StoryEditor
Hrvatskanedostaje struje

Tonči Tadić: EU neće dopustiti "šporku" termoelektranu u Pločama

Piše PSD.
7. svibnja 2014. - 00:55

Kriza u Ukrajini i mogući problemi Europske unije s opskrbom plinom iz Rusije ponovno su otvorili pitanje energetske neovisnosti Europske unije, pa tako i Hrvatske, te se sve više čuju glasovi o potrebi jačanja nuklearne komponente europske energetike.

Neke zemlje EU-a planiraju gradnju novih nuklearki, dok druge, među njima i Hrvatska, planiraju gradnju termoelektrana na ugljen.

O tome smo razgovarali s dr. sc. Tončijem Tadićem, članom Znanstveno-tehničkog odbora Euratoma (STC Euratom), odnosno najvišeg savjetničkog tijela Europske komisije za pitanja nuklearne politike Europske unije, te koordinatorom Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice (CRU).

Sudjeluje li Hrvatska dovoljno u tijelima EU-a?

– U Hrvatskoj pozornost u vezi s EU-om privlače jedino europski fondovi i izbori za 11 članova Europarlamenta, međutim, to je samo djelić europskih poslova. Naime, Europska komisija donosi odluke na temelju stajališta oko tisuću stručnih odbora, savjetničkih vijeća, komisija i radnih skupina. Jedno od tih tijela je STC, kojega sam član, a bojim se da trenutno pokrivamo jedan posto svih tih tijela.

Tek sudjelovanjem u radu savjetničkih tijela možemo utjecati na odluke Europske komisije koje se tiču Hrvatske i našega gospodarstva. Tu je često riječ o iznosima koji daleko nadilaze ono što možemo dobiti iz europskih fondova.

Što onda trebamo činiti da bismo bili manje energetski ovisni?
– Mi kod izgradnje novih elektrana u Hrvatskoj najprije moramo postaviti pitanje je li doista javni interes da naša zemlja ostane energetski ovisna o uvozu energije. Trebamo jasno priznati da će Hrvatska trebati energiju i da je ne možemo dobiti samo iz obnovljivih izvora. Naime, u zimskoj noći bez vjetra nema energije iz obnovljivih izvora, niti se možemo oslanjati samo na uvozni plin.

Ne smijemo žmiriti ni na činjenicu da će nam nakon 2020. čak 65 posto termoelektrana biti izvan pogona i da trebamo nove elektrane. Sve zemlje zato stvaraju sustav u kojem svaka vrsta elektrane ima svoje mjesto, bez populističkih poteza, vodeći opet računa o smanjenju emisije CO2.

Dokle stvari mogu otići, vidi se u Njemačkoj, koja je zbog populističkih razloga nakon Fukushime odlučila ugasiti svojih devet nuklearki, što je za posljedicu imalo više energije proizvedene u termoelektranama na ugljen, veću emisiju CO2, ali i više cijene struje zbog subvencija za više obnovljivih izvora energije.

Zemlje EU-a imaju brojne nuklearke. Planiraju li sada i nove?

– Francuzi, primjerice, dobivaju čak 77 posto svoje energije iz nuklearki, a Belgija i Slovačka 54 posto. Francuzi su rekorderi i po broju nuklearki – njih 58, a slijede ih Britanci sa 16, Šveđani s devet, te Belgijanci i Španjolci sa po sedam nuklearki.

Na istoku EU-a Česi ih imaju šest, Mađari, Slovaci i Finci po četiri, a Bugari i Rumunji po dvije. Sve te istočnoeuropske nuklearke ruske su proizvodnje i dizajna, i ne zaostaju za zapadnim dizajnom nuklearke u Krškom.

Gotovo sve ove članice EU-a planiraju gradnju novih nuklearki radi svoje energetske neovisnosti i rastuće potrebe za energijom. Nove nuklearke u EU-u bit će, u svakom slučaju, bolje i sigurnije od onih projektiranih 70-ih godina, baš zato što tehnologija napreduje.

Ali mnogi strahuju od Černobila i Fukushime. Je li to opravdano?
– Neuki, a nerijetko i zlonamjerni ljudi u Hrvatskoj vrlo često ističu primjer Černobila kao navodno tipičnog primjera nuklearke. Onima koji išta o tome znaju jasno je da je Černobil bio najobičniji hangar. Nije imao betonski zaštitni oklop, kao svaka zapadna nuklearka, uključujući i Krško. To što se tamo zbilo nikad se ne bi dogodilo da nije bilo nekoliko “genijalaca” koji su odlučili testirati kako se nuklearka ponaša ako se ugase automatski sustavi u izvanrednim situacijama.

Dakle, ljudsku je glupost teško kontrolirati, ali ako se u nuklearnoj elektrani poštuju određena mjerila sigurnosti i standardi ponašanja, rizici su minimalni.

Drugi primjer nuklearne elektrane koji se u posljednje vrijeme ističe je Fukushima. Međutim, nitko ne govori da je sjeverno od Fukushime na pacifičkoj obali Japana nuklearka Onagawa istog tipa, koja je, međutim, preživjela i potres i tsunami, tako da još uvijek najnormalnije radi. Za svaku je nuklearku potrebno imati više dotoka struje. Kad ugasite reaktor, počinje proces hlađenja protokom vode koju guraju pumpe na struju, pa zato do svake nuklearke trebaju ići najmanje dva dalekovoda koji dovode struju u izvanrednim okolnostima.

Elektrana mora imati i vlastiti agregat koji daje struju za hlađenje ako stradaju dalekovodi. U NE Onagawa ti su agregati s gorivom bili smješteni na brdu na velikoj nadmorskoj visini s ukopanim kabelima. Potres i tsunami zaustavili su reaktore i uništili dalekovode, ali reaktori su se počeli hladiti pomoću agregata. Proces je uspješno završen i nakon potresa je rad najnormalnije nastavljen.

Objasnite zašto se onda dogodila katastrofa u Fukushimi?
– Pri izgradnji Fukushime projektanti su pokazali svu svoju ludost. Napravili su jeftiniji dizajn, odnosno kobnu pogrešku jer su agregate i njihovo gorivo stavili ispod reaktora nadajući se da će ih zaštititi zid visok 10 metara.
Tsunami je bio viši od toga, poplavio je agregate i oni nisu mogli ohladiti reaktor. Ljudsku glupost teško je kontrolirati i ona je najopasnija stavka kod upravljanja bilo kojom elektranom.

Termoelektrana na ugljen u Pločama, kako vi na to gledate?

– Riječ je o nečemu čemu treba pristupiti vrlo oprezno. Nije neuobičajeno da su termoelektrane na ugljen u lukama, jer ni Hrvatska nema svojih rudnika, ali treba prije bilo kakvog unosa u prostorne planove izraditi i prezentirati projekt elektrane.

Lokalna (samo)uprava mora inzistirati na najboljim tehnologijama pročišćavanja ispusta plinova i čestica, a potom po tome modelu i dizajnu elektrane napraviti kvalitetnu studiju utjecaja na okoliš.
Tek kad se zadovolje svi ti uvjeti, treba donijeti konačnu odluku. Pri tome je od iznimne važnosti to što je Hrvatska članica EU-a, pa možemo biti sasvim sigurni da će Europska komisija itekako inzistirati na tome da se i u Pločama poštuju najviši ekološki standardi.

Mirko CRNČEVIĆ

#TONčITADIć#TERMOELEKTRANA

Izdvojeno