StoryEditor
Hrvatskapredsjednik našeg euromediteranskog foruma, kritizira ODNOS PREMA JADRANU

Tonči Tadić: Hrvatske vlasti ne mare za Mediteran

Piše PSD.
6. listopada 2010. - 21:16

Tonči Tadić: Naša autohtona muslimanska manjina
mogla bi nametnuti Hrvatsku kao medijatora u rješavanju
problema na Mediteranu  / Snimio:Mirko Crnčević
Drugom summitu šefova država ili vlada Unije za Mediteran, koji će se u studenome 2010. održati u Barceloni, dao je pečat i naš hrvatski Euromediteranski forum (EMEF) na čelu s predsjednikom dr. Tončijem Tadićem. Njegov EMEF aktivno je sudjelovao u izradi radnog materijala za taj summit pod nazivom “Mediterranean 2030 Foresight”, čime je, dakako, osnažio položaj i ulogu Hrvatske u međunarodnim asocijacijama koje promiču mediteransku strategiju razvoja.

U kojem se smjeru razvija Mediteran i zašto je za Hrvatsku važna uloga u procesu?
 - Pred Mediteranom su praktično tri scenarija: scenarij marginalizacije Mediterana, scenarij rastakanja Mediterana i scenarij zbližavanja Mediterana. Za Hrvatsku je u sva tri scenarija predviđen gospodarski rast u razdoblju do 2030. godine. No, ipak bi nam od posebnog interesa trebao biti scenarij zbližavanja Mediterana, koji dugoročno pruža gospodarsku i političku stabilnost Mediteranu, uz posebno brzi rast i razvoj Hrvatske.

Uživamo ugled!

Koji se cilj time želi postići i kako?
- Jači gospodarski rast, s ciljem bogatijeg društva i veće zaposlenosti, moguć je uz poticanje mediteranskih sinergija i gospodarskih zaštitnih sustava. Cilj je stvaranje mediteranskoga “gospodarskog ekosustava” harmonizacijom standarda i pojačanom gospodarskom suradnjom europskih zemalja sa zemljama istoka i juga Mediterana.

Moguć je, dakle, rast produktivnosti i zaposlenosti u svim zemljama mediteranskog bazena, te bi sve mediteranske zemlje mogle dosegnuti BDP po glavi stanovnika veći od 10.000 dolara do 2030. godine

Koga ste konkretno upoznali s vašim stavovima u materijalu koji ste pripremili za konferenciju u Barceloni?
- U prvom redu predsjednika RH dr. Ivu Josipovića koji će predstavljati našu zemlju na 2. summitu Unije za Mediteran. Njemu smo predali jednu kopiju spomenute studije, a rado ćemo sudjelovati u pripremi naše državne delegacije za 2. summit.

Možete li izdvojiti ključne stavove koje ste sugerirali državnome vodstvu? 
- Hrvatska s članicama Unije za Mediteran ostvaruje već sada glavninu gospodarske suradnje. Od Hrvatske se očekuje aktivno sudjelovanje u Uniji za Mediteran. Umjesto toga, EMEF u kontaktima s državnim i lokalnim vlastima u Hrvatskoj mahom nailazi na čudnu šutnju i nezainteresiranost za euro-mediteranske procese!?

Na svu sreću, iznimke od tog pravila su hrvatski predsjednici Mesić i Josipović, koji su prepoznali važnost Unije za Mediteran i pokazali veliko zanimanje za važnost našega položaja na Mediteranu.

Može li Hrvatska postati lider istočnoga Jadrana? 
- Može! Imamo izvrstan imidž u mediteranskim zemljama, naslijeđen od vremena Pokreta nesvrstanih. Osim toga, imamo i autohtonu muslimansku manjinu koja je u Hrvatskoj po svojim pravima izjednačena s kršćanima još od 1916., što često ističemo u našim kontaktima na Mediteranu.

Hrvatska se treba staviti na raspolaganje Predsjedništvu i Tajništvu Unije za Mediteran kao medijator u rješavanju problema na Mediteranu. Također, Hrvatska bi trebala biti medijator i koordinator (ne)formalne koordinacije istočnojadranskih država u Uniji, a dio službi, agencija ili uprava Unije trebao bi biti smješten u Hrvatskoj.

šenol selimović

Zaštitimo naše interese!

Mediteran je tržišni prostor od 600 milijuna potrošača, koji je u 2009. ostvario promet robe vrijedan 250 milijardi eura. Mediteran je ključno svjetsko energetsko i prometno čvorište. Hrvatska bi trebala imati vlastitu mediteransku politiku, ne samo kao članica Unije za Mediteran i buduća članica EU-a, nego i radi vlastitih gospodarskih i političkih interesa u tom dijelu svijeta. Ne učini li to Hrvatska, učinit će to umjesto nje netko drugi!

Inicijative

- U Hrvatskoj može biti regionalno zapovjedništvo mediteranske obalne straže.
- Treba potaknuti stvaranje mediteranskog sustava sigurnih luka za kontejnerski promet i istočnojadranski lučki konzorcij.
- Predviđajući trostruki rast brodskog prometa na Mediteranu do 2030., od posebne važnosti je dovršenje i modernizacija prometnica do hrvatskih luka na Jadranu, te razvoj kontejnerskih terminala.
- Energetsku strategiju trebamo uskladiti sa zahtjevima Mediteranskog solarnog plana.
- Treba potaknuti osnivanje mediteranskog vijeća otoka, s posebnim naglaskom na očuvanje otočnih zajednica.

Izdvojeno

05. kolovoz 2020 10:18