StoryEditor
Politikaturbulentni dani

‘Ivice, ne radi to, postat ćeš izdajnik‘, kazao je Milanović i spriječio ratifikaciju sporazuma sa Slovenijom. Koliko u ovome ima istine?

Piše Marina Karlović Sabolić
3. veljače 2020. - 20:29
Srđan Vrančić/Hanza Media

Ivica Račan me nazvao i ispričao se. Rekao je: “Ja, Milane, to ne mogu učiniti.”

Rekao je da je do njega došao Zoran Milanović, koji je tada radio u Ministarstvu vanjskih poslova, i rekao: “Ivice, nemoj to raditi jer ćemo mi to spriječiti i tebe će nazivati narodnim izdajnikom", objavio je u intervju Večernjem listu prvi slovenski predsjednik Milan Kučan, referirajući se na ljeto te 2001. kada je slovenska Vlada uspjela ratificirati sporazum Drnovšek-Račan, a ona Račanova nije.

Ako Kučan govori istinu, ispada da su tih turbulentnih dana na istoj strani bili i Milanović i Zdravko Tomac, Bandićev bliski suradnik i tadašnji SDP-ov predsjednik Odbora za vanjsku politiku Sabora koji je – uz HSLS Dražena Budiše – bio glavni kočničar ratifikacije sporazuma Drnovšek-Račan. Sporazuma kojim su se dva premijera – hrvatski i slovenski – pokušali dogovoriti o granici između dvaju zemalja na kopnu i na moru. S najspornijim dijelom u Piranskom zaljevu.

image
Tonino Picula: Jako žalim što Ivica Račan više nije među nama da se uključi u raspravu
Boris Kovačev/Hanza Media

SDP-ovac koji je u Račanovoj Vladi bio ministar vanjskih poslova, poručio nam je da "doista nema saznanja o onome što govori Kučan".

- Jako žalim što Ivica Račan više nije među nama da se uključi u raspravu - kratko nam je kazao Picula.

On je u to vrijeme bio nadređen Milanoviću, koji se u Ministarstvu vanjskih poslova uopće nije bavio Slovenijom, nego – NATO-om. I koji je na višu poziciju – onu pomoćnika ministra vanjskih poslova za političku multilateralu – došao tek 2003., u posljednjoj godini mandata Račanove Vlade. Što u praksi znači da on definitivno nije bio netko tko bi u to vrijeme imao takvu težinu da minira Račanovu namjeru da se dogovori sa Slovencima. Niti u Vladi, niti u SDP-u, čiji je bio tek običan član.

Značajno je, međutim, da Milanović nikada kasnije nije u pitanje dovodio sporazum Drnovšek-Račan. Sadržaj sporazuma možda nije izravno hvalio, ali ga definitivno nikada nije napadao. Račanov potez, pak, nikada javno nije dovodio u pitanje.

U vrijeme kada se u Saboru 2009. raspravljalo o arbitražnom sporazumu sa Slovenijom, Milanović je bio predsjednik SDP-a. I dugo se opirao nagovaranjima da u Saboru digne ruku za njega. Prisjetio se tada i parafiranog sporazuma Drnovšek-Račan.

- Premijer Račan je tekst donio u ovaj Sabor i dobio političke batine zbog njega, političke batine - podsjetio je Milanović.

U raspravi o ZERP-u koju godinu ranije upravo je sporazumom Drnovšek-Račan napao tadašnjeg HDZ-ovog premijera Ivu Sanadera.

- Što je u tome zadatak državnika? Da nešto napravi, a kad napravi preuzme odgovornost za tu odluku. Pokojni premijer Ivica Račan preuzeo je odgovornost za paraf u sporazumu Račan-Drnovšek, i do danas se vode rasprave je li to bilo pametno. Ali je preuzeo odgovornost. Zadatak državnika je da se neke stvari kažu, a ja od premijera očekujem da izađe i kaže otvoreno neke stvari – objavio je tada u Saboru Milanović.

Račana su za veleizdaju te 2001., ali i godinama poslije, prozivali uglavnom političari desnice. I to zbog toga što je olako Slovencima želio dati hrvatski teritorij, odnosno dio Piranskog zaljeva, sa izlazom na otvoreno more.

image
Ivica Račan
Goran Mehkek/HANZA MEDIA

Podupiratelji parafiranog sporazuma su, pak, podsjećali da dogovor Hrvatske i Slovenije oko granice mora biti kompromis. U kojemu svaka strana u nečemu mora popustiti.

Slovenija je upravo spor oko granice iskoristila da Hrvatskoj blokira čak 14 poglavlja u pregovorima o ulasku u Europsku uniju. Time je za dvije do tri godine odgodila hrvatski ulazak u briselsko društvo odabranih.

Blokadu je uspjela skinuti HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor, koja je sa tadašnjim slovenskim premijerom Borutom Pahorom 2009. postigla dogovor o arbitraži. Kojega je slovenska strana izigrala 2015. nezakonitom komunikacijom i lobiranje slovenske arbitražne agentice i arbitra na arbitražnom sudu.

Prije tri dana Europski sud pravde obavio je da se ne smatra nadležnim za arbitražni sporazum o granici između Hrvatske i Slovenije. I time Slovencima srušio posljednje nade da će problem s Hrvatskom uspjeti prebaciti na europsku razinu.

Dvjema zemljama ostaje sada da se međusobno dogovore kuda će ići granica. Ili da se oko nje svađaju dovijeka.

#ZORAN MILANOVIĆ#MILAN KUČAN#IVICA RAČAN#SPORAZUM SA SLOVENIJOM

Izdvojeno

04. srpanj 2020 15:17