susjedom kojeg je međunarodna zajednica jednoglasno osudila.

H

JUTROS

Turska vojska u četvrtak je ponovo topničkom vatrom napala ciljeve snaga sirijskog režima u području Tel Abjada, deset kilometara unutar sirijskog teritorija, objavili su turski sigurnosni izvori.

Turski topnički napadi počeli su u srijedu i bili su odgovor na minobacačku granatu ispaljenu sa sirijskog teritorija na turski pogranični grad Akcakale u kojem je poginulo pet turskih civila. Granata je ispaljena s područja Tel Abjada u kojem se nalaze snage odane Bašaru al-Asadu. U prvom valu turskih topničkih napada poginulo je nekoliko sirijskih vojnika, objavili su tamošnji izvori.

U srijedu navečer održan je u Bruxellesu hitan sastanak veleposlanika NATO-a na turski zahtjev.

"Bombardiranje predstavlja razlog za najveću zabrinutost svih članica koje snažno osuđuju takav postupak. Naš savez čvrsto stoji uz Tursku i zahtijeva hitan prestanak agresivnih poteza protiv našeg saveznika, te poziva sirijski režim na prestanak očitog kršenja međunarodnih zakona", stoji u izjavi NATO-a nakon sastanka, održanog u skladu s člankom 4. Povelje NATO-a koji poziva na konzultacije kada zemlja članica smatra da je ugrožen njezin teritorijalni integritet i politička neovisnost.

"Naše oružane snage u pograničnom području odgovorile su na taj gnusan napad u skladu s pravilima djelovanja, topničkom vatrom na radarski određena mjesta u Siriji", izjavio je u srijedu navečer turski premijer Recep Tayyip Erdogan. "Turska nikada neće bez odgovora ostaviti takve provokacije sirijskog režima protiv naše nacionalne sigurnosti".

Turska je zatražila i da Vijeće sigurnosti "poduzme nužne korake" kako bi se zaustavila sirijska "agresija" na turski teritorij.

Sirija je priopćila da istražuje tko stoji iza napada. Ministar informiranja Omran Zoabi izrazio je sućut turskom narodu i pozvao na suzdržanost, rekavši da njegova zemlja poštuje suverenitet susjednih zemalja.

Ovo je dosad najveća eskalacija prekograničnih napetosti tijekom 18-mjesečna ustanka protiv sirijskog režima Bašara al-Asada.

NATO i Pentagon podržali Tursku


Iz sjedišta NATO saveza stigao je zahtjev za hitnom obustavom "agresivnih poteza" prema njezinoj članici Turskoj kao odgovor na sirijski napad u srijedu u kojemu je poginulo petero turskih civila.

"Bombardiranje predstavlja razlog za najveću zabrinutost svih članica koje snažno osuđuju takav postupak. Naš savez čvrsto stoji uz Tursku i zahtijeva hitan prestanak agresivnih poteza protiv našeg saveznika, te poziva sirijski režim na prestanak očitog kršenja međunarodnih zakona", stoji u izjavi NATO-a nakon sastanka veleposlanika NATO-a održanog u srijedu navečer na turski zahtjev.

Turska je dobila podršku i iz Pentagona.

"Ovo je još jedan primjer izopačenog ponašanja sirijskog režima i pokazatelj zašto mora otići. Žalimo za izgubljenim životima u Turskoj, našem jakom savezniku", kazao je glasnogovornik Pentagona George Little.

SINOĆ

Turska vojska napala je u srijedu ciljeve u Siriji odgovarajući na minobacački napad sa sirijskog teritorija u kojemu je ubijeno petero turskih civla, rekao je u izjavi ured turskog premijera Tayypa Erdogana, dok je u Bruxellesu istodobno počeo hitan sastanak veleposlanika NATO-a na turski zahtjev.

"Naše oružane snage u pograničnom području odgovorile su na taj gnjusan napad u skladu s pravilima djelovanja, topničkom vatrom na radarski određena mjesta u Siriji", kaže se u Erdoganovoj izjavi. "Turska nikada neće bez odgovora ostaviti takve provokacije sirijskog režima protiv naše nacionalne sigurnosti".




Ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu o incidentu telefonom je razgovarao s glavnim tajnikom Ban Ki-moonom i ministrima vanjskih poslova nekoliko članica Vijeća sigurnosti, kaže se u izjavi.

Davutoglu se također s glavnim tajnikom NATO saveza Andersom Foghom Rasmussenom dogovorio o potrebi sazivanja izvanrednog sastanka veleposlanika NATO-a. Sastanak se odvija pod člankom 4. Povelje NATO-a koji poziva na konzultacije kada zemlja članica smatra da je ugrožen njezin teritorijalni integritet i politička neovisnost. Sastanak je počeo iza 21.30 sati u sjedištu NATO-a.

H
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

01. ožujak 2021 02:33