U otvorenom pismu ministru zdravstva prof. dr. Milanu Kujundžiću i v.d. ravnatelju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) dr. Lucijanu Vukeliću, Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata (UHP), pita kako je moguće da "preko noći" neki lijekovi, za oboljele koji imaju i osnovno i dopunsko osiguranje HZZO-a, poskupe za 70 ili 80 posto.
Tako Drlje dalje u tom pismu spominje lijek trajenta od 5 mg (u pakiranju od 30 komada) koji je do 28. veljače svakog pacijenta koštao 67,61 kunu, koju je on morao nadoplatiti kako bi dobio lijek, budući da se lijek nalazi na B listi HZZO-a. No, promjena je nastala od 1. ožujka ove godine, od kada svatko tko mora koristiti trajentu treba nadoplatiti 123,56 kuna, što je, kaže Drlje, povećanje od 82,7 posto ili 55,95 kuna.
Drugi lijek koji Drlje spominje je vipdomet koji se također nalazi na B listi lijekova i za koji je do 28. veljače trebalo nadoplatiti 51 kunu, a od 1. ožujka mora se nadoplatiti 88 kuna, što je povećanje od 72,5 posto ili 37 kuna.
Zato Drlju, između ostalog, zanima kako su moguća tolika poskupljenja i kakva je to politika cijena lijekova u Hrvatskoj i tko je formira u našem solidarnom zdravstvenom sustavu?
Kao što je opće poznato, svi lijekovi s A liste lijekova HZZO-a su u Hrvatskoj besplatni, dok se na B listi nalaze oni lijekovi za koje proizvođač nije smanjio cijenu, koju je HZZO odredio Pravilnikom o određivanju cijene lijekova, pa zbog toga, jer lijek nije besplatan, ide na B listu.
- Generički lijekovi su daleko jeftiniji, a imaju isti učinak u liječenju, kao što to imaju originalni lijekovi. Za hrvatsku ekonomiju i za zdravstveni sustav bilo bi najbolje i najisplativije kada bi se u Hrvatskoj više koristili generički lijekovi, i to domaćih proizvođača, koji su jednako kvalitetni kao originalni lijekovi, a neuspredivo su jeftiniji - kazuje nam magistar farmacije s 30-godišnjim stažem, koji je želio ostati anoniman.
Za dva lijeka spomenuta u otvorenom pismu, koji služe za liječenje "staračkog" šećera, ne postoje potpuno isti generički lijekovi na A listi, ali postoje slični, među kojima je, primjericee, od nedavno i jedan lijek domaće farmaceutske tvrtke. No, očekuje se da bi se uskoro na osnovnoj listi, koja je za pacijente besplatna, mogli pojaviti i potpuno isti generički lijekovi.
- Moram istaknuti da za vipdomet HZZO plaća 224,32 kune, dok pacijent mora nadoplatiti 87,22 kune, dok za trajentu HZZO plaća 270,46 kuna, a doplata pacijenta je 123,56 kuna - kazuje naš sugovornik.
U svemu ovome i u "plesu milijardi" koje se vrte u farmaceutskom biznisu loše prolaze i ljekarne koje su prve na udaru nezadovoljnih pacijenata koji protestiraju kada poskupi neki lijek.
- Svakodnevno nam naše djelatnice i djelatnici prijavljuju verbalne napade kupaca koji negoduju kada moraju nadoplatiti neki lijek ili kada lijek poskupljuje. No, kupci moraju znati da je upravo najmanja zarada ljekarni. Mi po receptu imamo zaradu od 6,82 kune, bez obzira koliko neki lijek koštao - kazuje nam sugovornik.
U otvorenom pismu Marijo Drlje ne spominje da je od 1. ožujka veliki broj lijekova u RH pojeftinio i da je prosječna vrijednost recepta za 2,01 posto niža u odnosu na 2017. godinu.
- S A i B liste lijekova ukupno je pojeftinilo 199 lijekova. I na taj način ljekarne najgore prolaze jer gube velike svote novca, jer im orginatori (inozemni proizvođači originalnih lijekova) ne pokrivaju razliku cijene, za razliku od domaćih proizvođača (koji proizvode generičke lijekove), a koji pokrivaju razliku u cijeni - kazuje naš sugovornik.
A sada kako nastaje cijena lijeka u Hrvatskoj? Vrlo jednostavno, nije to neka visoka matematika.
- Hrvatska, po Pravilniku o određivanju cijene lijekova, ima tri referentne zemlje (zemlje prema kojima se "kroji" cijena lijeka u RH). Od 2013. godine referentne zemlje za Hrvatsku su Slovenija, Italija i Češka. I kada se na tržištu pojavi neki novi lijek, uzmu se cijene tog lijeka u tim državama i dobije se srednja cijena, koju HZZO ponudi na tržištu. Ako prozvođač lijeka pristaje na tu, tako formiranu cijenu, lijek ide na A listu lijekova, a ako ne pristane, lijek ide na B listu lijekova. Naravno da je interes HZZO-a da cijena lijeka bude što niža i oni se za to i bore - zaključuje naš sugovornik.
HZZO: Ako vam je skupo, tražite zamjenski lijek na osnovnoj listi
Iz HZZO-a poručuju kako su postupci stavljanja lijekova na osnovnu i dopunsku listu propisani važećim pravilnicima kojih se u HZZO-u moraju pridržavati.
- Nedavno je završen postupak javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova. HZZO je na temelju utvrđenih terapijskih skupina odredio referentnu cijenu za svako pojedino pakiranje lijeka koji se već nalazi na važećim listama lijekova HZZO-a i ta cijena predstavlja iznos koji će plaćati Zavod. Nositelji odobrenja za pojedine svoje lijekove u tom postupku imaju mogućnost očitovati se na način da smanje cijenu originalnog pakiranja lijeka na razinu referentne cijene kako bi se lijek mogao rasporediti na osnovnu listu lijekova, odnosno, imaju mogućnost smanjiti cijenu originalnog pakiranja lijeka kako bi smanjili iznos doplate osiguranim osobama, u slučaju da određeni lijek, zbog visoke cijene, bude raspoređen na dopunsku listu lijekova - pojašnjavaju iz Zavoda.
Drugim riječima, na osnovi očitovanja nositelja odobrenja za pojedine lijekove, odnosno njihove spremnosti da snize cijenu originalnog pakiranja medikamenta, lijekovi se razvrstavaju na osnovnu i dopunsku listu lijekova...
Na naše konkretno pitanje zbog čega su dva lijeka namijenjena oboljelima od šećerne bolesti, a riječ je o vipdometu i trajenti, drastično poskupjela, i to za 70, odnosno 80 posto, iz HZZO-a odgovaraju:
- Lijekovi za liječenje dijabetesa raspoređeni su u nekoliko referentnih skupina. Navedeni su lijekovi u grupi s ostalim inhibitorima dipeptidil-peptidaze 4. Nositelji odobrenja koji su odgovorni za promet tih lijekova nisu prihvatili referentnu cijenu za navedenu skupinu, pa su zbog svoje više cijene originalnog pakiranja ti lijekovi uvršteni na dopunsku listu s doplatom u iznosu razlike između cijene originalnog pakiranja i referentne cijene. Na osnovnu listu stavljene su, pak, kliničke paralele navedenih lijekova za koje su nositelji odobrenja ponudili cijene za originalno pakiranje koje su na razini referentne cijene ili niže. Radi se o lijekovima koji se primjenjuju u istim indikacijama te su podjednakog učinka i neškodljivosti, a pacijenti ih mogu dobiti bez nadoplate. U slučaju da pacijent ne želi nadoplaćivati lijek te želi lijek s osnovne liste, upućujemo ga da se javi izabranom liječniku zbog promjene terapije - poručuju iz HZZO-a.
Linda PERIĆ