Stručnjaci o zlostavljanju djevojčica u Splitu: ‘Što se događa u njihovim glavama? To je jedna novija priča...‘

U Splitu, u nekoliko dana, dvije snimke na društvenim mrežama na kojima maloljetnice psihički i fizički zlostavljaju maloljetnice. Prema policijskom izvješću - dvije su maloljetne osobe oštećene, četiri privedene, a nakon kriminalističke obrade prijavljene za veći broj kaznenih djela. Kako spriječiti vršnjačko nasilje? Koliko je takvih slučajeva? Znaju li roditelji što djeca rade i objavljuju na društvenim mrežama? O tome su pričali stručnjaci u Otvorenom HRT-a.

Anita Matijević, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji u Upravi kriminalističke policije, potvrdila je da su dva događaja povezana.

- Jedna osoba povezana je s obadva događaja, dodala je.

Na upit o godinama umiješanih maloljetnika Matijević je rekla da se radi o granici osnovne i srednje škole.

Govoreći o puštanju privedenih na slobodu, Matijević je naglasila kako to nije do policije, već da su osobe nakon kriminalističkog istraživanja dovedene pritvorskom nadzorniku. Dodala je da se radi o čestoj zabludi u javnosti.

- Percepcija je javnosti da policija nije zaštitila i da policija nije poduzela mjere, rekla je Matijević, naglasivši da je policija odmah po saznanju za sadržaj prve snimke krenula u kriminalističko istraživanje, te da su u roku od 24 sata obavili niz obavijesnih razgovora, proveli dokazne radnje, utvrdili sve činjenice, uhitili počinitelje, podnijeli kaznene prijave nadležnom Državnom odvjetništvu i uhićene predali pritvorskom nadzorniku.

Matijević je poručila i da ohrabruje reakcija građana.

- Zaista je respektabilan broj građana koji je na ispravan način reagirao, koji nisu dijelili snimke, nego su umjesto toga te snimke dostavili policiji putem naše aplikacije Red button, rekla je.

Lana Petö Kujundžić, sutkinja Visokog kaznenog suda i predsjednica Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež, rekla je kako sva europska i svjetska istraživanja govore da izvaninstitucionalne mjere pokazuju svoju svrhu - dijete se više ne ponaša delinkventno.

- U 90 posto slučajeva ta djeca ne nastave delinkventno ponašanje, dok suprotno, upravo djeca koja završe u maloljetničkom zatvoru ili institucijama pokazuju uvijek veći postotak delinkventnog ponašanja, nekad i iznad 50 posto, rekla je.

Kaos i prezaštićenost

Što se događa u glavama djevojčica koje tuku svoju vršnjakinju?

- Ovaj događaj i nasilje koje se generalno događa u glavama svih je rezultat kaosa. Kaos je nastao utoliko što zapravo u samom startu imamo djecu - i to se odnosi na veliki dio djece, ne samo u ovakvim situacijama, koja su zapravo od samog svog starta života prezaštićena, rekla je specijalistica kliničke psihologije Tanja Sever.

Dodala je da time što činimo puno stvari umjesto njih stvaramo dosta nezreli i nezdravi narcizam, zbog kojeg dijete u frustraciji reagira promptno i najčešće vrlo impulzivno.

- To je novija priča. Još je novija ta priča da u nasilju sudjeluju djevojčice, rekla je Sever.

Otkud veći broj delinkventnih djevojčica?

Matijević zbog tajnosti izvida nije mogla otkriti motiv napada djevojčica, ali je rekla da se mladi često jedni prema drugima nasilno ponašaju bez ikakvog pravog vidljivog argumentiranog razloga.

- Nekakva najbanalnija situacija može biti povod za vrlo ozbiljna nasilnička ponašanja, dodala je.

Matijević je također rekla da se dijete čije je zlostavljanje snimljeno i postalo viralno, kojem se te snimke neprestano vraćaju, sigurno puno teže može nositi s time. Osudila je one koji pasivno promatraju zlostavljanje ili ga čak snimaju.

Petö Kujundžić rekla je kako je, statistički gledano, prije 10 ili 15 godina između dječaka i djevojčica bila velika razlika - samo 5 posto djevojčica ponašalo se delinkventno. U 2023. godini, dodala je, pojavljuje se zapanjujuća brojka za Zagreb - 20 posto djevojčica sudjelovalo je u činjenju kaznenih djela.

Rekla je kako joj psiholozi i socijalni pedagozi na pitanje o takvom trendu govore kako se radi o tome da sad učimo dječake i djevojčice da su jednaki, da imaju ista prava, da se mogu jednako ponašati, što ima pozitivnu, ali i negativnu stranu - "Ako su dječaci agresivni, i ja kao djevojčica mogu biti agresivna".

“Obično mi iz naše policijske prakse vrlo često svjedočimo potpunoj nekritičnosti roditelja prema ponašanju njihove djece”

Sever je rekla kako je jako narušen odnos između doma - dakle, roditelja - i škole.

- Taj odnos ne funkcionira, on je zaista sve samo ne suradnja, dodala je.

Matijević je naglasila da roditelji imaju ogromnu ulogu.

- Obično mi iz naše policijske prakse vrlo često svjedočimo potpunoj nekritičnosti roditelja prema ponašanju njihove djece, dodala je.

Petö Kujundžić poručila je da dijete, kada napravi neki loš korak, treba zaustaviti, i to na samom početku. Odrasle osobe - i roditelji, i učitelji, i odgajatelji - vrlo jasnim granicama trebaju pokazati djeci što je ispravno, a što ne, dodala je.

Sever je rekla i kako su djeca pod velikim pritiskom uspjeha, koji ide od nas.

- Mi imamo kategoriju 6.0. To oni ne mogu podnijeti, poručila je.

Cijelu emisiju možete pogledati OVDJE