Nadzor telefona, praćenje, tajno snimanje i medijsko objavljivanje privatnih podataka, prema pisanju srpskog magazina Radar, nisu samo sredstva za praćenje pojedinaca. Njihova je šira svrha, tvrde sugovornici tog medija, kompromitirati protivnike vlasti, zastrašiti određene društvene skupine i na kraju stvoriti osjećaj da se političke i društvene promjene ne mogu izboriti.
U tekstu objavljenom na portalu Nova S, novinari magazina Radar upozoravaju na upotrebu sofisticiranih programa za nadzor komunikacija protiv studentskih aktivista i oporbenih predstavnika u Srbiji. Posebno se spominju Pegasus izraelske kompanije NSO Group te NoviSpy, program domaće proizvodnje.
Sugovornici Radara smatraju da Pegasus nije dovoljno opisati tek kao špijunski softver. Po njihovoj interpretaciji, riječ je o sofisticiranom kibernetičkom alatu koji može zahvatiti gotovo cjelokupan digitalni život osobe čiji je telefon kompromitiran: aktualne i ranije poruke, datoteke, kontakte, sadržaj zaslona, mikrofon i kameru uređaja.
Prikupljanje cijelog digitalnog života
Za razliku od zakonski odobrenog presretanja konkretne komunikacije, koje bi trebalo imati jasnu svrhu, vremensko ograničenje i sudski nalog, takav softver, upozorava bivši pripadnik sigurnosnog sektora kojeg citira Radar, može omogućiti znatno širi i dublji prodor u privatnost.
Prema njegovim navodima, cilj nije nužno samo pročitati jednu poruku ili pratiti poziv osumnjičene osobe. Zlonamjerni program može preuzeti uređaj i omogućiti pristup njegovoj memoriji te podacima u stvarnom vremenu. U praksi se, tvrdi taj izvor, osobito koristi kontinuirano snimanje zaslona, čime se mogu zaobići enkripcije aplikacija: umjesto pokušaja proboja zaštićenog razgovora, prati se sadržaj koji korisnik već vidi na zaslonu.
Prikupljeni se podaci zatim, prema tom objašnjenju, mogu poslati na unaprijed određen server kada se telefon spoji na Wi-Fi mrežu. Time se smanjuje mogućnost da korisnik posumnja da se nešto događa zbog povećane potrošnje mobilnog interneta. Radar navodi i da za instalaciju takvih programa nije nužna suradnja mobilnog operatera, uspoređujući taj model s uporabom IMSI catchera, odnosno lažnih baznih stanica koje mogu imitirati mobilnu mrežu.
Autori teksta takav sustav nadzora opisuju izrazom „snajper na sačmarici“: radi se o preciznom odabiru meta, ali i o iznimno širokom zahvatu u njihov privatni život. Osim praćenja komunikacije radi otkrivanja planova političkih protivnika, ističu, prikupljeni materijal može se iskoristiti za pritisak, ucjene, diskreditaciju i zastrašivanje. Naime, mogu se saznati je li netko gay, vara li ženu ili muža, koliko ima novca na računu, gdje putuje...
Četrnaest targetiranih telefona
Studentska je organizacija, uz pomoć organizacija koje se bave digitalnom sigurnošću, prošlog tjedna objavila da je 14 telefona osoba povezanih sa studentskim pokretom bilo meta malvera Pegasus i NoviSpy. Prema Radaru, vijest je privukla interes međunarodnih medija i organizacija za zaštitu digitalnih prava.
Jedan od najistaknutijih slučajeva je onaj studentice Jelene Kontić. Radar piše da je njezin slučaj prvi dokumentirani napad novijom verzijom Pegasusa u svijetu tijekom 2026. godine. Kontić je 14. svibnja primila Appleovu obavijest na telefonu, a prethodno i poruku e-poštom, o mogućem ciljanom napadu.
Nakon toga se obratila Share fondaciji, gdje je analiziran njezin uređaj. Prema navodima iz teksta, provjera je utvrdila tragove instalacije Pegasusa krajem 2025. ili početkom 2026. godine. Telefon je potom poslan Citizen Labu pri Sveučilištu u Torontu, koji je, prema tvrdnji Radara, također potvrdio "infekciju". Program je, navodi se, u uređaj ušao preko Appleova servisa iMessage, bez potrebe da korisnica klikne na poveznicu ili otvori zaraženu datoteku.
Na Kontićinu je telefonu pronađeno više od tisuću snimki zaslona. Ona je za Radar rekla da je njezin telefon stalno uz nju, dijelom i zbog zdravstvenih razloga, jer ga koristi za dijagnostiku i praćenje stanja. Tvrdi da nikada nije bila uhićena niti privedena, kao ni da nije ostavljala uređaj bez nadzora.
Kontić smatra da napad ima veze s njezinim angažmanom u inicijativi „Student u svakom selu“, kampanji koja je uključivala postavljanje štandova, prikupljanje podrške i povezivanje sa zborovima građana. Navela je kako je studentska organizacija od lipnja provela 230 akcija te upozorila da kompromitacija ne ugrožava samo vlasnika telefona, nego i sve ljude s kojima je ta osoba komunicirala.
Politički kontekst i osporavanja
Radar navodi da su se slični slučajevi Pegasusa ranije povezivali s oporbenim političarima, među kojima spominje Radomira Lazovića iz Zeleno-lijevog fronta i Mariniku Tepić iz Stranke slobode i pravde. Prema sugovornicima medija, intenzitet digitalnog nadzora navodno raste u politički osjetljivim razdobljima, posebno tijekom velikih prosvjeda, pred izborne procese, objavu istraživačkih priča ili istrage povezane s korupcijom.
Andrijana Ristić iz Share fondacije rekla je za Radar da je ovaj noviji val slučajeva forenzički teže povezati s konkretnim institucijama nego što je to bilo 2024. godine. Tada je, navodi, pronađena IP adresa poslužitelja povezana s BIA-om (srpskom tajnom službom pod kontrolom Aleksandra Vučića), dok su u novijim analizama stručnjaci pronašli IP adresu, ali bez izravne potvrde veze s MUP-om ili "Bezbednosno-informativnom agencijom".
Ristić je također istaknula da se, prema okolnostima i profilima pogođenih osoba, vremenski okvir napada preklapa s izbornim procesom. BIA je, sasvim očekivano, 3. rujna odbacila navode globalnih organizacija, među kojima se u tekstu spominju Citizen Lab i Amnesty International. Agencija je priopćila da radi isključivo u skladu sa zakonima Srbije, na što su se mnogi grohotom nasmijali.
Optužbe na račun sigurnosnog aparata
Vojni analitičar Aleksandar Radić, koji je također govorio za Radar, tvrdi da je sustav civilnih, vojnih i stranačkih sigurnosnih struktura izašao iz okvira zakonitosti i nadzora. Radić se, prema pisanju tog medija, već dulje od dva mjeseca nalazi u egzilu zbog, kako tvrdi, političkog progona kojemu je bila izložena i njegova maloljetna kći.
U tekstu se navodi i da su se iz Srbije zbog sličnih razloga udaljili pojedini novosadski studenti te aktivisti udruga SviĆe i Stav. Radar prenosi tvrdnje da su praćeni i prisluškivani, a da su informacije prikupljene na taj način kasnije objavljivane u prorežimskim medijima.
Radić posebno proziva Informer, za koji tvrdi da ne djeluje prvenstveno kao klasični medij, nego kao instrument u političkom sukobu. Njegova je teza da bi podaci koje prikupe sigurnosne službe trebali biti predmet službenih istraga, a ne materijal za medijsko objavljivanje i javnu diskreditaciju osoba.
Prema Radićevu tumačenju, nadzor i medijske kampanje djeluju na tri razine: kompromitiraju pojedince, šalju upozorenje i zastrašuju određene skupine,,proizvode širi društveni osjećaj nemoći, samocenzure i odustajanja od promjena.
Sugovornik Radara s iskustvom rada u tužiteljstvu, koji je ostao anoniman, navodi da bi eventualno neovlašteno zadiranje u privatnost građana moglo predstavljati teži oblik kaznenog djela, osobito kada ga počini službena osoba. Dodaje da bi u slučaju potvrđene povezanosti pripadnika BIA-e s takvim aktivnostima pitanje odgovornosti, prema hijerarhiji, moglo uključiti i vodstvo agencije te biti u nadležnosti Tužiteljstva za organizirani kriminal.
Digitalni napad kao oblik pritiska
Beogradski centar za sigurnosnu politiku, piše Radar, nakon hakerskih napada i upozorenja o mogućim pokušajima nadzora svojih suradnika odlučio je osnovati vlastiti centar za digitalnu sigurnost. Direktor te organizacije Igor Bandović navodno je još krajem 2023. primio Appleovo upozorenje da je meta Pegasusa, u razdoblju kada je slično upozorenje dobio i tadašnji direktor televizije N1 Igor Božić.
Stručnjaci smatraju da digitalni napadi ne služe samo krađi podataka. Njihov je potencijalni učinak i psihološki: osoba može početi izbjegavati javni angažman, suzdržavati se u privatnoj komunikaciji, ograničavati profesionalni rad i povući se iz društvenog života. I pustiti Vučića i obitelj da i dalje neometano vladaju Srbijom.
Kontić je za Radar poručila da njezin slučaj ne doživljava kao isključivo osobnu ugrozu, nego kao pitanje prava na privatnost svih ljudi s kojima je povezana. Istaknula je da je uznemirujuće znati da telefon sadrži tragove gotovo cijelog svakodnevnog života – razgovore s obitelji, kolegama i prijateljima, ali i informacije o zdravlju, navikama i kretanju. Unatoč tome, kaže da studentski aktivisti nakon otkrića nisu odustali od aktivnosti.
Vučićeve tvrdnje o prisluškivanju
U završnom dijelu teksta Radar se osvrće na ranije tvrdnje srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da je bio nezakonito prisluškivan. Autori iznose drukčije tumačenje: tvrde da je do njegova „upadanja u mjere“ dolazilo zato što je komunicirao s osobama koje su sigurnosne službe ili policija već nadzirale u zasebnim predmetima oko organiranoga kriminala, droge... Vučić nije znao za to, pa je komunirao sa sumnivm likovima i onda je "uhvaćen". Dakle, nitko nije slušao njega nego njegove prijatelje kriminalce s kojima je on bezbrižno čavrljao na telefon.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....