StoryEditor
HrvatskaNIŠTA OD ZEMLJIŠTA

Sprema se uzlet gotovo otpisane državne institucije: ‘Brodarski institut‘ danas izlazi iz blokade, spreman postati institut NATO-a

5. listopada 2020. - 09:29
Damir Krajač/Cropix

Dok neki navijaju za propast "Brodarskog instituta" da bi se mogli dokopati njegova 120 tisuća kvadrata velikog kompleksa u Novom Zagrebu, s druge strane postoje oni koji se bore za ponovno uzdizanje te državne institucije koja je zadnjih 30 godina slijedila tužnu sudbinu hrvatskih brodogradilišta.

Vladimir Andročec, ratni direktor "Brodarskog instituta" i predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, podsjeća da je trgovačka i vojna brodogradnja u Hrvatskoj cvala u doba bivše Jugoslavije. Najsvjetlije vrijeme bilo je 60-ih, 70-ih i 80-ih godina kada je kod nas vojno podmorničarstvo bilo jako razvijeno, te smo bili 11. zemlja na svijetu po gradnji podmornica.

Posebno ističe da se tih godina u naših 5 brodogradilišta - "3. maju", "Uljaniku", "Brodotrogiru", "Brodosplitu" i "Kraljevici", gradilo 20 do 30 brodova godišnje. U proizvodnji brodova u to doba, po tonaži smo bili treća zemlja u svijetu.

- Kada je napravljen 70-ih godina, pulski "Berge Istra" bio je najveći tanker na svijetu, "Brodosplit" je krajem 80-ih i početkom 90-za Šveđane gradio seriju putničkih brodova među kojima je poznata "Amorella"... - kaže prof. dr. sc. Vladimir Andročec, spominjući samo neke od primjera, no napominje da su to, generalno govoreći, sve bili brodovi s malom dodanom vrijednošću.

Naime, u našim brodogradilištima nije se previše razvijala tehnologija, već se radilo s relativno zastarjelom opremom.

- Hrvatska brodogradnja je tih godina zapošljavala oko 12 tisuća radnika, što znači da je hranila 60 tisuća članova njihovih obitelji, što je pola obale od Splita do Uljanika, plus kooperante - nastavlja predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske
Za usporedbu produktivnosti navodi veliko brodogradilište u Koreji koje je posjetio, gdje je u istom razdoblju oko 4 tisuće radnika godišnje radilo 45 brodova jer su već tada imali niz robotskih linija, te su nastavili razvoj kroz internet stvari i sve ostalo što donosi četvrta tehnološka revolucija.

Također, Kina koja je još 90-ih od Hrvatske naručivala brodove, u to doba definirala je da to više neće raditi, te je izgradila svoja brodogradilišta i sada ona gradi brodove za izvoz.

- Zlatno doba hrvatske brodogradnje trajalo je do 90-ih godina, kada je došlo do značajnih promjena koje su zadnjih 30 godina, korak po korak, uzrokovale ono sto sada imamo - ostatke ostataka hrvatske brodogradnje - ističe akademik Andročec.

image
Profesor Vladimir Andročec, predsjednik Akademije tehnickih znanosti Hrvatske
Darko Tomaš/Cropix



- Naime, politika je imala pogrešan pristup. Ako se vodimo s time da ako čovjeku daš ribu, nahranio si ga za jedan dan, a ako ga naučiš pecati, nahranio si ga za cijeli život, onda možemo reći da Hrvatska država nije naučila pecati hrvatska brodogradilišta. Umjesto toga ih je hranila iz dana u dan radi održavanja socijalnog mira. Dugoročno je to pogubno i sad se vidi rezultat takvog dugoročnog trošenja - kaže naš sugovornik, te naglašava:

- Po nekim proračunima, u zadnjih 30 godina u brodogradnju je utučeno između 35 milijardi i 40 milijardi kuna. Za to se moglo izgraditi više super modernih brodogradilišta i industrijskih postrojenja u kojima bi proizvodili brodove s velikom dodanom vrijednošću.

Umjesto toga, nastavlja, "Brodosplit" danas radi dva broda godišnje, "Brodotrogir" je u predstečajnoj nagodbi, otvoren je stečaj nad "Uljanikom"...

- Za ta dva broda godišnje ne bih rekao da je to vrlo ozbiljni pothvat Brodosplita. Vlasniku treba priznati da se trudi, ali nije ni blizu onoga što je nekada bilo.

Kao što je hrvatska brodogradnja cvjetala u bivšoj Jugoslaviji, tako je i "Brodarski institut" bio značajna ustanova u bivšoj državi. Osnovan je kao vojna ustanova, te je radio za ratnu mornaricu, ali i na projektima trgovačkih brodova za hrvatska brodogradilišta.

U Domovinskom ratu "Brodarski institut" pomagao je​ u radu vojne industrije. Tako su npr. razvijali projekte i ispitivali prototipe granata, te kontrolirali njihovu proizvodnju. Jer, kaže prof. Andročec, imali su ljude koji su sve to znali.

- Kada smo Hrvatsku oslobodili Domovinskim ratom, još smo radili na projektu male diverzantske podmornice Velebit koja je izgrađena u "Brodosplitovu" brodogradilištu specijalnih objekata, te na raketnim topovnjačama koju je za Oružane snage izgradilo brodogradilište "Kraljevica".

U Hrvatskoj, "Brodarski institut" više nije bio vojna institucija, a dolaskom na direktorsko mjesto 1992. godine, prof. Andročec uvidio je da više nemaju puno posla u hrvatskoj brodogradnji koja je postala nekonkurentna, te je počeo poslovati kao da se radi o tehničkom institutu.


- Bili smo prejaki da bi uz Hrvatsku ratnu mornaricu suportirali samo hrvatska brodogradilišta koja su bez perspektive, te smo pokrenuli niz drugih aktivnosti. Za HEP smo radili elektroničku regulaciju turbina na svim našim hidroelektranama, projektirali smo i nadzirali gradnju brodova za rijeke za potrebe "Hrvatskih voda", radili modele hidrotehničkih objekata za strane tvrtke...

Naš sugovornik napominje da kada se kao apsolvent zaposlio 1969. godine, "Brodarski institut" imao je 400 djelatnika. Dok mu je bio na čelu od 1992. do 2000. godine imao je oko 300 zaposlenika. Danas je, kaže, zaposleno manje od 50 osoba, što je "prazna ljuska".

image
Makete za testove
Damir Krajač/Cropix



- "Brodarski institut" treba pretvoriti u Tehnički institut Hrvatske koji bi bio u funkciji našeg gospodarstva, prvenstveno brodogradnje, zatim u funkciji naše znanost jer su nekada naši zaposlenici radili na pet fakulteta, te da postane institut NATO-a jer bi Hrvatskoj, kao članici te organizacije, bilo važno provoditi istraživanja na području vojne tehnologije, što smo godinama radili u Domovinskom ratu - ističe prof. Andročec, te naglašava:

- Znanje producira inovacije i patente, a Hrvatska je na dnu ljestvice s 4 patenta na godinu, dok ih Slovenija ima 80, a Njemačka 13 tisuća. Zbog zaostajanja u tehnološkom razvoju, pojedine svijetle točke koje se pojavljuju kao izuzeci su premale da bi mogle dignuti hrvatsko gospodarstvo.

- Mnogi čekaju da se institut proda i da se dočepaju zemljišta u građevinskoj zoni i s velikim zgradama, dok direktor nogama i rukama pokušava spasiti "Brodarski institut" - kaže naš sugovornik.

Strateški partner skida blokadu


Partner s područja Europske unije osigurao je sredstva kojim "Brodarski institut" danas izlazi iz blokade! Time je izbjegao pokretanje stečajnog postupka.

-Treći put u tri godine bit će deblokiran račun "Brodarskog instituta". Za tu deblokadu, te za osvježavanje laboratorija i postizanje njihove pune komercijalizacije, partner je osigurao 3,5 milijuna eura.

-No, certifikacija je postupak koji traje, te povjerenstva radi toga moraju izići na teren. Nadamo će se to obaviti do prosinca, da bi od sljedeće godine mogli startati s novim planom poslovanja – kazao nam je Igor Tripković, direktor "Brodarskog instituta".

Tko je taj partner, direktor nije mogao otkriti dok, napominje, taj partner s time sam ne iziđe u javnost, a to se očekuje uskoro.

Radi se o tome da je taj partner ulazi u četiri projekta u Hrvatskoj, od kojih je "Brodarski institut" još i najmanji – kaže direktor Tripković, te objašnjava da su s tim partnerom također u fazi pregovora i potpisivanja ugovora za nove projekte s kojim bi nastavili oživljavanje laboratorija "Brodarskog instituta", te zajedno planiraju energetske projekte po Hrvatskoj.

Pojačat ćemo broj zaposlenika, kojih je sada 44. Sve laboratorije moći ćemo uposliti sa 70 radnika - kaže direktor Tripković, te naglašava:

- Najvažnije je da se održe znanstvena komponenta i komercijalna komponenta zbog koje bi bili samoodrživi.

image
Neki bi se rado dokopali zemljišta Instituta
Damir Krajač/Cropix
Škverovi nisu samo za brodove


- Brodogradilišta ne smiju raditi samo brodove, već sve čelične konstrukcije. Brodogradilišta u Koreji pola svog kapaciteta rade čelične mostove, platforme za istraživanja..., jer brod je samo jedna od pomorskih konstrukcija – kaže predsjednik Hrvatske akademije tehničkih znanosti kada smo ga upitali na kritike koje se vlasniku "Brodosplita" upućuju što gradi manje brodova, a umjesto toga gradi druge konstrukcije kao što su Vrata Venecije.

- I Vrata Venecije su pomorska konstrukcija. Debeljak je pametno krenuo jer je shvatio da na ogromnom svjetskom tržištu teško biti konkurentan i da treba raditi sve ono što se može.

Utučeni deseci milijardi


U zadnjih 30 godina u brodogradnju je utučeno između 35 milijardi i 40 milijardi kuna. Za to se moglo izgraditi više super modernih brodogradilišta i industrijskih postrojenja u kojima bi proizvodili brodove s velikom dodanom vrijednošću

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

11. listopad 2020 10:21