Maturanti su se u petak oprostili s nastavom, okreću se drugim "mukama" i ciljevima, dok za ostale učenike slijede udarni dani u kojima će se mnogi od njih trebati dobro oznojiti ne bi li postigli što bolji uspjeh na kraju nastavne godine.
A mnogi će se znojiti iz jednostavnog razloga što u njihovih učionicama nema klimatizacije, pa uvjeti za rad postaju sve nesnosniji kako se ulazi u sam finiš nastavne godine, koja ove godine završava 21. lipnja. I to je priča koja se ponavlja godinama, a nikakve bitnije promjene neće se dogoditi ni iduće školske godine.
Nova školska godina 2024./2025., naime, počinje još ranije nego ova, jer prvi ponedjeljak u rujnu "pada" dosta rano pa tako i povratak u školske klupe slijedi već 2. rujna. U to vrijeme naša obala još uvijek vrvi "fureštima", mnogi učenici zaposleni su tijekom sezone, ali i mnogi roditelji s kontinenta koji moraju prekidati poslove zbog polaska djece u školu. Nastava će, pak, iduće godine završiti 18. lipnja, uopće – raspored i trajanje praznika, odnosno odmora učenika iduće školske godine, identičan je ovogodišnjem i uglavnom svim dosadašnjim godinama.
A to stvara velike probleme u izvedbi nastave iz jednostavnog razloga što, složit će se mnogi učitelji, učenici i roditelji, velik broj naših škola prema opremljenosti nije ušao u 21. stoljeće i teško im je provoditi nastavu u uvjetima ranog početka i kasnog završetka školske godine. I ne samo to. Mnogima ne odgovara ni "rascjepkanost" zimskih praznika u dva dijela (prvi dio oko Božića i Nove godine, drugi krajem veljače), kao ni raspored praznika, osobito u drugom polugodištu u kojemu se mjesec za mjesecom naredaju zimski pa proljetni praznici, pa brojna spajanja slobodnih dana zbog blagdana i državnih praznika.
Velik dio učitelja i nastavnika, osobito oni iz Dalmacije, "galamio" je zbog toga tijekom javne rasprave o novom školskom kalendaru za iduću školsku godinu, tražili su od predlagača Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) da se razmisli o pomicanju datuma početka i ranijeg završetka nastave, eventualno drukčijoj raspodjeli i skraćivanju zimskih i/ili proljetnih praznika. Uzalud. Sve je ostalo kao dosad, zbog čega je nastavnicima prekipjelo.
– Ovo više nema smisla. Mi se praktički usred ljeta vraćamo u učionice na nastavu. Koliko je meni poznato, nijedna srednja škola u Primorsko-goranskoj županiji nije klimatizirana. Kolegica iz Dalmacije mi govori kako je njezina škola nova i ima klimu, ali im je osnivač preporučio da je što manje upotrebljavaju zbog ušteda?! – iznosi neke od apsurda iz školske svakodnevice riječka srednjoškolska profesorica hrvatskog jezika Tamara Šoić, utemeljiteljica nastavničke grupe "45 minuta".
– Znate li vi da je meni trebalo 20 godina da namolim nadležne samo da mi stave zavjese na prozore učionice, koja inače gleda na jug? Sad me čisto strah pitati možemo li se nadati klima-uređaju. Kad dođe ovaj dio godine nosim tri lepeze u školu i ne mičem se puno po učionici. Svake godine kupujem nove jer se ove raspadnu. Možete misliti kako je tek učenicima koji se moraju koncentrirati na testove, ispitivanja – nabraja profesorica Šoić muke brojnih škola, učitelja i učenika koji rade u neadekvatnim uvjetima.
– Najgore od svega je što odluke o datumima nastave i praznika donose ljudi koji sjede u klimatiziranim uredima. Stvarno bi bilo dosta da takve odluke budu isključivo u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja. Problem se ne može riješiti godinama i krajnje je vrijeme da napokon sjednu za stol predstavnici Ministarstva i osnivača (gradovi i županije op.a.) i kažu što su prioriteti – poziva Tamara Šoić i objašnjava:
– Je li prioritet takav raspored praznika da se pogoduje privilegiranima, recimo onima koji idu na skijanje? Ili školski kalendar treba biti takav da se pogoduje većini učenika, kojima je važnije krenuti barem tjedan dana kasnije u školu i završiti s nastavom ranije? Je li prioritet adekvatno opremiti učionice? Ne može više samo Ministarstvo bez osnivača i ljudi na terenu donositi takve odluke – odlučna je Tamara Šoić.
U Dalmaciji škole bez klima i pitke vode
Sebastijan Troskot, voditelj Područnog ureda Split školskog sindikata Preporod i učitelj povijesti u Osnovnoj školi "Bijaći" u Kaštel Novom, već godinama upozorava na nemoguće uvjete u kojima se u dijelu škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji u ovo vrijeme održava nastava.
– Govorimo, pišemo, upozoravamo, ali ništa se ne mijenja. Svakako bi bilo dobro da se početak nastave u rujnu pomakne barem za tjedan dana, kao i to da nastava u lipnju završi ranije. Moja je škola nova i srećom nemamo toliko problema jer imamo klimu u učionicama. Ali, velik dio škola u našoj županiji je star, izgrađen u vrijeme bivše države, rade u nemogućim uvjetima – upozorava on te također poziva:
– Osnivači ne smiju štedjeti na djeci, na učenicima. Njima treba omogućiti normalne uvjete rada, a ne ih ostavljati bez klime na +35 stupnjeva – kaže Troskot.
Ne ulazeći u strukturu i trajanje pojedinih praznika jer o tome, kaže, postoje različita stajališta među učiteljima i nastavnicima, Ana Hinić, voditeljica Područnog ureda Split Sindikata hrvatskih učitelja, upozorava:
– U cijeloj Dalmaciji velika je neujednačenost kada je u pitanju opremljenost škola. Dok su neke izvrsno opremljene, mnoge još nisu ušle u 21. stoljeće. Govorimo o digitalizaciji, a u mnogim školama uvjeti za rad su teški, učionice zagušljive, bez klima-uređaja, čak i bez zavjesa, a imamo informacije kako postoje škole koje nemaju ni pitku vodu. Svima treba biti u interesu, i osnivačima, i ravnateljima i nositeljima vlasti da se što prije riješi pitanje infrastrukture i uvjeta rada naših učitelja i učenika – poziva Ana Hinić.
Do tada će "proteći" najmanje još jedna školska godina.
Marijana Cvrtila
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....