Nezavisni hrvatski sindikati upozorili su u srijedu da u bogatim multinacionalnim kompanijama velik broj radnika radi za neočekivano niske plaće, dok one izvlače ogromnu dobit iz Hrvatske svojim stranim vlasnicima.
Gospodarska savjetnica u Nezavisnim hrvatskim sindikatima Izabela-Delfa Mišić u raspravi o niskim plaća u privatnom sektoru istaknula je kako je rad u Hrvatskoj sustavno podcijenjen.
Prema podacima FINA-e radnici zaposleni u kompanijama u poduzetništvu imali su rast plaća po stopi tri puta manjoj od stope po kojoj je rasla dobit.
Medijalna plaća u studenome 2024. iznosila je 1162 eura neto, a minimalna oko 677 eura. To znači da polovina svih naših radnika, odnosno njih oko 850.000, prima plaću između 677 i 1162 eura neto, ni 500 eura razlike. Gotovo dvije trećine radnika ima plaću manju od prosječne koja iznosi 1366 eura, dodala je.
Male plaće i za bankare
"Telekomunikacijski sektor sve više zaostaje za cijenom rada na hrvatskom tržištu. I dok je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj rasla 33,5 posto od 2022., u telekom industriji koja broji 9500 radnika, a samo tri najveća zapošljavaju 6900 radnika – plaća je rasla tek 14,1 posto u odnosu na 2022. “, upozorio je zamjenik predsjednice Hrvatskog sindikata telekomunikacija Viktor Vanek.
Predsjednik Sindikata bankarskih i financijskih djelatnika Davor Tomić naglasio je kako prema njihovim procjenama tijekom 2024. barem 20 posto radnika u bankarskom sektoru radilo za osnovnu plaću do 1000 eura mjesečno, dok je najmanje 55 posto radnika radilo za plaću ispod prosjeka RH.
Prema našim izračunima, povećanje plaće svim radnicima u bankarskoj industriji od 500 eura bruto, što bi i najniže plaće dovelo do prosjeka RH, koštalo bi banke samo 6,5 posto od njihove godišnje dobiti“, rekao je Tomić.
INA za plaće radnika izdvaja tek dva posto ukupnih operativnih troškova, a istovremeno se redovito ulaže u alate, tehnologije i objekte, ali ne i u zaposlenike“, upozorila je Jasna Pipunić, predsjednica SING – Sindikata gospodarstva.
promicanje kolektivnog pregovaranja
"Uloga Vlade kada su u pitanju plaće je zagarantirati ekonomsko socijalni minimum kroz institut minimalne plaće koja je u zadnja dva mandata Vlade povećana za 134 posto. Vlada želi promicanjem kolektivnog pregovaranja osigurati da se plaća, ali i drugi radni uvjeti, poboljšavaju kroz pregovore samih poslodavaca i sindikata te sklapanje kolektivnih ugovora“, rekla je Anita Zirdum iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Sindikati očekuju od Vlade da ubrza donošenje Akcijskog plana za promicanje kolektivnog pregovaranja i uspostavu e-registra svih potpisanih kolektivnih ugovora, uključujući i one u privatnom sektoru kako bi RH dosegla 80 posto pokrivenosti KU. Traže i bržu primjenu Direktive o transparentnosti plaća te inzistiraju na većoj transparentnosti plaća uvođenjem obveze statističkog izvještavanja svih trgovačkih društava o medijalnoj i prosječnoj plaći radnika u odnosu na prosječnu plaću menadžmenta i Uprave, stoji u priopćenju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....