Nakon trideset godina maćehinskog odnosa, država je ipak odlučila pružiti ruku spasa Imunološkom zavodu.
Ovoga tjedna na sjednici Vlade donesena je odluka o planu provedbe revitalizacije ove ustanove koja je u doba bivše države proizvodila virusna i bakterijska cjepiva te krvne pripravke za čitavu Jugoslaviju.
A koja je od samostalnosti Hrvatske potpuno neracionalno puštena da propada.
Plan predviđa da Imunološki zavod postane javna ustanova, da se izgradi nova tvornica cjepiva u Brezju kraj Svete Nedjelje te da ponovno počne proizvodnju imunoloških lijekova.
- Bili smo mrtvi. Imali smo samo dugove, nekretnine i ljude, ništa više - ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju ravnatelj Imunološkog zavoda dr. Vedran Čardžić, koji je na čelo ove ustanove došao prije dvije godine.
Bio je svjestan da stvari ne može pokrenuti s mrtve točke ako se ne riješi osnovni problem Zavoda: pitanje tzv. dualiteta ustanova-društvo u kojemu su izostale investicije, zanemario razvoj, a čitavo poslovanje bilo svedeno na puko preživljavanje.
Država preuzima imovinu i obaveze
- Ovo je prvi korak koji smo morali dobiti da bismo rješavali osnovni problem. Prema ovom našem prijedlogu koji je Vlada prihvatila, u bliskoj budućnosti ostat će samo ustanova.
Država će preuzeti imovinu i obaveze, a na ustanovu prebaciti sve što je potrebno da se ona dalje može razvijati - pojašnjava ravnatelj Imunološkog zavoda.
A to se u prvom redu odnosi na izgradnju nove tvornice u Brezju, na zemljištu koje je sada u vlasništvu Zavoda.
-Tamo će se raditi cjepiva protiv dječjih bolesti jer imamo matične sojeve koji su u vlasništvu države. Bilo je nužno da oni ostanu u vlasništvu države, a ne u privatnim rukama, jer oni su ishodište bez kojih se ne mogu raditi ta cjepiva - ističe dr. Čardžić. Riječ o cjepivima koja nisu namijenjena Hrvatskoj.
- Imamo pismo namjere potencijalnog strateškog partnera koji bi distribuirao cjepiva po čitavom svijetu. To je ono što nam je do sada bila slaba točka: mi cjepivo možemo proizvesti, no teško bi ga bili plasirati - ističe dr. Čardžić.
Veliki svjetski igrač i nekoliko manjih
Kada jednom u poslu sa cjepivima ponovno budu „unutra“, onda će se sigurno, uvjeren je ravnatelj, otvoriti mogućnost za suradnju i oko proizvodnje cjepiva putem novih tehnologija.
-To je put da Imunološki usvoji nove tehnologije. Ako se pojavi neka nova pandemija koronavirusa u budućnosti, tada bismo i mi mogli sudjelovati u proizvodnji cjepiva - naglašava dr. Čordžić.
Imena mogućeg partnera za sada ne otkriva jer pregovore tek treba obaviti da bi posao bio zaključen. Otkriva nam tek da se radi o jednom velikom svjetskom igraču i nekoliko manjih.
Osim cjepiva protiv dječjih bolesti Imunološki zavod radit će i na plazmi, a treći stup ovoga plana biti će proizvodnja zmijskog antitoksina.
Mladi s fakulteta
- Na tome već sada radimo i prije nego što krenemo u novu tvornicu proizvest ćemo ga dovoljno za potrebe Hrvatske. U Brezju će biti veći kapaciteti pa ćemo zmijskim antitoksinom moći pokriti sredozemni bazen i ostale zemlje - otkriva naš sugovornik.
U ovom dijelu Europe vlada velika nestašica zmijskog protuotrova, a jedna ampula zna koštati i više od 20 tisuća kuna. Na tržištu postoji mali broj proizvođača jer je proizvodnja komplicirana, a potrebno je imati i sve dozvole vezano uz životinje.
Imunološki zavod to ima riješeno i može početi proizvoditi ovaj protuotrov - naglašava dr. Čardžić.
Jezgru stručnjaka koji znaju raditi na tim procesima Zavod, uvjeren je on, već ima.
- Moja je ideja da njima pridodamo mlade ljude sa fakulteta koji imaju znanja i želje. Oni će nam donijeti novo znanje i novi entuzijazam i to bi mogla biti doista dobra kombinacija - smatra ravnatelj Imunološkog zavoda.
Ako ta kombinacija upali, i ako se planirano ostvari, Imunološki zavod bi se mogao vratiti na stare staze slave. I od zavoda "slučaja“, pretvoriti u zavod uspjeha.