Što biste napravili kada bi se dogodilo ono najgore? Gdje biste potražili utočište? U koju zemlju biste pobjegli?
Upravo su objavljeni rezultati prvog istraživanje koje analizira koja su mjesta otpornija na posljedice nuklearnog rata, udara objekata bliskih Zemlji, velikih vulkanskih erupcija, velikih kibernetičkih napada, elektromagnetskog impulsa velike visine, geomagnetskih oluja i pandemija.
Istraživanje pokazuje da ne postoji mjesto na Zemlji koje je otporno na sve vrste globalnih katastrofalnih rizika.
No ova znanstvena studija objavljena u Global Challenges donosi zanimljiv odgovor na pitanje koja se država izdvaja kao najotpornija na širok raspon globalnih katastrofa. To je Australija.
Istraživači su, dakle, analizirali stotine znanstvenih radova i izvješća o globalnim katastrofalnim rizicima. Promatrali su što bi se događalo u slučaju nuklearnog rata, velikih vulkanskih erupcija, udara objekta iz svemira, velikih kibernetičkih napada, geomagnetskih oluja, elektromagnetskih impulsa i pandemija.
Njihov je zaključak prilično zanimljiv: Australija je jedina država koju su u pregledanoj literaturi izravno prepoznali kao otpornu na sva tri glavna puta kojima bi globalna katastrofa mogla pogoditi društvo. A zašto baš Australija? Prije svega zbog svoje izoliranosti. Kao golemi otok, Australija bi se u slučaju globalne krize relativno lako mogla izolirati od ostatka svijeta.
No geografija nije jedini razlog. Australija ima veliku proizvodnju hrane, vlastite izvore energije, snažnu industriju i rudarski sektor, a riječ je i o bogatoj i relativno stabilnoj demokraciji. Sve to povećava sposobnost države da nastavi funkcionirati čak i ako se međunarodni sustavi počnu urušavati.
Tri skupine rizika
Znanstvenici su rizike podijelili u tri glavne skupine.
Prva obuhvaća katastrofe koje bi mogle naglo smanjiti količinu Sunčeve svjetlosti, primjerice nuklearnu zimu, golemi vulkanski izbačaj ili udar asteroida. Druga se odnosi na gubitak ključne infrastrukture, a to je nestanak električne energije, prekid prometa i proizvodnje hrane, velike kibernetičke napade ili geomagnetske oluje.
Treća su globalni biološki rizici, odnosno pandemije i drugi biološki događaji koji bi mogli prouzročiti masovne žrtve i ozbiljan poremećaj društva.
Pa iako je Australija proglašena najotpornijom, znanstvenici upozoravaju da ni ona nije sigurno utočište. Njezina izoliranost istodobno je i prednost i slabost. Australija i dalje ovisi o međunarodnoj trgovini za neke ključne proizvode, među kojima su gorivo, lijekovi i gnojiva. Ako bi globalna trgovina potpuno stala, upravo bi to mogla biti jedna od njezinih najvećih ranjivosti.
Zato autori studije naglašavaju da zapravo "nema mjesta za skrivanje” od svih globalnih katastrofalnih rizika.
Nakon Australije, među državama koje se često navode kao posebno otporne su Novi Zeland i Japan, a zatim Švicarska i Argentina. No svaka od njih ima vlastite slabosti.
Australija je zanimljiva i iz hrvatske perspektive. Prema podacima australskog Zavoda za statistiku iz popisa stanovništva 2021., u Australiji je živjelo 43.302 ljudi rođenih u Hrvatskoj. No hrvatska zajednica ondje puno je veća ako se računaju i Australci hrvatskog podrijetla, uključujući potomke hrvatskih iseljenika. Prema podacima istog popisa, 164.362 osobe navele su hrvatsko podrijetlo.
Najviše ih živi u Melbournu, pa Sidneyu.
Dakle, ako bi se jednog dana doista dogodio globalni scenarij "svega najgoreg”, među potencijalno najotpornijim državama na svijetu našla bi se upravo ona u kojoj već generacijama živi više od 160 tisuća ljudi hrvatskog podrijetla.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....