StoryEditor
PolitikaPIŠI PROPALO

Hladan tuš u Sloveniji, no ipak nitko ne želi otvoreno priznati istinu o arbitraži, zato im je akademik Davorin Rudolf poslao jasnu poruku

31. siječnja 2020. - 13:06
Srećko Niketić/Hanza Media
dr. Barić Punda: Sasvim očekivano


- Sasvim očekivano, jer dvojbi uopće nije ni bilo - komentirala je odluku iz Luxembourga još jedna hrvatska stručnjakinja za pravo mora, dr. Vesna Barić Punda sa splitskog Pravnog fakulteta.

- Ova odluka je konačna i bez priziva. Stoga Sud i poziva dvije države da u rješavanju graničnog bilateralnog pitanja koriste sredstva mirnog rješavanja sporova koja je, da podsjetim, međunarodno pravo kroz vrlo široku lepezu različitih sredstava i postupaka izgradilo i ponudilo država. Dakle, NE jednostranim aktima. Ona nisu dopuštena - navodi.

A što se tiče presude Arbitražnog suda i njezine budućnosti, drži da je Hrvatska već svojim odgovorom na slovensku tužbu osporila i njezinu valjanost .

- Jednostranim aktom se pokušalo, ali potpuno bezuspješno, ishoditi implementaciju kontaminirane arbitražne odluke - navodi dr. Barić Punda.

Sud Europske unije proglasio se u petak nenadležnim za slovensku tužbu protiv Hrvatske zbog neprovođenja arbitraže o granici. Slovenci su u tužbi naveli da Hrvatska time grubo krši europsko pravo, ali su suci u Luksemburgu ustvrdili kako to nema veze jedno s drugim i pozvao obje države da rješenje potraže sukladno međunarodnom pravu.

- Sud Europske unije nije nadležan za odlučivanje o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske, ali su te dvije države članice ipak obvezne, u skladu s člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji, lojalno surađivati na pronalaženju konačnog pravnog rješenja toga spora sukladno međunarodnom pravu - navodi se u sažetku presude koju je pročitao predsjednik Suda EU-a Koen Lenaerts.

Da se ovakav ishod može očekivati dalo se naslutiti još u prosincu prošle godine, kada je nezavisni odvjetnik Priit Pikamäe, kojeg je angažirao Sud Europske unije (EU), preporučio Sudu da se proglasi nenadležnim za raspravljanje o tužbi koju je tom sudu predala Slovenija. Sud je sada zauzeo identično stajalište, pa je u priopćenju objavljenom također u petak
poručio kako je u ovom predmetu arbitražnu odluku donio međunarodni sud uspostavljen na temelju bilateralnog arbitražnog sporazuma uređenog međunarodnim pravom, čiji predmet ne potpada pod područja nadležnosti Unije i kojeg Unija nije stranka, pa se ni Sporazum o arbitraži ni arbitražna odluka ne mogu smatrati dijelovima prava Unije.

- Nenadležnost nema utjecaja na obveze, koje za svaku od tih dviju država članica u njihovim međusobnim odnosima, ali i u odnosu na Uniju i druge države članice, proizlaze iz članka 4. stavka 3. UEU-a, da lojalno surađuju na pronalaženju konačnog pravnog rješenja sukladnog međunarodnom pravu kako bi osigurale djelotvornu i nesmetanu primjenu prava Unije u dotičnim područjima. U tu svrhu mogu upotrijebiti bilo koji način rješavanja međusobnog spora, uključujući, ako je potrebno, i njegovo podnošenje Sudu na temelju sporazuma u skladu s člankom 273 - još su upućeni Ljubljana i Zagreb.

Na spomenuti članak 273 kao alternativu promašenom 259 još u travnju 2018. godine, kada je aktualiziran cijeli slučaj, ukazivao je predsjednik Suda, Belgijac Koen Lenaerts.

- Taj članak nudi mogućnost da članice pred Sud EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu - rekao je tada Lenaerts, ali Slovenci ga nisu htjeli slušati i ostali su pri svome.

image
Davorin Rudolf vodeći je hrvatski stručnjak za pravo mora
Ronald Goršić/Hanza Media

Za akademika Davorina Rudolfa, jednog od vodećih hrvatskih straučnjaka po pitanju prava mora, odluka Suda Europske komisije definitivno pokapa kompromitiranu arbitražu i podjelu Savudrijske vale po principu 80:20 posto u korist Slovenije.

- Ona je odavno mrtva, ali ovo je onaj završni čavao u njezin lijes - bio je slikovit dr. Rudolf, s kojim smo razgovarali jučer odmah nakon objavljivanje odluke u Luksemburgu.

- Naravno da ovo nije spor o primjeni prava EU-a, nego spor međunarodnog prava. To da u nadležnosti EU-a nisu bilateralni granični sporovi država članica u jednom pismi Kolindi Grabar-Kitarović, još dok je bila ministrica vanjskih poslova, nedvojbeno su ustvrdili i visoki europski dužnosnici poput Solane i Junckera - navodi Rudolf.

On podjeća da su i Hrvatska i njezini stručnjaci od 1991. godine predlagali da se u Savudrijskoj vali primjeni odredbe međunarodnog prava i situacija iz lipnja kada je proglašena nezavisnost.

- Pošto na moru unutar SFR Jugoslavije nije bilo granica među republikama, sve države obvezuje Konvencija UN-a o pravu mora iz 1982. godine, kao i jedna starija Konvencija o teritorijalnom moru iz 1958. godine. Po njima je to crta sredine – pojašnjava, uz napomenu da je kompromis mogao biti postignut s kondominijem, zajedničkom vlašću i iskorištavanjem zaljeva od strane dviju države ili, ako ni tada dogovora ne bi bilo, njegovim iznošenjem pred Međunarodni sud u Haagu.

Odbacio je prijedlog Vesne Pusić da arbitraža ostane na snazi i dopuni se ugovorom o ribarenju, uz pojašnjenje da je ovo "spor o granici, a ne ribama".

S druge strane, Ljubljanski "Dnevnik" u prvom komentaru presude naveo je kako je ona "hladan tuš" i razočarenje za slovensku politiku jer se očekivalo da će se sud proglasiti nadležnim za spor. Slovenski radio, pak, očekuje da će službena Ljubljana i dalje inzistirati da je arbitraža na snazi.

- No, istina je da će sada put prema implementaciji arbitražnog rješenja biti još teži nego do sada - zaključuju.

Izdvojeno

09. kolovoz 2020 12:39