Cjepivo protiv bolesti COVID-19 ljudima diljem svijeta pruža nadu da će godina u koju smo zakoračili biti bolja. Novogodišnja želja svima je ista: zdravlje i povratak života u kojem se možemo družiti, raditi i putovati.
A jedno od važnih pitanja, osim onog zdravstvenog, na koje stručnjaci traže odgovore je kako oporaviti turizam koji jednima znači kruh, drugima relaksaciju u predahu od svakodnevnih obveza, i pri tom ostvariti ciljeve održivog razvoja.
Odgovore na ta pitanja pruža i Svjetska turistička organizacija (United Nations World Tourism Organisation - UNWTO), a u njezinom najnovijem izvještaju pod nazivom „One planet vision for a responsible recovery of the tourism sector“ objavljen je znanstveni rad u kojem je jedan od koautora i mladi omiški znanstvenik doc. dr.sc. Ante Mandić sa Katedre sa turizam i gospodarstvo Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Ponosni su njegove kolege na splitskoj Ekonomiji, a zadovoljstvo što je dio grupe istraživača okupljene pri Međunarodnom savezu za očuvanje prirode (IUCN) ne krije ni 31-godišnji znanstvenik. Na poziv Svjetske turističke organizacije, pod vodstvom Anne Spenceley, ta skupina je pripremila svoje viđenje utjecaja pandemije na razvoj turizma u zaštićenim prirodnim područjima, a sve u sklopu jedne planetarne vizije za odgovoran oporavak turističkog sektora.
Zaključke istraživanja je UNWTO uvrstio u svoj izvještaj, dostupan na mrežnim stranicama, a njihov znanstveni rad bit će početkom 2021. objavljen i u uglednom međunarodnom časopisu PARKS Journal, službenoj publikaciji IUCN WCPA (World Commission on Protected Areas) koja ima velik svjetski odjek i tim više je objava značajna za svakog istraživača, a posebno kad se traži izlaz iz korona-krize. Nikad prije COVID-a nismo se sreli sa situacijom da su granice zatvorene i ljudi moraju ostati doma. I sve to nakon što pozitivan trend rasta globalne turističke potražnje traje kontinuirano još od 1960-tih godina.
Ugrožene destinacije
Koliko je oporavak turizma značajan i za Hrvatsku dovoljno govori podatak da je naša zemlja peta na popisu deset najugroženijih svjetskih destinacija s obzirom da je direktni doprinos turizma BDP-u 11% dok s onim indirektnim prelazi 20 posto. Ispred nas su Macao (Kina) 48 %, Fiji 13 %,Jordan 12%, Španjolska 12%.
Kazao nam je to na početku razgovora i dr.sc. Ante Mandić. Studentima predaje o održivom razvoju turizma, a uže područje njegovog znanstvenog interesa je turizam u zaštićenim područjima. Kaže i kako je pandemija koronavirusa nastupila u vrijeme kada se turizam kao jedna od vodećih globalnih ekonomskih sila susreće sa značajnim izazovima, uključujući prekomjerni turizam (eng. Overtourism), kontinuirani rast, sezonalnost te implementaciju načela održivosti u sve segmente djelatnosti. Ta četiri problema su uzročno-posljedično povezana, te se često javljaju u turističkim destinacijama istovremeno.
- Izazovi povezani sa overtourism-om postali su svakodnevnica za brojne urbane mediteranske destinacije. Uzrokovani su među ostalim, kontinuiranim i nekontroliranim rastom turizma, primarno u razdoblju ljetne sezone, te rezultiraju u velikom broju mikro destinacija protestima i pobunama lokalnog stanovništva protiv turizma i turista. Javlja se strah od turista, tzv. turist-fobija. Ljudima je prekipjelo zbog prenapučenosti, lokalno stanovništvo ne percipira da im turizam donosi toliku korist. Naprimjer, ne možeš više doći do svog mjesta na plaži ili primjerice mlada obitelj želi doći do stana, a to nisu u mogućnosti jer turizam utječe na rast cijena nekretnina. Sad je pitanje je li moguć zaokret prema održivom razvoju – ističe dr. Mandić.
Problemi povezani s overtourism-om nisu novi, ali nove su okolnosti u kojima se odvijaju. Stoga zahtijevaju sistemski pristup rješavanju, koji podrazumijeva i sagledavanje uloge javnog sektora i ostalih dionika u održivom razvoju turizma i uloge turizma u cjelokupnom gospodarskom razvoju.
Prevladavanje krize
- Pandemija je omogućila svojevrsni „predah“ od turizma, i demonstrirala kako bi svijet izgledao kada duže ne bismo mogli putovati. Ovaj nametnuti eksperiment nam je u jednu ruku pokazao da je globalne turističke tijekove moguće ograničiti (međutim na kakav način?), kao i da bi dugoročno zaustavljanje turističke potražnje bilo pogubno za one zemlje koje su svoj razvoj primarno utemeljile na ovoj djelatnosti. Na tom tragu, ne čudi da su brojne zemlje brzo i snažno reagirale sa ciljem ublažavanja učinaka pandemije – naglašava naš sugovornik.
Pojašnjava kako su na globalnoj razini donesene mjere primarno fokusirane na relaksaciju fiskalnih pritisaka i financijsku podršku mikro, malim i srednjim poduzećima u cilju sprječavanja bankrota i osiguravanje likvidnosti, te očuvanje radnih mjesta.
- Izvjesno je da će prevladavanje krize zahtijevati promjenu načina na koji se pristupa upravljanju razvojem turizma. To podrazumijeva oporavak i daljnji razvoj turizma utemeljen na strategijama i politikama koje će omogućiti ostvarenju Ciljeva održivog razvoja, Pariškog sporazuma (klimatske promjene), te razvoju rezilijentnih turističkih destinacija – naglašava dr.Mandić.
U izvještaju UNWTO-a predloženo je šest vrsta aktivnosti, uključujući javno zdravstvo, društvenu inkluziju, zaštitu ekosustava, klimatske promjene, kružnu ekonomiju, dobro javno upravljanje i financije, te je upućen poziv Vladama da ih uključe u svoje planove oporavka.
-Pandemija je primjerice, ukazala na snažnu povezanost između turizma i zdravlja. Jačanje njihove dugoročne sinergije predstavlja svojevrsnu investiciju u spremnosti na buduće krize i doprinosi jačanju pouzdanosti i povjerenja. Izvještaj u tom kontekstu predlaže integriranje epidemioloških indikatora u turizam, povezivanje higijene i održivosti, te jačanje povjerenja kroz komunikaciju. U kontekstu zaštite ekosustava, pandemija je doprinijela jačanju svijesti o značaju "zdravog" ekosustava kao prirodne barijere za buduće pandemije. Zdrav ekosustav je također direktno povezan sa konkurentnošću turističkih destinacija – kazuje dr.Mandić.
Neposredno prije pandemije, zaštićena prirodna područja su na godišnjoj razini ostvarivala približno 8 milijardi posjeta, te generirala približno 600 milijardi dolara prihoda. Projekcije WTTC-a iz 2019.godine ukazuju da navedeni tip turizma kreira 21,8 milijuna radnih mjesta.
-Studije slučaja iz cijelog svijeta ukazale su na niz negativnih učinaka pandemije koji su primarno povezani sa padom prihoda od turističkih aktivnosti. To se odrazilo na smanjenje efikasnosti upravljanja zaštićenim prirodnim područjima, jačanjem ilegalnih aktivnosti, pogoršanjem stanja lokalnih zajednica koje žive na području ili blizini zaštićenih područja, a koje su direktno ovisne o razvoju turizma – pojašnjava znanstvenik.
Dodaje kako su istovremeno određena prirodna područja zabilježila rast broja posjetitelja primarno zbog toga što se boravak u njima javlja kao svojevrstan "ispušni ventil" za rješavanje stresa uzrokovanog pandemijom.
-U tom cijelom procesu menadžeri zaštićenih prirodnih područja susreću se sa izazovom ne samo osiguravanja efikasnosti u poslovanju, već i pružanja usluga u potpuno novim uvjetima vezano za higijenu, zdravstvene standarde, planiranje i distribuciju posjetitelja, interakcije između posjetitelja i životinjskog svijeta i sl. - kaže nam.
Istraživači su u svemu tome uočili nekoliko ključnih trendova.
- To su snažan pad te jednako tako brz oporavak broja posjetitelja. Nadalje, ekonomski oporavak ne prati oporavak broja posjetitelja, obuhvatili smo i implementaciju sigurnosnih načela i protokola u upravljanje turističkim tijekovima, kao i kreiranje novih oblika turističkih doživljaja posredstvom informacijskih tehnologija, te razvoj inovativnih pristupa poticanju lokalnih zajednica koje su ovisne o prihodima iz turizma. Jedan od trendova je i kreiranje alternativnih izvora prihoda putem proizvodnih inovacija, te prilagodba turističkog tržišta novim situacijama – zaključuje dr. Ante Mandić.
Na pitanje kad bi se mogao dogoditi oporavak, odgovara kako je teško prognozirati kada će to biti i kojom dinamikom će se tržište oporaviti, ali je izvjesno kako svaka destinacija može razviti svoje scenarije.